Premijer Andrej Plenković izjavio je u četvrtak kako je Vlada odlučna da se u idućoj školskoj godini krene s frontalnom primjenom obrazovne reforma i novih kurikuluma u svim predmetima, te je poručio kako je cilj da nove generacije dobro znaju što su vrijednosti Domovinskog rata, a isto tako da se jasno određuju o pitanjima poput holokausta, uz osudu najgorih režima iz vremena Drugog svjetskog rata, kao što je bio ustaški.
Plenković je na sjednici Vlade rekao kako je dosad uspješno usuglašeno, doneseno i objavljeno 37 kurikuluma, ostala su još samo dva, a i oni će biti usuglašeni.
Osvrnuvši se na kurikulum povijesti koji je, kaže, ponovno postao tema, poručio je kako je Vladin cilj da hrvatski obrazovni sustav mora biti prilagođen realnim potrebama tržišta. No, isto tako standard znanja i informacija koje ljudi dobivaju kroz svoje obrazovanje mora vrlo jasno djeci ukorijeniti ključna identitetska pitanja, ključni vrijednosni sustav argumentiran na temelju povijesnih činjenica, obrazloženu hrvatsku povijest, jezik i kulturu.
"To je naš politički cilj - da nove generacije jako dobro znaju što su vrijednosti Domovinskog rata, a isto tako da se vrlo jasno određuju o pitanjima poput holokausta, uz osudu onih režima koji su bili najgori tijekom Drugog svjetskog rata. Mi tu nemamo nikakvih dilema kada je riječ o ustaškom režimu", istaknuo je.
Vezano za trenutni tekst koji je prošao javnu raspravu i koji je dorađen, naglasio je da u njemu nema relativizacije holokausta.
"Želimo da nakon druge javne rasprave, nakon što je ministrica stavila dorađeni tekst u ponovno javno savjetovanje, da se analiziraju doprinosi onih koji su u toj raspravi sudjelovali, da se uz konzultaciju još dvoje, troje ključnih autoriteta iz akademske zajednice usuglasi tekst iza kojeg ćemo postići široki stručni i društveni konsenzus, te da se uz malo truda stigne do iduće školske godine pripremiti i nove udžbenike", kazao je Plenković.
Vezano za saborsku raspravu o pitanju interpelacije koju su pokrenuli zastupnici SDP-a zbog propale nabave izraelskih borbenih zrakoplova F-16, ocijenio je kako su rasprava i uvjerljiv rezultat glasovanja dali jasan zaključak da se odbaci interpelacija kao neosnovana, neutemeljena i netočna, uz jasnu poruku da "politička volja Vlade ostaje nepromijenjena kada je riječ po namjeri da Hrvatska kupi višenamjenske borbene avione zapadne tehnologije".
Osvrnuo se i na sigurnosnu konferenciju koja je održana u Münchenu, istaknuvši kako je to iskorišteno za razgovore s predstavnicima Lockheed Martina i Saaba, a obje kompanije koje se bave proizvodnjom borbenih zrakoplova pokazale su da su zainteresirane za suradnju s Hrvatskom i spremne sudjelovati u drugim budućim načinima nabave zrakoplova.
Divjak: Ne zaboravimo da je to kurikulum, a ne povijesna enciklopedija
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak u četvrtak je na prijepore oko popisa lektire u novom kurikulumu hrvatskog jezika, poručila da se više neće propisivati svi lektirni naslovi, te istaknula kako očekuje da će ponovna javna rasprava o kurikulumu povijesti proteći bez ideoloških prijepora.
"Želimo reformu koja daje slobodu učiteljima za izbor lektire, u kojoj će i učenici sudjelovati u tom izboru. Moramo se osloboditi toga da sve propisujemo", poručila je ministrica uoči sjednice Vlade upitana za izostanak "Dnevnika Ane Frank" s popisa obvezne lektire, a što je kritizirao koordinator Ekspertne radne skupine Radovan Fuchs, uz ocjenu da će taj potez naštetiti međunarodnom ugledu Republike Hrvatske.
Ministrica je odbacila Fuchsove kritike i istaknula da je "Dnevnik Ane Frank" i sada izborna lektira, a tako je planirano i u novom kurikulumu.
"Ne vidim nikakve razlike, i inače je bilo izuzetno puno lažnih vijesti, loših informacija i krivog čitanja u proteklom periodu. Primjerice, 'Ježeva kućica' koja sada nije niti u izbornom niti u obaveznom dijelu plana i programa, izbačena je još 1992., a mi sada novim kurikulumom otvaramo vrata Ježurki Ježiću. Tako da to treba pažljivo čitati i moramo znati o čemu se zapravo u reformi radi", istaknula je Divjak.
Ministarstvo, kaže, sada radi na opremanju knjižnica i cilj je dati veliki izbor i mogućnost učiteljima da u suradnji s učenicima izabiru djela koja će razvijati interes prema čitanju.
Objasnila je i da u kanon obavezne lektire ulaze samo djela dokazane vrijednosti u književnoj povijesti te da je sada na snazi popis lektire star 25 godina, u kojemu nema najsuvremenijih djela.
Poručila je i kako će se učenici i ubuduće moći identificirati s djelima u kojima se osuđuje holokaust, a to će se najbolje provesti ako sami izaberu djela te tematike.
Upitana za kurikulum povijesti, ponovila je da se odlučila na taj korak jer ju je zasmetala relativizacija holokausta u prijedlogu koji je dobila od Ekspertne radne skupine.
Pozvala je sve da sudjeluju u javnoj raspravi, bez ideoloških prijepora, kako bi se najvažniji povijesni događaji prezentirali metodički primjereno kako bi ih učenici razumjeli i bili u mogućnosti zauzeti stajalište, primjerice osudu holokausta.
"Ne smije se zaboraviti da je to kurikulum, a ne povijesna enciklopedija", istaknula je ministrica koja je kurikulum povijesti ponovno poslala u javnu raspravu i zbog prevelike količine sadržaja.