Premijer Andrej Plenković u četvrtak je izjavio da će Hrvatska, uz instrument oporavka koji je EK jučer predložila i novi višegodišnji financijski okvir (VFO), u razdoblju od 2021. do 2027. imati duplo više sredstava na raspolaganju nego u prethodnih 7 godina, što pokazuje da je članstvo u EU dobro, kao i da je jako dobro da se ide u dublju integraciju.
Osvrnuvši se na početku sjednice Vlade na plan pod nazivom "EU sljedeće generacije", koji je Europska komisija predstavila u srijedu, Plenković je kazao da je riječ o izrazito važnom dokumentu za gospodarski oporavak, koji je nastajao zadnjih nekoliko tjedana i mjeseci, i plod je intenzivnih konzultacija s EK Hrvatske i ostalih članica EU.
Tim dokumentom planirano je 750 milijardi eura potpore članicama za poticanje oporavka nakon pandemije Covida-19, pri čemu je za Hrvatsku predviđeno nešto više od 10 milijardi eura, od čega 7,3 milijarde bespovratna sredstva, a 2,65 milijardi kroz moguće zajmove. EK će izaći i s prijedlogom za alociranje 1.100 milijardi eura u okviru višegodišnjeg financijskog okvira.
'Svi dokumenti su važni za Hrvatsku'
Nakon pandemije promijenili su se prioriteti u radu Europske komisije, izjavio je Plenković te dodao da je važan izraz političke volje država članica da se usvoje dokumenti koji će povrh onoga što nosi idući 7-godišnji proračun (VFO) dati dodatnu financijsku mogućnost za provođenje projekata, planova i mjera za brz oporavak svih članica.
Taj instrument za oporavak je dokumenti pod nazivom "EU sljedeće generacije", koji predstavlja okvir na temelju kojega će se angažirati, uz 1.850 milijardi eura u sklopu novog 7-godišnjeg proračuna, još dodatnih 750 milijardi eura.
On će se provoditi kroz tri stupa - potpora članicama u oporavku, pokretanje gospodarstvu uz pomoć privatnih ulaganja te da se nauče određene lekcije iz ove krize, rekao je premijer.
"Svi ovi dokumenti su važni za Hrvatsku, jer će nam omogućiti da sve ovo što je u protekla dva-tri mjeseca Vlada svojim odlukama napravila za očuvanje radnih mjesta, za sugrađane koji su zaposleni u privatnom sektoru i premošćivanje ove situacije gdje možda nisu imali dovoljno proizvodnih, proizvođačkih, trgovačkih ni uslužnih aktivnosti, da kažemo da ne samo da ćemo osigurati 3.250 kuna naknade za ožujak i dva puta po 4.000 neto za travanj i svibanj, nego nećemo uzeti ni poreze i doprinose. Većeg pružanja ruke i stajanja iza privatnog sektora teško se moglo i zamisliti. Nema presedana u modernoj hrvatskoj povijesti", ocjenjuje Plenković
Po njegovim riječima, taj dokument izrazito je izdašan za Hrvatsku, jer donosi prema prijedlogu EK alokaciju od 10,013 milijarde eura u iduće četiri godine, od čega su 7,36 milijardi eura bespovratna sredstva, što je gotovo 55 milijardi kuna. Uz to, postoji i mogućnost uzimanja zajmova od 2,65 milijardi eura, što je praktički oko 75 milijardi kuna, povrh sredstava iz EU proračuna, a ta sredstva mogu se iskoristiti za potpore zaposlenicima, malim i srednjim poduzećima, digitalnoj transformaciji, pomoć sektorima od turizma do kulture.
"Riječ je o iznosu koji doseže gotovo 20 posto BDP-a", ustvrdio je Plenković.
Hrvatska otvara granice za niz zemalja
Dodao je i da će novi prijedlog višegodišnjeg financijskog okvira biti značajno bolji za Hrvatsku nego onaj koji je bio na stolu u veljači. "Sa sigurnošću mogu reći da ćemo uz ovaj instrument oporavka i VFO u razdoblju od 2021. do 2027. imati duplo više sredstava na raspolaganju nego što smo imali u razdoblju 2014-2020. I zato je članstvo u EU dobro i zato je jako dobro da idemo u dublju integraciju", rekao je Plenković. Dodaje da se ovdje vidi što znači osnaženi suverenitet Hrvatske kao članice EU jer nema nikoga drugog tko bi nam mogao dati tolika sredstava.
- Što se tiče Stožera, uspjeli smo napraviti plan, gdje bismo izmijenili odluku o privremenoj odluci o zabrani granice za državljane niza zemalja, Sloveniju, Mađarsku, Austriju, Češku, Slovačku, Estoniju, Latviju, Litvu, Poljsku i Njemačku - kazao je premijer.
Poručio je i da se Hrvatska otvara za turizam te najavio da će se lista zemalja čijim će državljanima biti omogućen ulazak u Republiku Hrvatsku i proširiti.
Kroz izmjenu Zakona o obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi omogućit će se učenicima od prvog do četvrtog razreda da lakše završe školu i da nemaju straha od negativnih ocjena, odnosno ponavljanja, rekao je premijer.
Učenicima od petog do osmog razreda u osnovnoj školi te od prvog do četvrtog u srednjoj povećava se limit odlaska na popravni s dvije na četiri ocjene nedovoljan.
- Dajemo šansu da kroz dva popravna roka i dodatne napore osiguraju prolazak u viši razred. Mislim da je to napor Vlade u otežanim okolnostima i mislim da je on dobro osmišljen" - ustvrdio je Plenković.
Vezano za prijedlog izmjene Zakona o socijalnoj skrbi kojom se naknada za roditelje njegovatelje povećava s 2500 na 4000 kuna, Plenković je ustvrdio da je riječ o snažnoj poruci Vlade za roditelje njegovatelje i djecu, za one kojima je zaista objektivno teško.
- Našli smo način kako da se ta naknada financira i na ovaj način radimo jedan pozitivan iskorak - dodao je.
Plenković je izvijestio da je od javnog poziva za sugrađane koji su imali takva oštećenja da ne mogu više boraviti u svojim stanovima, zaprimljeno 130 zahtjeva za financiranje najamnine.
Oni su u obradi, a sutra će biti deset konkretnih rješenja za dio ljudi koji su smješteni u SD Cvjetno naselje i nekoliko njih koji su van doma koji su ispunili sve kriterije postavljenih u Vladinoj odluci, najavio je.
- To znači da ćemo žurno djelovati i osigurati da većina sugrađana koje imaju na to pravo što prije useli u stanove u kojima će imati dostojanstven život dok se ne realizira obnova -dodao je.
Rekao je i da su u tijeku pripreme za Dan državnosti 30. svibnja.
- To je veliki dan - dan konstituiranja prvog demokratski izabranog Sabora prije 30 godina. Važno je da ga obilježimo pogotovo što je on rezultat izmjena zakona koje smo donijeli - dodao je.
Premijer je svim pripadnicima čestitao Dan Hrvatske vojske (HV) i Dan Hrvatske kopnene vojske (HKoV) koji se danas obilježava.
Iz EU fonda solidarnosti očekuje se više od 500 milijuna eura za posljedice potresa
Ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Marko Pavić najavio je u četvrtak da će Hrvatska uskoro aplicirati na europski fond solidarnosti, kojim bi se za obnovu od potresa trebalo dobiti više od 500 milijuna eura.
Odgovarajući na pitanja novinara uoči sjednice Vlade u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK), Pavić je izjavio da je rok za prijavu na Fond solidarnosti EU-a 14. lipnja, a očekuje da će Hrvatska, odnosno Grad Zagreb, iz fonda dobiti više od 500 milijuna eura.
Pojašnjava da se procjena štete od potresa završava ovaj tjedan, mora se provoditi po metodologiji koju priznaje Europska komisija, sredstva se dobivaju u postotku od same štete, a očekuje da će prijava Komisiji biti poslana vrlo skoro, i prije roka.
Ističe i da se tijekom ljeta očekuje 100 milijuna eura akontacije iz tog fonda, maksimalno što se može primiti, a podsjetio je i da se za sanaciju posljedica od potresa dogovara zajam Svjetske banke od 200 milijuna dolara, a tu je i 141 milijun kuna koje je Vlada usmjerila za hitne sanacije.
Već ove godine 55 milijardi eura na razini Unije za oporavak gospodarstva
Pavić je prvotno govorio o jučerašnjem prijedlogu Komisije o instrumentu za oporavak gospodarstva od koronakrize vrijednom 750 milijardi eura, nazvanom "EU sljedeće generacije", a osvrnuo se i na prijedlog Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje od 2021. do 2027., vrijednosti od 1.100 milijardi eura.
Instrument se tako sastoji od 500 milijardi eura bespovratne pomoći najteže pogođenim državama članicama i sektorima te 250 milijardi koje bi se dodjeljivale kao povoljni zajmovi, a tim planom gospodarskog oporavka za Hrvatsku je predviđeno 10 milijardi eura, od čega se oko 7,3 milijarde eura odnosi na bespovratna sredstva, a 2,65 milijardi na zajmove..
Pavić kaže da će države članice za korištenje sredstava razviti i nacionalne planove oporavka, čeka se puna dokumentacija od Komisije, a nakon sjednice Europskog vijeća, koja će se održati 19. lipnja, trebalo bi uslijediti u usvajanje cijele regulative.
Iako će većina sredstava biti na raspolaganju od sljedeće godine, Pavić ističe i da će se dio, 55 milijardi eura na razini cijele Unije, moći koristiti već ove godine, što predstavlja dodatak na kohezijsku politiku.
Ukupno, za višegodišnji proračun i za instrument za oporavak i otpornost, Komisija je tako ukupno predložila 1.850 milijardi eura, a kada se tome pribroje i tri sigurnosne mreže dogovorene u travnju, ukupne vrijednosti 540 milijardi eura, vrijednost sredstava koje će biti dostupne za oporavak dosežu 2.400 milijardi eura.
Stavljajući u kontekst važnost 10 milijardi eura namijenjenih Hrvatskoj, Pavić je podsjetio da financijska omotnica za razdoblje 2014. - 2020. iznosi tek nešto više, 10,7 milijardi eura, od čega je između ostalog financiran i Pelješki most i brojni drugi projekti.
Kada se pak iznosu od 10 milijardi eura pribroje i sredstva za Hrvatsku iz VFO-a za razdoblje 2021. - 2027., od kojeg Pavić očekuje da će biti izdašniji od prethodnog, dolazi se do iznosa od više od 20 milijardi eura za Hrvatsku za sljedećih sedam godina, ističe ministar.
U kontekstu i predsjedanja Vijećem EU-a, Pavić kaže da je Hrvatska dobila izdašnija sredstva i u većem postotku u odnosu i na mnoge ostale članice.
"Vjerujemo da će ova sredstva značiti dodatan zamašnjak razvoju gospodarstva i potpuni oporavak i vraćanje već sljedeće godine na razinu pretkriznog BDP-a", rekao je Pavić.
Navodi i da je Hrvatska dosad ugovorila 93 posto aktualne financijske omotnice, a iz nje je i realocirano više od 400 milijuna eura za potrebe zdravstvene opreme, zatim covid-19 kredite za poduzetnike, a osigurana su i sredstva za mjere Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). (Hina)
Povećanje naknade za njegovatelje osoba s invaliditetom na 4 tisuće kuna
Naknada za roditelje njegovatelje i njegovatelje osobe s invaliditetom povećava se s 2.500 mjesečno na 4.000 kuna uz pripadajuće doprinose, odlučila je Vlada na sjednici u četvrtak, a premijer Andrej Plenković ističe da je to pozitivna iskorak i snažna poruka "onima kojima je najteže".
Vlada je odluku o povećanju donijela kroz uredbu o izmijeni Zakona o socijalnoj skrbi, a uz 4.000 kuna naknade, bit će plaćeni i pripadajući doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
Premijer je u uvodu sjednice rekao kako je to snažna poruka za roditelje, njihovu djecu, "one kojima je objektivno vrlo teško". "A na ovaj način radimo pozitivan iskorak", dodao je.
Bedeković: Visina naknade nije se mijenjala 12 godina
Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković navela je da taj status trenutačno u Hrvatskoj ima 4859 osoba, kao i da se visina naknade nije mijenjala punih 12 godina.
"Stoga imam potrebu naglasiti da je ovo povećanje nastavak sustavne skrbi ove vlade za najugroženije skupine", dodala je te ustvrdila kako se povećanjem naknade olakšava integracija u društvo osoba s invaliditetom koje trebaju 24 satnu skrb te sam život u obiteljima s osobama s invaliditetom.
Vlada je uredbom izmijenila i dopunila i Zakon o Popisu poljoprivrede 2020. te će se taj popis, umjesto u jednoj, odvijati u dvije faze, a sve zbog utjecaja koronakrize.
Uredbom je utvrđeno da će se popis, umjesto od 1. do 30. lipnja, kako je predviđeno osnovnim zakonom, provesti u razdoblju od 1. do 30. lipnja za poslovne subjekte, a za obiteljska poljoprivredna gospodarstava u razdoblju od 14. rujna do 14. listopada.
Naknada troškova izborne promidžbe - 135.000 po zastupničkom mjestu
Vlada je donijela i odluku o visini naknade troškova izborne promidžbe za izbor zastupnika u Hrvatski sabor te političke stranke, neovisne liste i kandidate za zastupnike pripadnika nacionalnih manjina koji imaju pravo na tu naknadu u iznosu od 135.000 kuna, po osvojenom zastupničkom mjestu prema konačnim rezultatima izbora.
Političke stranke i neovisne liste koje su na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor dobile više od 5 posto važećih glasova birača izborne jedinice, a nisu osvojile zastupničko mjesto imaju pravo na naknadu troškova izborne promidžbe u iznosu od 22.500 kuna.
Kandidati za zastupnike pripadnika nacionalnih manjina zastupljenih u stanovništvu s manje od 1,5 posto stanovnika, koji na izborima nisu postali zastupnici, a dobili su više od 15 posto važećih glasova birača izborne jedinice, imaju pravo na naknadu u visini od 15 posto iznosa naknade koja pripada zastupniku. (Hina)
Božinović: U funkciji web stranica za najavu ulaska stranih državljana
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović pozvao je u četvrtak strane državljane da na web stranici entercroatia.mup.hr, koja je od danas u funkciji, popune obrazac najave ulaska u Hrvatsku kako bi se smanjilo vrijeme čekanja na graničnim prijelazima.
"Preporučujemo stranim građanima koji namjeravaju boraviti u Hrvatskoj da unaprijed dostave podatke putem web stranice entercroatia.mup.hr koja će biti dostupna od danas", poručio je Božinović na sjednici Vlade.
Prema današnjoj odluci Stožera civilne zaštite državljani Slovenije, Mađarske, Austrije, Češke, Slovačke, Estonije, Latvije, Litve, Poljske i Njemačke mogu ući u Hrvatsku pod istim uvjetima koje su imali prije pojave koronavirusa.
Međutim, zadržava se epidemiološka kontrola i obveza pridržavanja općih i posebnih preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
"Prilikom ulaska u Hrvatsku državljana tih država članica evidentirat će se njihov ulazak uz prikupljanje podataka vezanih za mjesto odredišta, brojeve mobitela i e-mail adresu radi eventualne potrebe kontaktiranja iz epidemioloških razloga”, kazao je.
Pozvao je strane državljane da najave svoj dolazak te podatke pošalju obrasca na web stranici entercroatia.mup.hr.
Putnici koji unaprijed ne dostave svoje podatke, to će napraviti na granici prilikom ulaska u zemlju. Božinović je napomenuo da će za to biti potrebno dulje vrijeme čekanja, vjerojatno u zasebnoj traci.
Stranica je danas dostupna na engleskom i hrvatskom jeziku, a u sljedećim danima bit će prevedena na još desetak europskih jezika.
"Uz spomenuto povezivanje, građani će na svoju elektorničnu poštu povratno dobiti potvrdu o zaprimljenoj najavi te sve potrebne informacije vezano uz upute i preporuke HZJZ-a", kazao je ministar unutarnjih poslova.