Najvažniji događaji
- Plenković: Rastu plaće za 219.000 službenika od lipnja
- Pravosudni djelatnici nastavljaju sa štrajkom do ispunjenja zahtjeva
NOVO "Ovo je povijesni dan za sindikate, osobito za ‘nereprezentativne‘ jer je sud presudio da je štrajk službenika i namještenika na sudovima i državnim odvjetništvima - zakonit. Bili smo na izricanju presude na Županijskom sudu u 10 sati koji je štrajk proglasio zakonitim, a u 10.05 dobili smo poziv ministra pravosuđa Ivana Malenice da danas u 14.30 dođemo na pregovore. Eto, ovaj pritisak je barem urodio pozivom na sastanak", kazala je na današnjem prosvjedu službenika i namještenika u pravosuđu, održanom malo prije podneva pred zgradom Općinskog građanskog suda u Zagrebu, pod pljuskom, predsjednica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLS) Iva Šušković.
Sindikalna povjerenica na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu Marija Paun kazala je da je odaziv na štrajk na tome sudu - inače najvećem u državi na kojem radi nešto više od 500 službenika i namještenika - stopostotan te da je i na ostalim sudovima i državnim odvjetništvima u Hrvatskoj odaziv veći od 80 posto. "To znači da se ročišta održavaju, ali se ne mogu održati jer telefoni zvone, ali nitko se ne javlja, kompjutore nitko ne popravlja, svi mali kotačići ovog sustava su stali. Spremni smo štrajkati do ispunjenja naših zahtjeva", izjavila je Paun, pozdravljena odobravanjem okupljenih.
U ponedjeljak u 7 sati nešto više od 3500 službenika i namještenika zaposlenih na sudovima i DORH-u stupilo je u štrajk jer su im plaće među najnižima u državi, znatno niže od hrvatskog prosjeka.
Pokazujući na bedž na svojim prsima na kojem je pisalo "505 s crtom" sindikalna povjerenica Pauk je pojasnila: "Svi znate za taj bombončić, ali on u našem slučaju predstavlja najnižu plaću u pravosuđu u Hrvatskoj. Službenik početnik na sudu ima plaću 500 eura, a kad dogura do 40 godina staža, plaća mu je 700 eura. Zato tražimo da nam se neto plaća poveća za 400 eura mjesečno kako bismo došli do prosječne plaće u Hrvatskoj. Povećanje od 100 eura mjesečno koje onima s najnižim plaćama predlaže Vlada već od lipnja ih, ustvrdila je, ne zadovoljava.
"Mi na sudovima i u DORH-u smo s tim hitnim povećanjem od 100 eura i dalje na dnu po plaćama. Uvjeravaju nas da će 1. 1. iduće godine na snagu stupiti zakon koji će sve riješiti, ali mi ne možemo čekati, mi trebamo povećanja sada, odmah da imamo prosječnu hrvatsku plaću i dostojanstven život kao i drugi", kazala je na prosvjedu sindikalna povjerenica s OGS-a Paun. Podsjetila je da službenici odlaze sa sudova i državnih odvjetništava u potrazi za boljom plaćom i pozvala ministra Malenicu da kaže koliko ih je u novije vrijeme ukupno otišlo.
Dodatno su ogorčeni što im je ministar Malenica pokušao osporiti pravo na štrajk i sudski ga zabraniti, pogotovo ako se zna da on nije zabranjen liječnicima ni učiteljima koji su čak 39 dana štrajkali.
‘Rekli su nam - niste reprezentativni‘
Predsjednica SDLSN-a Ivana Šušković na skupu se osvrnula na niz pokušaja odvraćanja od štrajka: "Pokušali su nas uvjeriti da je štrajk nezakonit i da je pametnije da ne idemo s njim kao načinom pritiska. Rekli su nam - niste reprezentativni, ne možete štrajkati, niste reprezentativni, ne možete pregovarati o osnovici za plaće, niti o koeficijentima jer su oni uređeni uredbom. Evo, danas smo pokazali da smo ipak reprezentativno hrabri i da možemo sve. Nisu mislili da ćemo ići do kraja, da ćemo izdržati i da će se cijelo pravosuđe ujediniti."
Iako je, pojasnila je, Šušković, Vlada sve do danas odbijala razgovarati sa Sindikatima državnih i lokalnih službenika i namještenika uz izgovor da su oni nereprezentativni sindikat, nisu pokazali nikakvu volju da ove godine otvore pitanje zakona o reprezentativnosti za koji i sami priznaju da je problematičan, već su tu vrstu razgovora odgodili za budućnost. Zahvalila je svim sindikalnim povjerenicima i članovima koji su se učlanili u SDLS kako bi ovoj akciji dali podršku, drugim sindikatima koji su ih podržali, a posebno sucima koji su na radnim mjestima dali podršku svojim službenicima i namještenicima u borbi za veće plaće.
Na novinarsko pitanje jesu li očekivali da na skup pred OGS-om dođu i suci kako bi i tako izrazili podršku njihovim zahtjevima, sindikalna povjerenica toga suda Marija Paun je kazala: "Pa neki od njih su tu na skupu, raspršeni su među nama i podržavaju nas kao što smo i mi njih podržavali. Ovo je zajednička borba, pravosuđe ne može biti obezvrijeđeno. Mi smo jedna od tri grana vlasti".
Na prosvjed koji se pred zgradom OGS-om u Zagrebu održao pod pljuskom, došle su gotovo samo žene - od onih s bebama u kolicima do onih pred mirovinom. Muškarci su se mogli nabrojati na prste jedne ruke. To ne čudi jer na radnim mjestima pravosudnih službenika i namještenika koja su već godinama najlošije plaćena i najnapornija službenička mjesta u državi - rade uglavnom žene. Svoj su položaj na prosvjedu sažele u više jezgrovitih poruka ispisanih na transparentima: "Blago tebi Malenica, brate, ne kupuješ ti hranu na rate", "Kad se pravda traži prava smo adresa. Kad nas treba platiti, zatvorena kesa". "Kruh i voda to je sada moda", "Naša sića, njima runda pića", "U Švicarskoj je zabranjeno reći kolika ti je plaća. Kod nas je sramota " - tek su neke od poruka. Svoju su situaciji opjevale i u prigodnom bećarcu koji su na skupu izvele. "Pjevamo i kad nam je najteže", kažu. (Piše: Slavica Lukić)
11:21 Nešto iza 11 sati završio je sastanak, nakon kojeg su pred novinare stali premijer Plenković i Sanja Šprem iz Sindikata hrvatskih učitelja.
- Kroz dijalog smo odlučili u idućim danima dogovoriti memorandum o razumijevanju čiji će rezultat biti donošenje odluke Vlade o isplati privremenog dodatka na plaće za službenike u državnim i javnim službama. To treba staviti u kontekst izrade novog Zakona o plaćama javnih i državnih zaposlenik, rekao je Plenković i dodao da bi zakon trebao stupiti na snagu do 1. siječnja te da bi se donijele dvije razlIčite uredbe, jedna za javne službenike, druga za državne službenike.
Plenković je rekao da su zajedničkim odlukama odlučili obuhvatiti 219.000 službenika te je najavio da će za 100 eura porasti plaća onima koji imaju najmanje plaće. Onima koji imaju nešto više koeficijente porasti će plaća za 80 ili 60 eura.
- 80 eura bi rasla plaća onima s koeficijentima od 1,111 do 1,523, a za 60 eura onima s koeficijentom od 1,530 do 1,867, dodao je Plenković.
Ova odluka bi se primjenjivala za plaću u lipnju, koja će biti isplaćena u srpnju.
- Ovime će biti obuhvaćeni i pravosudni službenici, rekao je premijer.
Plenković je rekao da se razgovaralo i o regresu.
- Regres od 300 eura primjenjivat će se na sve i to već za ove godišnje odmore, poručio je premijer.
11:00 Predsjednik Vlade Andrej Plenković se u 9:30 sastao s predstavnicima sindikata javnih i državnih službi u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.
Uz predsjednika Vlade sastanku prisustvuju i potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministar financija Marko Primorac, ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, ministar rada i mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, ministar zdravstva Vili Beroš te ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.
Predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić rekao je uoči sastanka Plenkovića i sindikalnih predstavnika da će u ime državnih službenika tražiti da najmanji koeficijent bude 1,0.
10:35 Županijski sud u Zagrebu objavio je odluku kojom je dopustio štrajk službenika i namještenika u pravosuđu. Dakle, svi sudski službenici, zapisničari, vozači, spremačice i ostalo osoblje koje je jutros u 7 sati započelo štrajk može ga i dalje nastaviti.
- Ovaj sud smatra da štrajk koji tuženik organizira sa svrhom povećanja plaća državnih službenika i namještenika u tijelima sudbene vlasti i državnom odvjetništvu predstavlja štrajk koji je organiziran radi zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa državnih službenika i namještenika, te da isti ima dopušteni cilj i svrhu. Isti je organiziran u skladu s odredbom čl. 205. st. 1. ZR i od strane sindikata koji je za to ovlašten i za koji ne treba biti utvrđena reprezentativnost jer se ne radi o štrajku iz čl. 205. st. 2. ZR. S obzirom na to da ne postoje razlozi zbog kojih bi štrajk bio nedopušten i nezakonit, to nisu ispunjene niti pretpostavke iz 217. st. 1. ZR za zabranu istog, pa je stoga primjenom odredbe čl. 217. st. 1. u svezi s čl. 205. ZR tužbeni zahtjev tužiteljice valjalo odbiti - navodi se u odluci Županijskog suda u Zagrebu.
Vlada je tražila zabranu štrajka jer je smatrala da povećanje koeficijenta ne može biti razlog za štrajk budući da se on uređuje uredbom Vlade i nije predmet pregovaranja, a drugi razlog zbog kojeg se tražila zabrana štrajka je što organizator - Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika nije reprezentativan.
Sud je oba argumenta odbacio, a odbio je i prijedlog da se kao svjedoka sasluša premijera Andreja Plenkovića.
Odluku je komentirala predsjednica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH (SDLSN RH) Iva Šušković. “Što reći, imamo napokon sudsku praksu”, rekla je, javlja N1.
Rekla je da je, prema posljednjim informacijama, štrajku pristupilo više od tri i pol tisuće ljudi. “Možda ih je sad i više. Veliki je odaziv, podrška sudaca je prisutna. Obavljaju se poslovi koji su nužni, sve je definirano”, kazala je.
Šušković očekuje poziv na sastanak u resorno ministarstvo.
“Vidjet ćemo što će o ovome reći Vlada. Znamo da je u NSK-u sastanak s reprezentativnim sindikatima. Poziv još nismo dobili, ali očekujemo da će nas primiti. Razgovarat ćemo s povjerenicima na terenu, definirati koliko će štrajk trajati, sve je još neizvjesno”, rekla je Šušković.
“Sud je rekao svoje!”
Reprezentativni sindikat ne podržava njihov štrajk, a Šušković kaže da je to njihovo pravo te se zahvalila onima koji ih podržavaju. “U trenutku kada su izuzetno veliki pritisci prema Vladi od svih sindikata mislim da bismo trebali tu biti ujedinjeni, a ne razjedinjeni.”
“Sudac je u obrazloženju presude rekao da je tužbeni zahtjev neutemeljen, da je pokušaj sastavljanja više odredbi iz više zakona naprosto i životno i pravno i pravično neutemeljen. Sud je rekao svoje”, rekla je o samoj odluci.
“Na Vladi je na kraju krajeva da odluči kako će ovaj problem riješiti”, zaključila je.
9:35 - Ročišta nisu odgođena jer suci nisu u štrajku. Oni su imali svoj bijeli štrajk, a u ovom nas štrajku podržavaju. Cilj nam je ovime pokazati da sudska ročišta bez službenika ne mogu biti održavana. Stranke koje su se već jutros pojavile na sudu na osnovu poziva na raspravu, žele otići na ročište da im sudac priopći da rasprave neće biti. Odvjetnici, pak, sve što imaju od dokumentacije šalju kroz e-komunikaciju – kaže za Jutarnji list sudska službenica i sindikalna povjerenica Marija Paun. Dodaje i da je njih 7500 osoba zaposleno u pravosuđu i da je žalosno da se samo za njih novca nema.
Prošlotjedni potez Vlade i traženja da se štrajk zabrani, Paun smatra presedanom. Na upit koliko predviđa da bi štrajk mogao potrajati ističe da će o tome odlučiti članstvo.
- Na nas se išlo đonom. Štrajkali su i drugi od liječnika do sudaca. Vladina tužba je izazvala lavinu bijesa kod ljudi. Koliko će trajati štrajk? Valjda Vlada misli da će štrajk trajati danas do 10 sati. Neće. Jer presuda koja će biti donesena je nepravomoćna te postoji žalbeni rok i pravo na žalbu – dodaje još sindikalna povjerenica Marija Paun.
O samim uvjetima rada u zagrebačkoj Palači pravde teško je govoriti. Trenutno se na zgradi obavljaju opsežni građevinski radovi.
- Zgrada suda nam se obnavlja već duži vremenski period. Među mnoštvom radnika ima dosta stranih državljana poput osoba iz Nepala, osoba iz trećeg svijeta, koji realno gledajući imaju po par stotina eura veću plaću od nas sudskih djelatnika – zaključuje Paun.
8:55 "Suci i zapisničari su kao prst i nokat. Jedni bez drugih ne mogu. Onaj tko nikad nije imao posla s pravosuđem, ne može znati koliko smo ovisni jedni o drugima. Iskreno, mi suci čak i više o našim suradnicima. Oni su za nas i lijeva i desna ruka. Paze na svaku izgovorenu riječ u sudnici, koncentracija im tijekom cijeloga dana mora biti na maksimumu. I definitivno zaslužuju dvostruko veće plaće od ovih koje sad primaju. Kako živjeti i skrbiti za obitelj i djecu sa 600, 700 eura mjesečno? Ovo je profesija u kojoj se često posao nosi kući, a pauze tijekom radnoga vremena često nam prođu u pisanju presuda", kaže nam jedna zagrebačka sutkinja.
Njezin kolega sudac dodaje kako je sramota da se na ovakav način ljudi moraju boriti za svoja prava i primanja dostojna čovjeka.
- U posljednje vrijeme, primjerice, svjedočimo nestašici zapisničara. Znaju se odgađati rasprave jer zapisničara naprosto nedostaje pa nekoliko sudskih referada dijeli jednu zapisničarku. Zamislite kako je tek toj osobi svaki dan? Razvučena na sto strana i ponižena s plaćom koja vrijeđa zdrav razum - dodaje drugi sudac.
Natječaji za radna mjesta zapisničara na sudovima konstantno su raspisani. Pozivi se obnavljaju prema ustaljenoj špranci, ali interesa nema. Jer plaća je sramotno mala, a odgovornost ogromna.
8:50 Ministar pravosuđa Ivan Malenica već tjednima poziva sindikate na strpljenje dok se ne izradi novi Zakon o plaćama, međutim, ta vrsta poziva nije nikakva utjeha službenicima i namještenicima sudova diljem zemlje koji su na rubu egzistencije već godinama. Nakon što im nije uvažen prijedlog za povišicom plaće od 400 eura, velika pravosudna "mašinerija", točnije zapisničari, upisničari, referenti, vježbenici, arhivari, spremači..., jutros u 7 sati počeli su štrajk čiju je zabranu prošloga tjedna zatražila Vlada. Jer iz Vlade smatraju da je štrajk nezakonit i neopravdan. Pritom čelni ljudi države upiru prstom i u nereprezentativnosti Sindikata državnih te lokalnih službenika i namještenika.
I dok čekaju da otkuca 10 sati da Županijski sud u Zagrebu objavi konačnu odluku o tužbenom zahtjevu Vlade koja traži da se štrajk zabrani kao nezakonit, u sudbenim tijelima i državnim odvjetništvima, sudski štrajkači, kao što možemo vidjeti na sudovima, imaju punu podršku samih sudaca te pravosudnih policajaca.
- Nama nije u cilju ne raditi i kočiti suđenja. Samo želimo pošteno biti plaćeni za posao koji radimo. Da na kraju dana odemo kući zadovoljni, a ne s grčem u želucu i mislima o preživljavanju do kraja mjeseca. Da mi moji roditelji nisu živi i pomažu s pokojim eurom od svojih jadnih penzija, ja svome djetetu ne bih bila u stanju platiti odlazak na maturalac prošli mjesec jer otplaćujem kredit - kaže za Jutarnji jedna sudska djelatnica. Druga, koja je više od 20 godina u sustavu, odmahuje rukom na silna obećanja Vlade. Nada se, međutim, da će ovoga puta zaslužena povišica kroz reforme stići brzo "jer im je voda došla do grla i nema nazad".
Inače, obje te djelatnice neće ostati pred zgradom suda s transparentima boreći se za svoja prava, nego su ušle u zgrade suda na ročišta koja će se ipak održavati, ali smanjenim kapacitetom.
Općinski i Županijski sudovi u zemlji, kako doznajemo, radit će isključivo hitne predmete kao i tijekom štrajka sudaca, a što podrazumijeva održavanje jedino ročišta za određivanje odnosno produljenje istražnog zatvora i za mjere opreza. Ujedno će se rješavati i dalje spisi pred zastarom.
Na trgovačkom sudu u Zagrebu službenici i namještenici počeli su štrajk dolaskom na posao u 7 sati. Kako doznajemo, okupili su se u zajedničkoj prostoriji te ne obavljaju nikakve poslove osim hitnih. Zasad svi s nestrpljenjem iščekuju odluku Županijskog suda u Zagrebu koji bi u 10 sati trebao objaviti je li štrajk, kako tvrdi Vlada u svom zahtjevu za zabranu štrajka, nezakonit ili nije.
Kako doznajemo od djelatnika suda, broj članova Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika od kraja prošloga tjedna rapidno se povećao. Prema njihovim tvrdnjama, broj članova povećao sa za gotovo 200 posto s time da se danas u taj sindikat nastavljaju upisivati novi članovi koji dosad nisu bili niti u jednom sindikatu.
Predsjednica ovoga sindikata Iva Šušković trebala bi u 11.30 sati ispred zagrebačkog Općinskog građanskog suda izvijestiti javnost o tijeku štrajka.
U isto vrijeme bi ministar Ivana Malenica trebao primiti na dogovoreni sastanak predstavnike Sindikata pravosudne policije Hrvatske, koji traže povećanje koeficijenta za 15 posto i također, ako se ne postigne dogovor, prijete ulaskom u postupak mirenja i mogući štrajk.
Danas u sedam ujutro službenici u tijelima sudbene vlasti i državnom odvjetništvu, nakon neuspjelih pokušaja pregovora Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) s Ministarstvom pravosuđa i uprave da za 400 eura poveća plaća najniže i najgore plaćenom dijelu pravosuđa, započinju štrajk.
Najavljuju da će štrajkati do ispunjenja zahtjeva. Hoće li u tome uspjeti, ovisi i o odluci suda je li štrajk zakonit ili nije. Županijski sud u Zagrebu će u deset sati objaviti prihvaća li zahtjev Vlade da se štrajk proglasi nezakonitim.
Predsjednici sudova dodijelili su organizatorima štrajka sobe za povjerenike. Za građane štrajk službenika znači blokadu svih usluga, da osim nužnih poslova na sudovima i državnom odvjetništvu neće moći ništa obaviti.
Plaća samo 480 eura
Nema ročišta, nema razvoda, rasprava o skrbništvu nad djecom, radnih sporova, nema vađenja izvadaka iz zemljišnih knjiga, ni predaje dokumenata u ZK odjelu, registacija tvrtki... Sve se odgađa do daljnjega.
SDLSN od Vlade traži povećanje plaća i promjenu propisa, reguliranje pregovaranja za službenike i namještenike u tijelima sudbene vlasti i državnom odvjetništvu. Spremačice na sudovima imaju oko 480 eura plaću, država im mora isplaćivati dodatak od 81 euro zato što su ispod minimalne plaće, zapisničari oko 700, upisničari 650, arhivari 630 eura, sudski savjetnici oko 900 eura - to su sve iznosi ispod prosječne plaće u Hrvatskoj. Povišicu od 400 eura smatraju minimumom. Zahtjev sindikata o reguliranju pregovora jednako im je važan kao i povećanje plaća jer žele ostvariti reprezentativnost i time pravo na kolektivne pregovore za svoje članove u pravosuđu, ali i u drugim dijelovima državne službe u kojima imaju većinu članova i smatraju neopravdanim da im Vlada zbog nereprezentativnosti za cijelu državnu službu odriče pravo na štrajk. Priznaje ju u državnoj službi samo policijskim sindikatima jer je najviše zaposlenih u sustavu MUP-a i policiji.
Vlada tvrdi da SDLSN traži povećanje koeficijenta za službenike u pravosuđu, a da se o tome ne može pregovarati jer ih oni određuju uredbom i da nisu reprezentativni budući da je SDLSN izgubio dio članova koji je prešao u policijske sindikate koji su potpisali su kolektivni ugovor koji sve službenike i namještenike obavezuje na socijalni mir do kraja godine.
Predsjednica SDLSN-a Iva Šušković, međutim, odbacuje taj Vladin argument. Naglašava da oni nisu tražili ništa drugačije nego što je Vlada do sada ugovarala s pojedinim sindikatima u štrajku, a to su bili i koeficijenti. U pregovorima s Ministarstvom istaknuli su da im nije bitno na koji način će se poboljšati socijalni položaj zaposlenih u tijelima sudbene vlasti i pravosuđu, hoće li to biti koeficijent ili dodatak na plaću.
Zabrana štrajka
Županijski sud u Zagrebu prošli je petak odbio zahtjev Vlade o privremenoj mjeri i zabrani štrajka i najavio odluku o zakonitosti štrajka za ponedjeljak u 10 sati. Je li za očekivati da Županijski sud, koji je u petak dopustio početak štrajka, u ponedjeljak isti proglasi nezakonitim? Šušković je uvjerena da sud neće štrajk utvrditi nezakonitim jer sindikatu propisi dopuštaju štrajkati radi socijalno-gospodarskih interesa članova. Jezičac na vagi mogla bi biti i nedavna ocjena Ustavnog suda da se ne smiju diskriminirati članovi "običnog" od reprezentativnog sindikata oko regresa.
Na sudu i državnom odvjetništvu radit će se samo oni poslovi koji su prijeko potrebni radi sprečavanja ugrožavanja života, zdravlja ili osobne sigurnosti pučanstva. Ali nije baš jasno koji su to. "Utvrđivanje poslova koji se ne smiju prekidati je Vlada trebala predložiti u postupku mirenja, ali nije, pa nam je zbog toga htjela zabraniti štrajk. Sad je odgovornost na nama", kaže Šušković i tumači: "Radit će se samo one stvari kod kojih bi mogla nastati šteta za građane, poput ovrhe ili predmeta koji bi mogli otići u zastaru. Dali smo takvu uputu našim članovima."
Profesor radnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu i bivši predsjednik zagrebačkog SDP-a Viktor Gotovac u petak je izrazio stav da sud treba zabraniti štrajk jer ga organizira sindikat koji nije reprezentativan. Sporni su, po njemu, i razlozi za dopušten štrajk: uvećanje plaća državnim službenicima i namještenicima može ići samo kroz uredbu o koeficijentima i kolektivne pregovore.
Kamen smutnje
Šušković smatra da je Zakon o reprezentativnosti jedan od glavnih kamena smutnje koji im ugrožava status i mogućnost djelovanja. Upozorava kako neki dijelovi sustava nemaju toliko zaposlenika da bi njihovi sindikati mogli postati reprezentativni, poput pravosuđa, sindikata porezne uprave ili pravosudnih policajaca, dok je MUP dominantan s brojem zaposlenih u sustavu državnih službenika i po definiciji njihov sindikat reprezentativan. Zbog toga su i tražili od Vlade da im se prizna reprezentativnost, a Vlada je odbila to učiniti. Opravdava se da Sabor donosi propise: "U stvarnosti je to dovelo do raslojavanja među članovima i metode zavadi pa vladaj. Dok smo mi pregovarali o povećanju za najniže rangirane službenike koji imaju najmanje plaće, i otvarali probleme, oni tamo, reprezentativni, pregovarali su o 50 eura regresa, što im je poslužilo isključivo za vrbovanje naših članova da prijeđu k njima. Ovisimo o policajcima. Zamislite da ljude u kulturi zastupaju medicinske sestre jer se zbog brojnosti smatraju reprezentativnima!" objašnjava Šušković. U SDLSN-u se nadaju da bi Vlada ipak mogla ponuditi povećanje prvenstveno najniže plaćenim službenicima.