Plenković o prostorno-građevinskim zakonima: ‘Ne vidim što je u njima protuustavno‘

Premijer Andrej Plenković, koji je u utorak predsjedao sastankom Vlade sa županima, predstavnicima Udruge gradova i Zajednice općina na temu novih zakona o gradnji i prostornom uređenju, rekao je da ne vidi što je u njima protuustavno, kako to tvrdi oporba.

- Teme koje su posebno bitne su prostorno uređenje i stanovanje, oko čega je puno rasprava bilo u Hrvatskom saboru i javnosti, i zato je dobro da ovaj sastanak iskoristimo da se javnosti istinito prikaže smisao i cilj novih zakona te koliko su oni vezani za realizaciju politike priuštivog stanovanja. To je najvažnija točka ovih zakona, naglasio je premijer na sastanku.

Uz prostorno-građevinske zakone, teme su bile i služenje temeljne vojne obuke u formi civilne zaštite, izazovi klimatskih promjena, kao i ulaganja u obrazovanje.

U izjavi novinarima ponovio je kako ne vidi što je u jučer usvojenim zakonima o gradnji i prostornom uređenju protuustavno, kako tvrdi oporba.

- Lijeva oporba je očito odabrala strategiju stvaranja kaosa, koji postoji jedino u tom zagrebačkom ‘bubbleu‘ i medijsko-internetskom prostoru, a u realnom životu ne postoji nigdje. Na današnjem sastanku atmosfera je bila sjajna, oporbeni župani bili su konstruktivni, nahvalili su ministre na svim poljima. Zakoni o gradnji i prostornom uređenju idu in favorem građana, služe da se omogući provedba politike priuštivog stanovanja za mlade i nismo uspjeli identificirati što je u njima protuustavno, kazao je.

Plenković: Ako oporba smatra da je nešto protuustavno, neka traže ocjenu ustavnosti

Na opasku novinara kako se i dio struke usprotivio ovim zakonima, premijer je istaknuo kako je ključno upravo to – ‘dio, a ne cijela struka.

- Taj drugi dio struke je za ove zakone i podržava ih. Pa ako oporba smatra da nešto nije u skladu s Ustavom, neka podnesu zahtjev za ocjenom ustavnosti pred Ustavnim sudom, naglasio je.

Govoreći o suradnji s lokalnim jedinicama, premijer ju je ocijenio ‘itekako pozitivnom‘.

- Veseli me da ćemo uskoro usvojiti novi Zakon o regionalnom razvoju kojim ćemo stvoriti i druge oblike suradnje i okvire koji će nam omogućiti da intenzivno vodimo politiku stvaranja jednakih šansi u svim krajevima Hrvatske. Vodimo računa o funkcionalnom spajanju jedinica lokalne i područne samouprave, do sada ih se funkcionalno spojilo 253 i ta šansa, pogotovo za one manje jedinice, itekako je dobra, kazao je Plenković.

Naglasio je kako Vlada jača snagu lokalnih jedinica koje su, zahvaljujući reformama, postale značajno financijski moćnije, navevši da su u prvim 11 mjeseci 2025. prihodi od poreza na dohodak svih županija, gradova i općina porasli za 15 posto.

Lokalnim čelnicima poslao je poruku o važnosti pitanja demografske revitalizacije.

- To je kapitalno pitanje za hrvatski narod. Smatram da smo itekako napravili do sada dobre iskorake, napravit ćemo dodatni napor kako bi se negativni trendovi smanjili, a polako i preokretalo ozračje u društvu za pozitivnije trendove, poručio je.

Osvrnuo se premijer i na gospodarsku situaciju, navevši kako trenutno, prema podacima DZS-a, imamo milijun i 751.000 osiguranika, dok je 81.000 nezaposlenih, što znači da ‘ne rade samo oni koji zaista nisu napravili ekstra napor da nađu mjesto na tržištu rada‘.

Kao ključno u prethodnom razdoblju istaknuo je i udvostručavanje kapaciteta LNG terminala na 6,1 milijardu kubičnih metara.

- Da Hrvatska troši 24 sata, dakle sva kućanstva, gospodarstvo, industrija, čak i da kutinska Petrokemija radi non-stop, ne možemo svi skupa potrošiti više od 2,7 milijardi kubika plina, rekao je.

Najavljujući pregovore u EU o novom višegodišnjem financijskom okviru, premijer je teze o ‘presušivanju EU fondova‘ ocijenio ‘bizarnima i lažnima‘.

- Europska komisija je u srpnju izašla s prijedlogom najvećeg sedmogodišnjeg proračuna u povijesti EU, 2 bilijuna eura, bit će novaca i za Hrvatsku. Mi smo prije 9 godina u EU proračun uplaćivali 500–600 milijuna eura godišnje, današnja članarina je 900 milijuna, a izračuni za razdoblje 2028.–2034. iznose oko 1,5 milijardi eura godišnje. Dakle, mi smo od 2016. do razdoblja 2028.–2034. podigli naš razvoj toliko da ćemo plaćati članarinu milijardu eura više nego kada sam ja postao premijer, ustvrdio je.

Predstavnici zajednica županija, općina i gradova ističu potporu Vlade lokalnim jedinicama

Plenković je uoči sastanka s ministrom znanosti, obrazovanja i mladih Radovanom Fuchsom dodijelio i 62 nova ugovora za izgradnju, rekonstrukciju i opremanje osnovnih škola za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne škole diljem Hrvatske, ukupne vrijednosti 320 milijuna eura.

Ulaganje u obrazovanje jedan je od strateških prioriteta i Dubrovačko-neretvanske županije, istaknuo je župan Blaž Pezo, navevši velika ulaganja u obrazovnu infrastrukturu, a gradonačelnik Dubrovnika Mate Franković najavio je kako će od iduće školske godine sve osnovne škole kojima je osnivač Grad raditi u jednoj smjeni.

Franković je kao strateški prioritet naveo i priuštivo stanovanje, istaknuvši kako su prvi u Hrvatskoj izradili vlastiti model stambene politike – ‘Dubrovačka stanogradnja‘.

- Svjesni smo da lokalne jedinice ne mogu same odgovoriti na razmjere potreba, zato snažno pozdravljam donošenje novih zakona o gradnji i prostornom uređenju te činjenicu da je EU prepoznala priuštivo stanovanje kao strateški prioritet, kazao je, dok se Pezo pohvalio da su ‘najuspješniji‘ po ulaganjima u lučku infrastrukturu.

Predsjednik Hrvatske zajednice općina Božo Lasić pohvalio je Vladu što ‘niti jedan važniji zakon nije predložila bez konzultacija s lokalnim jedinicama‘, pa tako, dodao je, i posljednje prostorno-građevinske zakone, a što je potvrdio i predsjednik Hrvatske zajednice županija Danijel Marušić istaknuvši "veliku potporu" Vlade lokalnim jedinicama.

- Bez Zakona o komasaciji, a sad i bez novog zakona kojim se uvodi urbana komasacija, mi bismo bili onemogućeni da napokon obavimo komasaciju u Konavoskom polju. Zato zahvaljujem što ste nam omogućili da se uistinu naš glas čuje", poručio je Lasić.

Pred lokalnim jedinicama su veliki izazovi realizacije brojnih investicija i strateških odluka koje je Vlada pripremila, a s ciljem razvoja RH, istaknuo je predsjednik Udruge gradova Željko Turk.

Premijer je u izjavi novinarima nakon sastanka, upitan o femicidu, opetovao kako je Hrvatska samo jedna od pet EU zemalja koja u svom Kaznenom zakonu ima kazneno djelo femicida.

- U zadnjih nekoliko godina smo učinili jako puno, dali smo sudovima alate da donose jako visoke i oštre kazne i ja ih pozivam da to čine. Loše je što se dogodilo da smo od evidentiranog nasilnika došli u poziciju da je postao ubojica, taj put se treba presjeći, svatko svoj posao treba raditi bolje, poručio je.