NOVO 14:10 - Aktualno prijepodne je završilo. Zastupnica Karolina Vidović Krišto tražila je povredu postupnika prema članku 144.
Predsjednik Sabora bio je dužan izvijestiti zastupnike o pitanjima na koja Vlada nije dostavila odgovor u propisanom roku od 30 dana. Prije 50 dana, 29. srpnja tražila sam od ministra financija detaljnu specifikaciju na što se potrošilo 100 tisuća kuna koje je Vlada isplatila ua proslavu genocida nad vlastitim narodom u Srbu ove godine. Predsjednik Sabora svojim postupanjem i propustima vrijeđa Sabor ali i naciju - kazala je.
- To nije povreda poslovnika, ali prenijet ću vaš zahtjev predsjedniku Sabora - kazao je Reiner.
13:41 - Silvano Hrelja iz HSU-a pitao je ministricu europskih fondova i regionalnog razvoja Natašu Tramišak o mogućnosti sufinanciranja ugradnje liftova u stambene zgrade te postoji li šansa da se taj projekt realizira.
Ministrica je kazala da je do sada propušteno programiranje za ove projekte u razdoblju do 2020. godine te da se vezano za novi VFO razmatraju i mjere da se financiraju ovakvi projekti poput ugradnje liftova.
Dodala je da se i do sada kroz projekte energetske obnove moglo ugraditi liftove.
13:35 - Stavite masku i nemojte si dodirivati lice. To vam je najopasniji način za širenje covida - kazao je Željko Reiner zastupniku Zlatku Hasanbegoviću kojemu je u više navrata kazao da stavi masku dok izlaže svoje pitanje. Hasanbegović mu je kazao da ima stanovite alergijske probleme na ljude i pojave.
Hasanbegović je ministra Fuchsa pitao o prikazivanju filma Dnevnik Diane Budisavljević u osnovnim i srednjim školama i hoće li ministar poništiti odluku bivše pomoćnice i koji je interes hrvatske države da se u nastavu uvede taj dokumentarac.
Ministar Fuchs je kazao da kurikuli u nastavnim programima u školama su dio koji propisuje nastavno gradivno te da se u njima nigdje ne propisuje dio materijala koji se može koristiti u nastavi i školama.
- Odobrenja za korištenje materijala su propisana da se mogu koristiti ako na njih da suglasnost Agencija za odgoj i obrazovanje, u ovom slučaju to nije bilo tako i pogledat ću što se desilo u Ministarstvu za vrijeme pomoćnice ministrice gđe. Lidije Kralj - kazao je ministar i dodao da će se nakon provjere očitovati o svemu.
13:28 - Katarina Peović iz Radničke fronte postavila je pitanje premijeru kako misli osigurati radna mjesta, plaće i mirovine te spomenula tvornice koje su se zatvorile ili se zatvaraju.
- Broj osiguranika prije koronakrize je više sada nego u veljači. ako treba prevesti da jedna vlada poput naše kaže da ćemo učiniti poteze bez presedana, ne sjećam se da je ijedna vlada davala privatnicima novac iz proračuna - kazao je te dodao da su radnici od države dobili plaće.
- Financiranje za ovu godinu je osigurano, imamo snage za još 800 milijuna kuna da pomognemo sektorima koji si ugroženi. Za Meggle postoje zainteresirane kompanije koje su spremne preuzeti i zadržati radna mjesta - kazao je premijer.
Peović je odgovorila da je Hrvatska na ljestvici siromaštva na samom vrhu te da sigurnosti ima samo za kapital.
13:15 - Andreja Marić (SDP) pitala je ministra zdravstva Vilija Beroša oko zbrinjavanja i pružanja zdravstvenih usluga u punoj mjeri u tijeku epidemije koronavirusa te hoće li dopustiti hitno zapošljavanje zdravstvenih djelatnika u onim ustanovama koje za to izraze potrebu.
Beroš je kazao da poteškoće nisu specifikum samo hrvatskog zdravstvenog sustava te da su preventivne akcije pregleda krenule od lipnja. Kazao je i da nastoje sagledavati kadrovske probleme.
Beroš je kazao da je ovaj tjedan potpisao petogodišnji plan specijalističkog usavršavanja kojim planiraju zaposliti 5092 specijalista.
Osim liječnika, problem je i s medicinskim sestrama. U razgovoru sa sindikatima i strukovnim udrugama planira osnivanje radne skupine jer, kaže, u ovom trenutku produciramo kadrove koji nisu potrebni sustavu, a ne produciramo one koji jesu.
Marić mu je odgovorila da se ne poštuje sistematizacija radnih mjesta i ovo je problem koji je postojao i prije epidemije koronavirusa.
13:05 - Domagoj Hajduković (SDP) postavio je pitanje premijeru o natpisima o korupciji u Hrvatskoj u njemačkim medijima.
- Die Welt i Deutsche Welle pišu kako smo problematični po pitanju korupcije - kazao je Hajduković te naveo nekoliko citata iz njemačkih medija.
- Hoće li građani RH biti zakinuti za novac iz EU fondova zbog vaše loše politike?
- Vi i gospodin Grbin nemate običaj govoriti o tome tko je na kojoj dužnosti. Što se tiče vašeg čitanja stranih novina i komentara, to nije prvi put. To je ustaljena praksa - netko negdje nešto napiše, rečenicu, polurečenicu, neimenovani izvor i to kod vas izaziva sreću i zadovoljstvo da to postane glavna tema. Nisam čitao taj članak u Die Weltu, ali znam jako dobro što su pojedine procedure kada je riječ o vladavini prava na razini EU. Znam bolje od vas i novinara koji su pisali članak i nekog njihovog izvora iz instituta. Ti instituti i novinari nisu sjedili na Europskom vijeću, pregovarali pet dana i nisu bili svjesni kao ja na koji ćemo način ćemo formulirati mehanizam vladavine prava za trošenje europskih sredstava. Ja jesam. Uvjeren sam da ste bili tamo i čuli što sam govorio ne biste bili agitator jednog članka nekog autora u nekoj stranoj dnevnoj novini. Treba malo više biti za prva violina vanjske politike u ovako okljaštrenom sastavu na tu temu, znali ste vi imati i jačih postava. Hrvatska što se tiče poštivanja vladavine prava nikada neće doći u neko društvo u kojem biste vi po vašim kriterijima trebali reći da smo u problemu. Uz naš principijelan stav na tu temu, apsolutno poštujemo načelo vladavine prava i za korištenje EU sredstava - kazao je premijer Hajdukoviću.
- Za nas je važno da smo u tim pregovorima osigurali, kako bi ovi doktori europskih tema iz Mosta rekli, potencijalnih 165 do 170 milijardi eura u naredne 4 odonosno 7 godina. I to bez ikakvih dealova na hodnicima - kazao je premijer.
- Čudno je što podcjenjujete Welt. Jamčite da nećemo biti zakinuti jer to ćemo i dalje pratiti. Meni je žao što vi ne čitate štampu europske unije, ja bih valjda trebao čitati neke HDZ-ove glasnike kako ste vi divni i krasni, znate više od doktora znanosti i dnevno razgovarate s Charlesom Michelom - kazao je Hajduković.
12:55 - Peđa Grbin (SDP) pitao je premijera o moratorijima na kredite.
- U sljedećih nekoliko tjedana, pogotovo kada ćemo donositi proračun, od vas ćemo čuti koje će to mjere biti da šteta bude manja. i da položaj hrvatski građana bude bolja. Banke su prestale dobrovoljno ukidati moratorije na kredite. Hoće li vlada predložiti zakon kojim će taj moratorij bankama postati obvezan. Za mjesec dana ističe moratorij na kredite. Hoće li biti produžen - pitao je Grbin.
- Što se tiče ekonomske situacije trebamo realno pogledati što se zbiva u svijetu i RH. 31. 8 smo imali više zaposlenih nego prije epidemije koronavirusa. Zahvaljujući mjerama ove vlade mi smo dali 6,3 milijarde kuna hrvatskim radnicima, donijeli smo odluku da nastavio s mjerom od 4000 kn. Protivim se tezama onih koji kreiraju paniku kada je vlada donijela mjere da ne dođe do gubitka radnih mjesta. Rekli smo da se obveze moraju ispunjavati, ne može biti otpisa ili beskrajnih odgoda. Ne može država reći - "Nitko više ne mora ništa plaćati". Poduzeli smo aktivnosti i prema bankama, i ministar Malenica razgovara s javnim bilježnicima kako bismo olakšali situaciju za sve one koji se nalaze u težem položaju. Razgovaramo kako bi olakšali svima koji se nalaze u težoj situaciji, ali ne možemo zaboraviti na privatne obveze koji ljudi imaju - kazao je premijer.
- Kada docirate, a sada ste to činili, građanima koji su ostali bez posla, nisu platili dug od 500 ili 600 kuna i zbog toga će se protiv njih voditi ovršni postupak, a na čelu ste vlade koja u zdravstvu duguje 8 milijardi kuna i pronalazi rješenja za sebe onda je to licemjerno - kazao je Grbin te predložio premijeru što bi trebalo napraviti.
Grbin je predložio moratorij na kredite od godinu dana bez naplate kamata, a što se tiče ovršnih postupaka predložio je još tri mjeseca moratorija na ovrhe i u tom razdoblju donošenje novog zakona.
12:45 - Pitanje Ćoriću o aferi krš Pađene postavila je Sandra Benčić.
- Ključni događaj koji upućuje na mogućnost pogodovanju investitoru je ukidanje vaše rješenja vašeg prethodnika iz 2017. kojom se investitoru naložila obaveznu provedbu glavne ocjene prihvatljivosti izmijenjenog projekta za ekološku mrežu. Ukidanjem tog rješenja ste omogućili da se investitor te obveze oslobodi te da do kraja 2017. realizira potrebni dio investicije i time zadrži status povlaštenog proizvođača električne energije i to po tarifi iz 2013. koja je 118 puta veća od tarife koja bi bila da mu se status ukinuo. S obzirom da ste time omogućili investitoru da zaradi ekstra milijardu i dvjesto milijuna kuna u narednih 14 godina, pitam vas jeste li prethodno tom rješenju imali sastanke s predstavnicima investitora ili samim investitorima, jesu li vas tražili ukidanje tog rješenja? Jeste li imali komunikaciju s Josipom Rimac i pomoćnikom Validžićem te što je bio sadržaj te komunikacije?
- Rješenje koje je doneseno 31.7.2017. doista je značilo poništenje rješenja gospodina Dobrovića izdano u 3. mjesecu te godine. Tim rješenjem nismo omogućili investitoru da zadrži status povlaštenog proizvođača. Budući da tog rješenja nije došlo, investitor temeljem statusa koji je dobio 31. prosinca 2013. godine već imao status povlaštenog proizvođača s ugovorenom cijenom električne energije od 0,71 lipu. Imao sam komunikaciju s investitorom u nekoliko navrata, budući je on u nekoliko navrata bio u ministarstvu sa svojim odvjetnicima. Točni termini tih sastanaka su poznati službama u ministarstvu, govorimo o dva termina. Investitor nas je upoznao o pravnim radnjama koje će učiniti, one su poznate budući sam ih iskazao u nekim od javnih nastupa. Validžić nije sudjelovao u donošenju ovog rješenja, nisam razgovarao s Josipom Rimac - kazao je ministar Ćorić.
- Proizlazi da ste imali sastanak s investitorom, što niste novinarima rekli. S obzirom da je taj sastanak bio s odvjetnicima, pretpostavljam da ste podlegli pritisku jer vam se prijetilo tužbama. Vaše postupanje ukidanja tog rješenja koštalo je RH milijardu i 200 milijuna kuna u narednih 14 godina - kazala je Benčić.
12:37 - Mario Kapulica uputio je pitanje ministru Davoru Božinoviću.
- Ilegalne migracije su uvijek u suprotnosti sa zakonima država. Od svih gradacija ilegalnih migracija postoji ih nekoliko, a najopasnije su organizirane iza kojih stoje organizirane kriminalne skupine. Sustav koji stoji nasuprot tim migracijama su granična policija i carina koji su na prvoj crti obrane granica, a čija se sposobnost i učinkovitost često što dobronamjerno što manje dobronamjerno dovodi u pitanje. Čuli smo i ovdje razne ocjene na tu temu, uglavnom u kontekstu traženja izazivanja izlaska vojske na granice, pa do toga da je granicu lakše prijeći kao ilegalni migrant nego hrvatski državljanin. Koliko je naš sustav otporan prema organiziranim ilegalnim migracijama, jeste li detektirali suradnju pojedinaca iz RH s onima koji stoje iza takvih migracija?
- Hvala da ste opet otvorili pitanje ilegalnih migracija koji je jedan od najvećih izazova za RH zbog okolnosti izazvanih koronakrizom. O tome se malo manje razgovara iako je taj izazov kad statistički promatramo, brojke ljudi koji žele ilegalno ući u RH, a policija im zapriječi ulazak je samo ove godine više od 16 tisuća. To govori kontra onoga koji govore da je granica porozna.
Otvorili ste vrlo važno pitanje organiziranih skupina jer ti ljudi ne bi došli na našu granicu, ni puno prije nje da im netko u tome ne pomaže. Razan je spektar onih koji im pomažu, ali u završnim fazama je to organizirani kriminal. U prvih osam mjeseci policija je podnijela 406 kaznenih prijava za 374 osobe koje su sudjelovale u organiziranju ilegalnog ulaska i prelaska preko teritorija RH. Policija je više od 2000 organizatora uhitila, od njih su 30 posto hrvatski državljani, a dvije trećine nisu. Pripadnici tih ili počinitelji tih djela dolaze iz 31 zemlje, uglavnom europskih, ali najviše iz susjedstva. Kada govorimo o izazovu te vrste, policija se unazad par godina organizirala kroz operativne skupine u kojima su angažirani svi rodovi policije kako bi, vidite po medijskim izvješćima, ne prođe dan dva da se ne objavi da su pomagači i migranti uhićeni. S tim ćemo se nositi još dugo jer je problem na našem području što nekontrolirano ulaze u RH iz BiH, vidimo da se politička situacija u BiH komplicira zbog toga, jer se događa što smo upozoravali u Unsko-sanskom kantonu, da će to biti problem za BiH. Nastavit ćemo štititi granice u skladu s našim i europskim zakonodavstvom - kazao je Božinović.
12:28 Josip Borić iz HDZ-a pitao je ministricu turizma i sporta Nikolinu Brnjac o rezultatima turističke sezone.
- Iako su projekcije predviđale pad do 70 posto, ostvarili smo dobar rezultat - kazala je ministrica ponovivši predstavljene rezultate turističke sezone.
- Kumulativno gledano na 53 posto smo u odnosu na prošlu godinu, što su dobri turistički rezultati. Najuspješniji dan je bio 11. kolovoza s preko 850 tisuća turista, najviše njih iz Njemačke, Slovenije, Poljske, Češke, Mađarske i Italije - kazala je.
Ministrica je kazala da su kapaciteti bili popunjeni te su tijekom ljetnih mjeseci na 80 posto prošlogodišnjih kapaciteta. Marine su sa oko 70 posto prometa u odnosu na prošlu godinu, a čarteri na 60 posto, kazala je.
- Na vrijeme smo primijenili epidemiološke mjere i osigurali da Hrvatska bude sigurna destinacija za strane i domaće turiste. Vlada je donijela mjere za očuvanje radnih mjesta, a i dalje smo nastavili s mjerama potpore onima najugroženijima, a to je turistički sektor - kazala je.
12:15 - Vjerujem da ste imali pratiti priliku u medijima slučaj o gospodinu Vuksanu, članu HDZ-a koji obnaša dužnost ravnatelja škole u Zagvozdu i koji je u školi zaposlio kćer. Kraj drugih kandidatkinja i kandidatau računovodstvenim poslovima on je izabrao svoju kćer jer je ona nezaposlena, radila je u trafikama, nema prihoda, kao i njen suprug. On je rekao da u tom zapošljavanju nema nepotizma jer mu ona nije kćer jer se udala i otišla. Vidite li u ovom slučaju nepotizam i sistemsku grešku u sustavu ili je vama ovo normalno? - pitala je Sabina Glasovac (SDP) premijera.
- Vidio sam samo naslove tog slučaja. Ne znam detalje, ne djeluje mi normalno ni uobičajeno. Vjerujem da će oni koji to trebaju provjeriti i provjeriti i donositi odluke i zaključke - kazao je premijer.
Glasovac je kazala premijeru da je propustio uvesti licenciranje ravnatelja i što je uvedeno bodovanje na natječajima pa se događa situacija da poželjni kandidati dobiju pitanja ranije pa imaju najviše bodova.
- Elegantno migoljite od stvari koje se tiču vaše odgovornosti i ne želite preuziti odgovornost. Nešto je trulo u državi Danskoj, a na vama je da maknete tu trulu jabuku, samo je pitanje želite li to - kazala je premijeru Glasovac.
12:07 - SDP-ova Vesna Nađ premijeru Plenkoviću postavila je pitanje o aferi Rimac i državnim stručnim ispitima.
- Što ste poduzeli da dužnosnike u Vladi onemogućite u trgovanju utjecajem i zloporabi položaja? - pitala je Nađ.
- Što se tiče tog procesa, dio penalne politike je i prevencija, odvraćanje. Vjerujem da mnogi koji bi to pomislili napraviti u budućnosti to neće i to je dobro - odgovorio je Plenković.
11:45 - Miro Bulj (Most) pitao je premijera je li upoznat da ljudi u Zagori nisu sigurni od migranata koji su, tvrdi, sve nasilniji.
- Hoćete li u skladu sa zakonom uputiti ponosnu hrvatsku vojsku na granicu i tako poštovati Ustav? - pitao ga je Bulj i dodao pitanje o ulaganju u Dalmaciju i ako može reći tko su mineri Nacionalnog stožera.
- Što se tiče migracija naša politika je da granice čuva policija, više od 6000 policajaca danonoćno čuva dugu i kompliciranu granicu. Određeni migracijski pritisak postoji i zato se na ovoj zapadnobalkanskoj ruti hrvatska policija pokazala kao institucija koja djeluje na tragu zaštite hrvatskih interesa i granice i ne dopušta nezakonite migracije i na tome im još jednom zahvaljujem. Obranu od moguće novog migrantskog vala treba se definirati na granici između Turske i Grčke - rekao je premijer koji ne vidi razlog za angažiranjem vojske.
11:25 - Mirela Ahmetović iz SDP-a rekla je da suradnja gradonačelnika Zagreba Milana Bandića i HDZ-a traje i da ga je HDZ vješto podržavao, posebno u prošlom saborskom mandatu, prenosi N1.
- Bandić može opustošiti proračun, a vi imate većinu u Saboru. Danas HDZ kaže da Bandić gura Zagreb u ponor. Znači li izostanak podrške HDZ-a izvještaju o izvršenju proračuna da Bandić više nema vašu političku podršku i mogu li građani očekivati Bandićev odlazak u Remetinec ili može računati na vašu politiku podrške do kraja mandata? - pitala je.
- Na trenutak sam zatvorio oči i pomislio da je kolega Gordan Maras u Saboru. Ne znam zašto vi s otoka otvarate temu i dolazite iz osme izborne jedinice koja nema veze s prvom izbornom jedinicom i gradom Zagrebom.
Moj standardni odgovor za one koji su koristili Sabor za teme Gradske skupštine da se obrati kolegama u Skupštini i da tamo raspravljaju. Vaše aluzije da netko uživa političku zaštitu i da će mu se nešto dopustiti ili ne, to razotkriva kako vi na to gledate, znači da je to neki vaš kolega vi bi ga štitili.
Ja vam predlažem da razgovaramo o LNG-u, o tome da će brod koji putuje prema Hrvatskoj biti u funkciji od prvog prosinca, da su smanjeni troškovi, da ćemo osigurati energetsku neovisnost, diverzificirati opskrbu plinom, to su teme koje sam mislio da će vas zanimati - odgovorio je Plenković.
Sabina Glasovac tada se javila da je premijer prekršio članak Poslovnika koji daje mogućnost zastupnici da pita što god želi.
- On je tu gost i treba pristojno odgovarati, a ne docirati zastupnici što ga smije ili ne smije pitati.
Gordan Jandroković rekao je da nije bilo povrede Poslovnika.
Ahmetović je odgovorila Plenkoviću da su o LNG-u mogli razgovarati, ali nije odgovorio ni na jedan njezin dopis pa pred kamerama lagao da vrše komunikaciju s općinom Omišalj.
- Nikada niste stupili u kontakt sa mnom jer vas nije briga za stanovnike Omišlja. Vaši odgovori govore o vama, izgubili ste moralni kompas, neodoljivo me podsjećate na ratnog profitera Ivu Sanadera, pazite da ne završite kao on - rekla je Ahmetović premijeru.
10:35 - Premijer Andrej Plenković rezolutno je odbacio tezu da je Hrvatska na Europskom vijeću dobila 22, 5 milijardi eura, jer je on obećao francuskom predsjedniku Emanuelu Macronu da će se kupiti francuski borbeni zrakoplovi te ustvrdio da Most takvim tezama potvrđuje da vodi kavansku demokraciju.
- To je jedna nebuloza, nikakve veze nema natječaj za višenamjenski borbeni zrakoplov s pregovorima koje u ime Vlade vodim na Europskom vijeću o višegodišnjem financijskom okviru koji se počeo raspravljati u svibnju 2018., odgovorio je premijer u 'aktualnom prijepodnevu' Mostovu zastupniku Zvonimiru Troskotu kojeg je zanimalo je li možda premijer dao uvjetovani prihvat kupovine francuskih zrakoplova kako bi dobili pomoć EU.
Fasciniran sam danas vama debitantima, rekao je premijer Troskotu, preporučivši mu da "radi higijene u javnosti" ne izlazi s takvim tezama, jer one su krive i netočne, a njega kao novog zastupnika "diskreditiraju'.
Obrušio se pritom i na Most.
- Oduvijek sam smatrao da je Most kavanska demokracija, ali ovoliku neozbiljnost, ovakav čemer i jad od teze nisam očekivao. Danas ste pokazali da beskraj laži, spekulacija, nevjerojatnih teza, izmišljanja, kreativnost koju posjedujete u Mostu nigdje nema, izjavio je premijer.
Podsjetio je i da za nabavku borbenih zrakoplova nisu stigle dvije, nego četiri ponude, uz spomenute, tu su i ponude Švedske i Izraela.
- Te jeftine, lažne trikove, aluzije na nekakve dogovore u nekim mračnim kuloarima - da iz europskog proračuna dobivamo 22, 5 milijarde eura ili 170 milijardi kuna - da bi onda zbog nevjerojatne vremenske bliskosti kupili Rafale, to ne može nitko drugi izmisliti, neko kreativci u Mostu, kazao je.
Troskot je, međutim, iz premijerove reakcije iščitao da ga je svojim pitanjem "pogodio u žicu".
- Vrlo je neinspirativno imati premijera koji je nesposoban mladoj osobi odgovoriti na adekvatan način na pitanja koja zanimaju zastupnike i građane, rekao je Troskot i objasnio kako je pitanje o zrakoplovima postavio jer Vlada ima problema s transparentnošću.
- Vi još niste Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa predali račune za Finsku, a noćenje u Finskoj se ne može usporediti s kupnjom borbenih aviona, rekao je Mostov zastupnik.
10:20 - Maja Grba Bujević, članica Stožera i HDZ-a pitanje je uputila ministru zdravstva Viliju Berošu te nahvalila hrvatsku borbu protiv koronavirusa, piše dnevnik.hr.
- Čemu služe primarno primarni respiratorno-intenzivistički centri i jesu li oni ispunili svoju zadaću - pitala je ministra.
Beroš je kazao kako su centri namijenjeni liječenju najtežih slučajeva, a predviđeni su i sekundarni centri, ako bude potrebno.
- Angažirali smo sve moguće kapacitete, izbrojali koliko ima respiratora u Hrvatskoj i pokušali se organizirati, dio KB Dubrava smo pretvorili u primarno intezivistički respiratorni centar. Jesen je neizvjesna i držimo u pripremi te kapacitete čitavo vrijeme. Spremni smo ih aktivirati u svakom trenutku.
10:10 - Premijer Andrej Plenković pozvao je Sinišu Hajdaša Dončića (SDP) da za sukob interesa prijavi predsjednika države Zorana Milanovića zbog puta u Albaniju, odgovorivši time na njegov upit je li HDZ unaprijed odlučio tko će biti ravnatelj bolnice Sestara milosrdnica.
- Je li HDZ donio odluku tko će biti novi ravnatelj Vinogradske bolnice - upitao je Hajdaš Dončić predsjednika Vlade i HDZ-a tijekom aktualnog prijepodneva u Saboru.
Podsjetio ga je na aferu nakon objavljene snimke razgovora ministra zdravstva Vilija Beroša i Dijane Zadravec, zamjenice ravnatelja navedene zagrebačke bolnice, koja ministra upozorava na namještanje natječaja kako bi ravnatelj bolnice ostao Mario Zovak.
Plenković mu je odgovorio da on nije bio sudionik tih razgovora te da što se tiče odabira ravnatelja, on se bira na natječaju sukladno zakonu.
- Tako je inače i tako će biti u u drugim situacijama - istaknuo je Plenković te Hajdašu Dončiću spočitnuo da ga nije vidio da je predsjednika Republike Milanovića prijavljivao Povjerenstvu za sukob interesa zbog njegova puta u Albaniju.
- Što se tiče kreativnosti, nisam vidio da ste išli prijavljivat Milanovića oko puta u Albaniju. Poznati ste kao suspendirani član Predsjedništva SDP-a i notorni prijavitelj Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa. Želim vam puno uspjeha u vašoj dinamičnoj i nadasve živahnoj unutarstranačkoj kampanji - poručio mu je.
Dario Zurovec iz Fokusa zanimalo je iz kojih kojih se izvora i kojom dinamikom misli financirati obnova objekata oštećenih u potresu, postoji li plan obnove po godinama, godišnji troškovi obnove i izvori financiranja.
U idućih mjesec dana definirani prioriteti obnove nakon potresa
Ministar graditeljstva Darko Horvat kazao je da su zakonom o obnovi Grada Zagreba pobrojani izvori financiranja koji su trenutno dostupni.
- Mi ćemo u sljedećih 30 dana kroz program mjera definirati prioritete i oni će biti sukladni izvorima financiranja - odgovorio je Horvat.
- Hajdemo biti iskreni, novca baš i nema. Ja želim da Zagreb budi ljepši, ali kad se ulazi u bilo koji projekt morate imati godišnji plan financiranja - uzvratio je Zurovac.
Ministar energetike Tomislav Ćorić je, odgovarajući Ivanu Celjaku (HDZ) na pitanje o otkazima u Rafineriji Sisak, poručio kako Vlada ne želi i ne može utjecati na poslovne odluke Ine.
Što se tiče radnika Rafinerije razgovori ide u nekoliko smjerova, dio će ostati u Sisku, dio će prijeći u Rafineriju Rijeka, a za dio radnika planira se zbrinjavanje putem otpremnima, rekao je Ćorić.
9:46 - Započela je prva redovna sjednica novog saziva Sabora i to izvođenjem himne i minutom šutnje za preminule zastupnike i poginule.
I ova sjednica provodi se pod posebnim epidemiološkim mjerama, a u dvorani je samo 41 zastupnik koji će postavljati pitanja. Svi drugi ne mogu se nalaziti u sabornici.
Hrvoje Zekanović kazao je kako odnedavno ima imunitet na koronavirus pa je pitao treba li i on nositi masku u Saboru, piše dnevnik.hr.
- Volio bih da oni koji su preboljeli koronavirus ne moraju nositi maske u Saboru - kazao je Zekanović na što je Jandroković zamolio da barem iz solidarnosti nosi masku.
- Ok, ako je iz solidarnosti, bit ću solidaran dok vrijede ovakva pravila - uzvratio je zastupnik.
Nakon dviju izvanrednih sjednica, novi saziv Hrvatskog sabora u srijedu počinje svoju prvu redovitu sjednicu i redovito jesensko zasjedanje.
Počet će je uobičajeno, "aktualnim prijepodnevom" za kojega će 41 zastupnik moći postaviti pitanje premijeru Andreju Plenkoviću i njegovim ministrima.
Prvi radni tjedni Sabor će raspraviti četiri zakonska prijedloga, od čega u srijedu poslijepodne izmjene Zakona o šumama.
Premijer Plenković je prije početka sjednice odgovarao na pitanja novinara na Markovom trgu.
Upitan o komentaru predsjednika Milanovića koji je rekao da su se ustavni suci "uplašili" tijekom odlučivanja o zakonitosti odluka Nacionalnog stožera, premijer je ljude koji se protive odluci Ustavnog suda nazvao aktivistima.
- Ako su tako hrabri zašto nisu sami išli pred Ustavni sud - rekao je premijer.
Novinari su ga upitali misli li na predsjednika Zorana Milanovića. "Pa naravno, zar moram prevesti?", rekao je.
Nakon toga je Plenković ušao u Sabor gdje je obavljeno tradicionalno fotografiranje premijera i ministara.