NOVO 15:16 - Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs najavio je u Hrvatskom saboru da će do kraja desetljeća svako dijete imati mjesto u dječjem vrtiću, dok će oko četiri petine učenika pohađati nastavu u jednoj smjeni, prenosi HRT.
- Što se tiče vrtića, sigurno će svako dijete do 2029./2030. imati mjesto u dječjem vrtiću, to se polako ostvaruje. Kada govorimo o gradnji škola, naša predviđanja su da ćemo do kraja desetljeća imati 91 posto škola u Hrvatskoj koje će raditi u jednoj smjeni, kazao je je Fuchs tijekom aktualnog prijepodneva, u odgovoru na pitanje HDZ-ova Maksimilijana Šimraka kada se može očekivati početak nastave u jednoj smjeni.
- U tih 91 posto škola nastavu će u jednoj smjeni pohađati 82 posto učenika. Od onih 18 posto učenika koji neće u spomenutom roku pohađati nastavu u jednoj smjeni, dvije trećine se odnosi na grad Zagreb, dodao je ministar.
Za dogradnju i modernizaciju škola te realizaciju jednosmjenske nastave osigurano je ukupno 1,9 milijardi eura, naglasio je Fuchs.
15:05 - Ivana Kekin (Možemo!) upitala je premijera:
"Građani su već 20 godina taoci modela koji je započeo Sanader, a kojeg ste unaprijedili vi. Radi se o modelu u kojem se 200 milijuna eura umjesto u javne bolnice slijeva u privanu kliniku Medikol. Samo u 2026. namijenili ste im novih 20 milijuna eura, za pretrage koje bi se u javnom sustavu mogle napraviti za 9 milijuna. Struka upozorava da ovaj model uništava javni sustav. U 10 godina koliko ste vi premijer iznos koji građani plaćaju raste. Tko tu koga drži u šaci premijeru i tko se obogatio? Hoćete li podržati osnivanje saborskog istražnog povjerenstva o Medikolu ili se bojite što bi se moglo otkriti?"
Premijer Plenković je odgovorio da Grad Zagreb ima ugovor na milijun eura godišnje za sistematske baš s Medikolom.
"Suradnja postoji 20 godina, a isplaćeno im je 136 milijuna eura, ne 200 milijuna eura", naveo je i najavio nabavu dva PET-CT uređaja. Rekao je da ne zna zašto je proces tako krenuo prije dva desetljeća, ali da očito funkcionira.
Kekin mu je rekla da je nabavu uređaja najavio pod pritiskom javnosti.
"Za taj novac mogli smo kupiti PET-CT-ove za pola EU-a. Ne znate ništa o toj privatnoj tvrtki? Stvarno? Imate jedan strateški projekt, a to je privatna bolnica. I već ste najavili da ćete je nadovezati na javnu pipu. Dakle, ono što čeka Medikol i Rajkoviće je puno veća pipa. Izvlačite stotine milijuna eura preko najteže bolesnih građana. Jer znate što premijeru? Razboljeti se možemo svi, i lijevi i desni. Upravo ste rekli hrvatskim građanima dok ste vi na vlasti da javni novac neće ići u javne bolnice nego Rajkovićima i Medikolu", rekla je Kekin.
I Plenković i Jandroković su komentirali kako je zastupnica citirala nešto što nije rečeno, prenosi Dnevnik.hr.
15:00 - Nezavisna zastupnica Marijana Petir izrazila je zadovoljstvo odazivom mladića rođenih 2007. godine na služenje temeljnog vojnog osposobljavanja koje je krenulo prošlog mjeseca, nakon gotovo 20 godina pauze, piše HRT.
- Gotovo stopostotni odaziv poruka je onima koji su se protivili njegovu uvođenju te poruka da su mladi spremni braniti domovinu i služiti joj, poručila je.
Zadovoljstvo odazivom dijeli i ministar obrane Anušić. Ističe da Oružane snage vode brigu o novim tehnologijama, pa se tako u programu osposobljavanja nalazi i upravljanje besposadnim letjelicama.
- Radi se o dronovima koji su proizvod hrvatske industrije i koja u ovom trenutku širi proizvodne kapacitete. Počet će se s proizvodnjom presretača dronova koji u Ukrajini rade ogroman posao, kazao je Anušić.
Uoči sutrašnje rasprave o konačnom prijedlogu Zakona o priuštivom stanovanju, zastupnika HNS-a Predraga Štromara zanimalo je koliko će država, u postocima, financirati izgradnju stanova koje grade javne ustanove, općine, gradovi i županije.
Ministar graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine Branko Bačić naveo je primjer zgrade s 50 stanova u Karlovcu, vrijedne 5,8 milijuna eura, čiji je kamen temeljac položen u siječnju. Da je ovaj zakon tada bio na snazi i da je Karlovac odlučio osnovati javnu ustanovu, država bi preko Agencije za promet nekretninama doznačila 50 posto vrijednosti, dakle 2,9 milijuna eura. Kako bi ta javna ustanova 50 posto stanova prodala na tržištu, preostalih 50 posto koji idu u najam financirala bi država‘, naveo je Bačić.
14:12 - SDP-ova Irena Dragić govorila je o povratku u Vladu Tomislava Ćorića.
"Kada ste otišli iz Vlade, bili ste nepopularniji čak i od Beroša i Banožića i sklonili ste se u ugodnu hladovinu HNB-a. Recite nam jeste li vi stvarno vrhunski stručnjak, kako kaže premijer, koji zna kako izaći iz ove krize ili se bojite reći istinu našim građanima, da je za ovo što nam se događa odgovorna upravo Vlada?"
"Ne mislim da sam najbolji ekonomski stručnjak niti sam postao ministar 2016. da budem popularan niti mi je to danas cilj. Svoj posao sam šest godina radio prilično korektno. Ne znam koliko vi o inflaciji znate, dojma sam da ne znate ništa", odgovorio je Ćorić dodavši da je inicirana od uvoznih cijena i energetskog šoka.
Dragić je rekla da je iza ministra Ćorića ostala bahatost, piše Dnevnik.hr.
13:37 - Mostovac Ante Kujundžić čestitao je rođendan premijeru, uz kritike.
"Iskoristio bih priliku i čestitao rođendan premijeru u ime umirovljenika koji primaju medijalnu mirovinu od 500 eura i žive rastrošno i u ime svih onih koji primaju medijalnu plaću od 1200 eura. Stvarno vam želim sve najbolje u životu, ali volio bih da sačuvate Hrvatsku od Andrija Mikulića, Vedrana Pavleka i svih onih i što prije skinete ružičaste naočale i pogledate stvarnost kakva u Hrvatskoj je", poručio je Kujundžić predsjedniku Vlade, kako prenosi Dnevnik.hr.
13:11 - Nino Raspudić (Drito) također je postavio pitanje o stanju u nacionalnoj sigurnosti. Upitao je premijera Plenkovića kada je saznao za srbijanske rakete CM-400 kineske proizvodnje te zašto nije s NATO partnerima razgovarao odmah, javlja HRT.
- Što se tiče informiranosti, ona je bila u potpunosti istovjetna kod svih ljudi u vrhu hrvatske države, uključujući i predsjednika Republike. O tome kad je to bilo vam neću govoriti, ali je sigurno bilo prije nego što su bile objavljene na portalu Tango Six, rekao je Plenković.
Naglasio je kako su formalnu komunikaciju s partnerima u NATO-u ušlo odmah nakon što su izašle prve fotografije.
- Važno ja te igre tko je kada što rekao - potpuno nebitne. Sve što znam ja, zna i ministar obrane, sve što znamo mi, zna i predsjednik Republike, kazao je.
- Hrvatska ulaže u svoje obrambene sposobnosti više nego ikad. Naoružanje koje mi nabavljamo ima obrambeni karakter. Hrvatska nema ambicije prema bilo čijem teritoriju, ali ima zadaću i odgovornost da njene obrambene sposobnosti i snaga Hrvatske vojske i policije - bude takva da može odgovoriti na sve ugroze, dodao je.
Raspudić nije bio zadovoljan i pitao što su radile hrvatske sigurnosne službe.
13:08 - Dubravko Bilić (Nezavisna platforma Sjever) upozorio je da se Podravska brza cesta "godinama ne pomiče s mrtve točke", posebno na dionici od Ludbrega prema Koprivnici.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković odgovorio je da se projekt razvija postupno. Objasnio je kako su izgrađene i ugovorene pojedine dionice, a većina trase je u fazi studijske i projektne dokumentacije.
"Razgovaramo s Hrvatskim cestama da se već ove godine pokrene izrada dokumentacije za dionicu Ludbreg - Koprivnica, kako bi i ona postala aktivna", rekao je. Dodao je da će se cesta graditi etapno, sukladno financijskim mogućnostima i spremnosti projekata.
Zastupnica Ljubica Lukačić (HDZ) zatražila je pojašnjenje o navodnom uvođenju "inkluzivne kartice", što je izazvalo nezadovoljstvo među roditeljima djece s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom jer ne razumiju o čemu s radi.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić demantirao je medijske natpise.
"Inkluzivna kartica ne postoji, niti je u razvoju. Razvijamo isključivo inovativni digitalni alat za isplatu socijalnih naknada kako bismo osigurali da sredstva idu ciljanim skupinama za osnovne životne potrebe“, poručio je Ružić. Cilj je, kako je rekao, uvesti reda i bolje zaštititi korisnike od siromaštva i socijalne isključenosti, uz poruku da se o toj temi mora odgovorno komunicirati.
Zastupnik Marin Piletić (HDZ) zatražio je podatke o provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, pošto je plan u posljednjoj godini provedbe.
Ministar financija Tomislav Ćorić istaknuo je da je Hrvatska "među najuspješnijima u EU u povlačenju sredstava".
"Povukli smo oko 7,3 milijarde eura, odnosno 85 posto bespovratnih sredstava", rekao je, dodavši da je ispunjeno 318 od 407 reformskih ciljeva, dok se preostali planiraju realizirati do kraja 2026.
12:56 - Sanja Bježančević (SDP) postavila je pomalo nezgodno pitanje ministru obrane Ivanu Anušiću, prenosi Dnevnik.hr.
"Upravljate resorom koji zahtjeva ozbiljnost i stručnost. Morate voditi razgovore o posljedicama rata, naoružavnaju s koalicijskim partnerima koji ne znaju na karti svijeta gdje se nalazi Iran. Je li vam to okej? Razgovarati o pitanjima nacionalne sigurnosti s ljudima koji misle da se Iran nalazi na sjeveru Afrike. Treba li nas sve skupa uhvatiti ozbiljna panika?"
Anušić je rekao da kada razgovaraju o sigurnosti uglavnom razgovaraju na Vijeću za nacionalnu sigurnost i obranu ili u Saboru ili s premijerom.
"To što se netko u tom trenutku zatekne tamo tko ne zna na karti gdje je Iran nema nikakve veze sa stanjem naše nacionalne sigurnosti ili onim što ja radim. Ne vidim nikakvu poveznicu s tim pitanjem. Dobro se zna s kime komuniciram, na koji način, hrvatski narod može mirno spavati", odgovorio je Anušić.
A onda se za riječ javio Josip Dabro i stao u obranu stranačkih kolega koji nisu znali gdje je Iran.
"Uvažena kolegice, ti što nisu znali pokazati na karti gdje je Iran, znali su uzeti pušku kad je trebalo, stvoriti ovu hrvatsku državu, odležati 11 mjeseci u logoru i omogućiti da vi sjedite ovdje. Sram vas bilo!"
Bježančević mu je odgovorila istom mjerom: "Vi ste čovjek koji daje pušku u ruku maloljetnom djetetu, i vi nekom pričate o sramoti."
"Gdje ste vi vidjeli da sam ja dao djetetu pušku u ruku? Pokažite vi to javnosti", nastavio je Dabro.
12:35 - Boris Lalovac (SDP) osvrnuo se na inflaciju i upitao o sustavnim instrumentima protiv inflacije.
"Mjere koje koristi Europska središnja banka su propale", istaknuo je.
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar odgovorio je kako je ova inflacija nastala zbog krize na svjetskom tržištu energenata.
"Za prosječnu plaću 2016. godine moglo se kupiti 663 litara dizela (1,13 eura/litra), a danas 817 litara. Te brojke pokazuju da realni standard nije pao nego rastao. Hrvatska danas stiže nivo razvoja EU-a", istaknuo je dodavši da Hrvatska danas ima rekordu zaposlenost i nezaposlenost. Vlada mjerama ublažava inflatorni udar.
Lalovac je odgovorio kako je lani u ovo vrijeme litra dizela bila 1,23 eura za litru. Naglasio je kako će inflacija u travnju biti 4,5 posto, piše Dnevnik.hr.
12:06 - Pitanje Dušice Radojčić (Možemo) koje je u srijedu na ‘aktualcu‘ postavila premijeru Andreju Plekoviću izazvalo je žustru raspravu i verbalno prepucavanje zastupnika HDZ-a i Možemo! uz optužbe i nabrajanje afera te počinjenih koruptivnih i kaznenih djela i s jedne i s druge strane.
"Organizirane kriminalne skupine uništavaju okoliš i zdravlje ljudi ilegalnim biznisom s otpadom i na tome masno zarađuju, što je shvatio i vaš glavni državni inspektor i bivši predsjednik zagrebačkog HDZ-a Andrija Mikulić pa je i sam postao član jedne takve kriminalne skupine", istaknula je Radojčić.
Premijeru je poručila da je Mikulić upravo njegov odabranik, a da je sustav na čelu s Mikulićem iznjedrio mnoge druge ‘Mikuliće‘ na svim razinama. "Oni su ugrađeni u sam DNK sustava koji je izgradio HDZ", rekla je.
Zastupnicu je zanimalo kako je moguće dopuštanje uvoza otpada "iako ne znamo kamo ćemo s vlastitim", da ne postoji nadzor i da počinitelji nastavljaju isti posao znajući da im se ništa neće dogoditi.
"Što se tiče bilo koga tko počini bilo kakvo kazneno djelo, taj za to i i odgovara, aktivnosti Državnog inspektorata trebaju biti sukladne zakonu, učinkovite, brze, a ako postoje ilegalna odlagališta, onda slijede kaznene prijave i istrage prema onima koji su to učinili i suradnicima na bilo kojoj razini", kazao je Plenković.
Najavio je i izmjenu Kaznenog zakona kojim će se definirati nova kaznena djela protiv zaštite okoliša, a zastupnicima Možemo! poručio da nemaju pravo osuđivati druge dok ne osude svoje devijacije.
"Dolazite iz stranke koja prikriva kriminal na Hipodromu, koja nema ambiciju da zatraži naknadu za oštećenje proračuna Grada Zagreba, koja slijedi svoje službenike koji su za to očito odgovorni, unatoč tome što su im drugi jataci u tim procesima priznali krivnju i dobili sudske presude. Držite se vi Hipodroma, Jankomira, Doma zdravlja Zapad, a kada budete jednako ambiciozni u osuđivanju tih devijacija, onda možete govoriti o drugima", naglasio je.
Žustra rasprava zastupnika HDZ-a i Možemo!
Oba izlaganja izazvala su žustre reakcije i s jedne i s druge strane.
"Poštovani predsjedniče pravomoćno osuđene kriminalne organizacije za korupciju, kada vi nas nazivate "Moramo", mislite na naše kolege iz Zeleno-levog fronta, koji su, nota bene, najjača opozicija vašom partneru iz EPP-a Vučiću u Srbiji. Vučić je vaš partner", istaknula je Sandra Benčić (Možemo!), a uključio se i predsjednik Sabora Gordan Jandroković.
"Ne morate biti nervozni, osudite kriminal koji dolazi iz drugih opcija ne samo iz HDZ-a. Vi ste primjer kako nakon vrlo brzo vremena dođe sve ono što ste nama govorili i pred vaša vrata, no razlika je što mi to osudimo, a vi ne, vi svoje štitite", poručio je.
Benčić je uzvratila da je razlika između HDZ-a i Možemo! što Možemo! transparentno prikazuje sve troškove u Gradu Zagrebu, dok se HDZ-u hapse ministri. Razlika je nebo i zemlja i tako će ostati, dodala je.
"Te floskule o tome da ste pošteni pričajte doma mami i tati jer vam oni jedino u to vjeruju jer vas bezrezervno vole, a drugima te priče više prodavati ne možete. Uhvaćeni ste s prstima u pekmezu, i vaši suradnici završavaju u zatvoru, visoko pozicionirani suradnici gradonačelnika završavaju u zatvoru", naveo je Jandroković.
Božinović: Entry/Exit sustav je velik dobitak
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, na pitanje HDZ-ova Željka Turka, najavio je kako za par dana počinje potpuna primjena Entry/Exit sustav na razini EU, što znači da će se na svim graničnim prijelazima, u svim državama članicama provoditi jedinstven sustav evidentiranja svih državljana trećih zemalja.
"Po prvi puta EU ima uvid u to tko ulazi i izlazi s teritorija EU i ta informacija je poznata svim policijama EU. Netko uđe u Hrvatsku, to može vidjeti policija u Portugalu, ukoliko joj je to bitno. Ovaj sustav je uveden prije svega zbog sigurnosti. To znači da će oni koji su produženo boravili mimo propisa biti odmah evidentirani i dobit će nalog da napuste teritorij EU", pojasnio je te dodao kako Hrvatska to primjenjuje već mjesec dana.
"Sustav se postupno uvodi od listopada prošle godine i od tada je više od 30 milijuna ljudi prošlo kroz njega na razini EU, 17.000 je odbijeno upravo iz tih sigurnosnih razloga, u Hrvatskoj iz tog razloga nekih 1500 i to je itekako velik dobitak", naveo je.
Gužve na graničnim prijelazima tijekom turističke sezone se očekuju iz smjera dolaska iz trećih zemalja, rekao je Božinović, dodajući kako će se državljanima EU pomoći uvođenjem dodatnih traka ukoliko postoji za to mogućnost.
Mišić (Klub DP-a): Zabrinjavajuće povećanje broja oboljelih od autizma
Predrag Mišić (Klub DP-a) ukazao je na zabrinjavajuće povećanje broja oboljelih od autizma te na problem autistične djece koji nakon navršenih 18 godina nemaju pristup socijalnoj skrbi, na što je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi Alen Ružić ustvrdio kako punoljetnost ne smije biti zapreka te da se pokušava postojeću praksu učiniti manje rigidnom.
"U tijeku je donošenje smjernica o postupanju vezano za smještaj djece s poteškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom, što će učiniti samo postupanje maksimalno profesionalnim i objektiviziranim u interesu korisnika. Nedavno smo imali i sastanak međuresorne koordinacije, gdje je osnovano međuresorno koordinacijsko tijelo temeljeno na tri resora - socijale, zdravstva i školstva, i na kojem je doneseno nekoliko zaključaka, kao i o osnivanju regionalnih centara za autizam po svim županijama", rekao je.
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman istaknuo je, govoreći o počecima rata na Bliskom istoku i evakuaciji hrvatskih državljana, kako je Hrvatska bila prva zemlja kojoj je bilo omogućeno slijetanje zrakoplova u Dubaiju i to nakon poziva premijera Plenkovića upućenog predsjedniku Ujedinjenih Arapskih Emirata. Od 3. do 5. ožujka Vlada je, naveo je, organizirala 12 repatrijacijskih letova kojima je vraćeno 756 putnika dok ih je 114 vraćeno komercijalnim letovima. Među njima, dodao je, bio je i 101 strani državljanin.
11:41 - Mirela Ahmetović (SDP) rekla je da građani nisu imali što slaviti na jučerašnji Svjetski dan zdravlja.
"Hrvati umiru 3 godine ranije nego što je prosijek EU-a i to od bolesti koje se mogu liječiti. Dobio je to da uz ono što uplaćuje u javni sustav mora platiti i privatniku. Zanima me da li vi slavite što je Hrvatska i zbog slučaja Beroš ušla u šet najgorih zemalja EU-a i kojeg ste spakirali u bolnicu iz koje se kralo. Što ste poboljšali u odnosu na svog prethodnika, uskočku zvijezdu Vilija Beroša", upitala je Ahmetović ministricu zdravstva Irenu Hrstić, kako prenosi Dnevnik.hr.
Ministrica je rekla da je cilj zdravstvo gledati unaprijed, a ne unatrag.
"Hrvatsko zdravstvo je stručno, kvalitetno i dostupno, sa izazovima koje ćemo rješavati", rekla je Hrstić.
Ahmetović je ustvrdila da privatne poliklinike cvjetaju izvlačeći najbolje kadrove iz javnog sustava.
"Govorite o milijun uputnica koje čekaju, ali ne govorite o više od 20 milijuna pregleda koji se godišnje obave", istaknula je Hrstić, dodavši da su velik dio čekanja kontrolni pregledi.
Usluga u privatnom sektoru je, kako kaže, plaćena jednako kao u javnom, a više od 50 posto liječnika obiteljske medicine su privatni koncesionari. "Ne smatramo to bačenim novcem", poručila je Hrstić.
11:32 - SDSS-ovu Draganu Jeckov zanimala je budućnost programa "Zaželi". Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi Alen Ružić istaknuo je da čine sve kako bi se osigurao kontinuitet i nakon isteka prvih trogodišnjih ugovora u kolovozu.
"Cilj nam je osigurati i zapošljavanje pružatelja usluga, do sada je bilo projektno pružanje usluga, sada radimo na njihovoj redefiniciji kako bi se uklopili u mrežu socijalnih usluga i dobili svoju trajnost. Dobili smo potporu u Bruxellesu za širenje ovog koncepta na dječju populaciju, tzv dječji "Zaželi"", rekao je ministar.
Potpredsjednik Sabora Željko Reiner uputio je ministrici zdravstva Ireni Hrstić pitanje o stanju u sustavu, piše HRT.
- Ispod radara je prošla informacija o tome da se preživljavanje oboljelih od malignih bolesti u Hrvatskoj povećalo. Koje su mjere doprinijele ovom pozitivnom trendu, upitao je.
- U Hrvatskoj je porastao postotak osoba koji su preživjeli malignu bolest. To su rezultati koji ne dolaze preko noći nego su posljedica sustavnog ulaganja. Puno govorimo kako je prevencija izuzetno važna i s ponosom mogu reći da Hrvatska ima najveći broj preventivnih pregleda za maligne bolesti, odgovorila je Hrstić.
Istaknula je kako je odaziv na preglede velik te kako je Hrvatska među rijetkima ima preventivni pregled za karcinom prostate.
Ministrica je dodala kako je prošle godine zaustavljen negativan trend odlazaka liječnika iz Hrvatske te se bilježi trend povratka medicinskih sestara.
11:05 - Josip Jurčević (nezavisni) postavio je premijeru Plenkoviću pitanje o oružanom ugrožavanju Europske unije ustvrdivši kako je hibridno ratovanje sve intenzivnije.
- Glavni problem Hrvatske je činjenica da se gotovo četiri i pol godine nije sastalo Vijeće za nacionalnu sigurnost, tijelo koje usmjerava djelovanje cijelog sigurnosno-obavještajnog sustava, rekao je, kako prenosi HRT.
- Kada ćete se suočiti s odgovornošću nefunkcioniranja sigurnosno-obavještajnog sustava, upitao je.
- Hrvatski sustav funkcionira, sustav domovinske sigurnosti funkcionira, funkcionira MVEP kao i MORH. Sigurnost smo vratili u prvi plan. Pitanje o VNS-u uputite drugom akteru, odgovorio je premijer.
- Ovaj put smo se dogovorili. Vlada je na tom sastanku predstavila kontekst energetskih i ekonomskih posljedica rata na Bliskom istoku. Pojasnili smo svim sudionicima situaciju s energentima. Svi su dobili informaciju o tome da Hrvatska stoji vrlo solidno, nastavio je.
- Što se tiče prijetnji o kojima govorite, njih smo itekako svjesni. Svjesni smo i ambicija nekih aktera da Hrvatsku koriste kao instrumenta za unutarnjopolitička zbivanja. Mi na to ne reagiramo. Otklanjamo bilo čije spekulacije da se Hrvatska i njene službe miješaju u nečije unutarnje prilike ili manipuliraju nekim prosvjedima. Jednako tako otklanjamo tvrdnju da je suradnja ministarstava obrane Hrvatske, Kosova i Albanije usmjerena protiv Srbije, kazao je.
- Što se tiče smjernica za rad obavještajnih službi - VSOA-e i SOA-e, on je usvojen i njihova izvješća su redovita. Ono što znam ja, zna i predsjednik Republike. Hrvatska za obranu, policiju i branitelje nikad izdvajala više, zaključio je.
10:57 - Sabina Glasovac (SDP) imala je pitanje o aferi u Hrvatskom skijaškom savezu u kojoj je nestalo 30 milijuna eura, a za što je provoosumnjičen Vedran Pavlek, piše Dnevnik.hr.
"Dosta ste energije potrošili kako biste prebacili odgovornost na nekog drugog. Ministarstvo turizma i sporta je odgovorno za raspodjelu sredstava. Jeste li naredili izvanredan inspekcijski nadzor u svim sportskim savezima, hoće li izvješće biti dostupno javnosti i hoćete li uvesti sustav transparentnosti s objavom ulaznih i izlaznih troškova?"
Odgovorio joj je ministar Tonči Glavina.
"Vi i vaši kolege iz SDP-a već dugo ste dezorijentirani, ne vodite konstruktivne rasprave, a argumenata nema. Za vrijeme vašeg i našeg upravljanja sportom razlike su nesagledive", rekao je i krenuo nabrajati tko je što napravio u sportu.
Glasovac ga je podsjetila da joj nije odgovorio na pitanje već pročitao referatić koji su mu napisali.
"Niste mi rekli što ćete učiniti da 30 milijuna eura za sportaše i njihove karijere završi u skupim nekretninama, plastičnim operacijama prijateljica ili ljubavnica, Chanel torbicama... Dok Hrvatska ima ovakve ministre koji će štititi HDZ-ove klepotomane, moramo biti spremni na scenarij da će se zaustavljati karijere poput Vilijama Vuletića, Ide Štimac ili Mateja Vidovića, dok će novac biti trošen na svoje gušte i luksuze. Nije ovo slučajno", rekla je Glasovac.
10:40 - Saša Đujić (SDP) upozorio je ministra pravosuđa Damira Habijana kako ističe mandat trojici sudaca Ustavnog suda te ustvrdio kako vladajući opstruiraju izbor predsjednika Vrhovnog suda, piše HRT.
- Hoćete li skupiti hrabrosti da za ovu nezapamćenu blokadu institucija prozovete onog tko je najodgovorniji, a to je Andrej Plenković, upitao je.
- Malo me čudi da baš vi postavljate ovo pitanje. HDZ je ponudio rješenje za popunjavanje pozicija. Dobro je podsjetiti da je SDP 2017. godine vezao izvor ustavnih sudaca s istražnim povjerenstvom za Agrokor. Ili sjetimo se 2024. godine kada je predsjednik Sabor morao sazvati izvanrednu sjednicu u subotu zbog izbora ustavnih sudaca, uzvratio je Habijan.
- Kako i dalje nemate hrabrosti ograditi se od predsjednika države Milanovića? Podsjetit ću vas na njegovo kršenje zakona o sudovima. Prijedlog Zlate Đurđević potpuno je suprotan zakonu o sudovima. Tada niste govorili o kršenju zakona ili Ustava, kazao je.
- Što se tiče stanja u pravosuđu, ako usporedimo 2020. godinu i prosječno trajanje građanskih i trgovačkih sudskih sporova, ono je bilo 650 dana, a danas je 480 dana. Ako govorimo o kaznenim predmetima, prosječno trajanje postupka je 116 dana, dodao je.
Đujić mu je kazao kako je važno što o izboru sudaca misli struka.
- Vi ste bili renomirani odvjetnik sa zavidnom karijerom, a ta struka sada u vama vidi samo još jednoh HDZ-ovog ministra kojemu je za probleme uvijek kriv netko drugi. Samo vam vrhnovni vođa Plenković nije kriv. On je odličan, nedodirljiv, savršen. Mislio sam da ćete vi zbog vašeg backgrounda imati hrabrosti pogledati Plenkovića i reći: "Car je gol!". Ne može stranka biti taoc jednog čovjeka. Ali progutao vas je HDZ, usisao, samo ste postali još jedna klišej figura - rekao je Đujić.
10:33 - Nezavisni zastupnik Željko Lacković postavio je ministru gospodarstva Anti Šušnjaru pitanje o benefitima koje lokalna zajednica ostvaruje istraživanjem ugljikovodika na područjima u RH. Upitao je i hoće li se visina rudne rente uskladiti s onom u susjednim državama, prenosi HRT.
- Imamo dvije vrste naknade, za istražne prostore i eksploatacijska polja. Za istražne prostore se plaća 54 eura po kvadratnom kilometru dok se za eksploatacijska polja plaća 10 puta više - 540 eura. Za vrijeme istražnih radnji, prihod državnog proračuna se odmah transferira jedinici lokalne samouprave u 100-postotnom iznosu, rekao je.
- Danas je prihod jedinica lokalne samouprave puno veći, s obzirom na to da dijelimo kolač od 50 posto pridobivenog iscrpka s polja. Jedinice lokalne samouprave dobivaju 40 posto, regionalne 20 posto i država 40 posto, pojasnio je.
- Mislimo da je rješenjem iz 2020. postignuta svrha i da jedinice lokalne samouprave dobivaju značajan iznos sredstava, dodao je.
10:07 - Nikola Madžar (HDZ) postavio je pitanje o pronalasku nestalih i procesima identifikacije posmrtnih ostataka. Odgovorio mu je ministar branitelja Tomo Medved.
"Mi smo u našem mandatu ekshumirali posmrtne ostatke najmanje 233 osobe, a identificirali smo 340 osoba. Samo u prošloj godini identificirali smo 43 osobe", rekao je Medved osvrnuvši se posebno na lokaciju Petrovačka dola koja je posebno zahtjevna, piše Dnevnik.hr.
Sandra Benčić (Možemo!) upitala je premijera o inflaciji poručivši mu da je rekorder.
"Dolazite nam na aktualac kao rekorder, no neću vam čestitati. Hrvatska ima najvišu stopu inflacije u eurozoni, 4,8 posto. I time ste izbili na sam vrh. Bila je dovoljna samo najava poskupljenja da imamo ovakav inflacijski udar. A vi se ovdje hvalite kako ste uložili 9 milijardi eura i pakete mjera. Hrvatska je najviše uložila u zauzdavanje inflacije, a i dalje imamo najvišu stopu! Vidite li vi problem u tome da ste imali 34 milijarde eura da učinite Hrvatsku otpornom."
"Zagreb je također rekorder po stopama poreza na dohodak. Čestitam na rekordu", javio se zastupnik Mislav Herman iz zagrebačkog HDZ-a i zaradio opomenu.
Plenković je odgovorio Benčić: "Ne znam kako ste došli do 34 milijarde, to ćete mi objasniti u pauzi. Za razliku od vas koji ste bili protiv 9 paketa pomoći, koji ste zajedno s SDP-om prognozirali 400.000 otpuštanja, naš je zadatak bio očuvati socijalnu koheziju. Paketi su išli dati potporu onima koji su najranjiviji. U pet godina krize koja je bila uzrokovana vanjskim šokovima, za razliku od vas koji ste bili protiv 10 paketa pomoći, naša je zadaća bila da očuvamo socijalnu koheziju i zato su ti paketi bili sveobuhvatni. Nema onog tko nije bio pokriven mjerama Vlade, a rezultat je da smo mi, za razliku od mnogih drugih zemalja članica, imali dvostruko ili trostruko veći rast u tom razdoblju, da je kod nas 31. ožujka osiguranika bilo 1.735.000, da je nezaposlenost svedena na prirodnu, da u Zagrebu ne radi tek 10.000 ljudi, zanemariv broj".
Naglasio je kako se ovo što se "sada dogodilo u našem gospodarstvu većina aktera mogla amortizirati na svojim leđima bez da je dizala cijene" te da odgovornost nije samo na Vladi.
Benčić mu je rekla da je malo zbunjen: "25 milijardi imate iz EU-a, a 9 ste dali iz proračuna. Zbrojite. Ajmo digitron, dobro. Nismo bili protiv paketa mjera nego smo tražili kontrolu, da ne bi sredstva otišla onima kojima nije trebalo. Zato su umirovljenici danas u 50 posto većem riziku od siromaštva nego prije nego ste došli na vlast. Bogati su danas bogatiji, banke imaju ogromne ekstraprofite, a najprofitabilnija grana je špekulacija nekretninama. Hrana je rasla 70 posto, a stanovanje između 100 i 130 posto. To su vaši rezultati."
10:04 - Dalibor Paus (IDS) postavio je predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću pitanje o mogućnosti izgradnje male modularne nuklearne elektrane na području termoelektrane Plomin unatoč prostornim planovima Istarske županije te može li se dogoditi da se preskoče lokalni i prostorni planovi bilo gdje na području Republike Hrvatske.
- Hrvatska je jedna od 16 članica EU-a koja podržava korištenje nuklearne energije. Već imamo nuklearnu elektranu, ali to što je ona u Krškom na neki način smanjuje svijest o tome da je nuklearka koja 36 km od nas - i Hrvatska. Ona nam predstavlja 16 posto električne energije. Nuklearna energija je jedna od najsigurnijih. U kontekstu ovakvih energetskih kriza i šokova, sve zemlje koje imaju nuklearnu energiju, imaju i sigurniju opskrbu električnom energijom i u konačnici - jeftiniju struju, rekao je.
S obzirom na to da u Sloveniji traje rasprava o eventualnim ulaganjima u Krško 2, gdje još nije jasno kakva je vlasnička struktura, RH je u poziciji da razmatra što je oportuno u kontekstu energetske tranzicije, pojasnio je Plenković.
- Razmatramo ulaganja u male modularne nuklearne reaktore. To da bi se u zadnjoj postojećoj termoelektrani eventualno napravila transformacija ili prilagodba je ideja o kojoj se razmišlja. Stvorene su pravne pretpostavke za pravne korake. Nuklearna energija predstavlja energetsku sigurnost, manje zagađenja i jeftiniju struju, dodao je, kako prenosi HRT.
09:58 - Saborski zastupnik Armin Hodžić pitao je ministra graditeljstva Branka Bačića kada se može očekivati pronalazak modela temeljem kojega će makedonska i slovenska nacionalna manjina postati trajni vlasnici prostora u kojem rade i djeluju.
"Točno je da u Masarykovoj ulici u Zagrebu i slovenska nacionalna manjina i zajednica Makedonaca koriste prostore već više desetljeća. Sukladno zakonu postoji mogućnost da se udrugama civilnog društva mogu darovati prostori u kojima već sada obavljaju djelatnosti. Mi do sada nismo zaprimili zahtjev slovenske nacionalne manjine odnosno njihove udruge za darovanjem prostora. A, da im se taj prostor darovao moraju biti ispunjeni neki zahtjevi i u tom slučaju se može pristupiti darovanju i o tome smo obavijestili zajednicu.
Što se pak tiče makedonske nacionalne manjine ni oni nisu podnijeli zahtjev za darovanjem tog prostora. Spremni smo pristupiti darovanju ali moraju biti ispunjeni zahtjevi", rekao je Bačić, kako prenosi N1.
09:52 - Članovi Vlade odgovarat će na 39 zastupničkih pitanja, a ždrijebom je odlučeno da će prvo pitanje postaviti nezavisni zastupnik Armin Hodžić dok će aktualac svojim pitanjem zatvoriti Magdalena Komes (HDZ), prenosi N1.
Vladajući u desetu saborsku sjednicu ulaze pojačani za još jedan glas, Darka Vuletića čelnika HSS-a koji je, nakon što je HSS-ovac Krešo Beljak stavio mandat u mirovanje, odlukom stranke prešao u redove parlamentarne većine te ona sada broji 79 ruku.
Predsjednik Sabora Gordan Jandroković najavio je da će se tijekom 10. sjednice, do ljetne ustavne stanke, izmijeniti saborski Poslovnik kako bi se skratile rasprave klubova zastupnika, kao i pojedinačne te ukinule replike unutar kluba, a razmotrila bi se i eventualna izmjena koncepta aktualnog prijepodneva.
Na dnevnom redu desete sjednice Sabora za sada je 120 točaka, od kojih su više od polovice prijedlozi oporbenih klubova i zastupnika te izvješća pravobraniteljstava. Kuriozitet je da će se među njima raspravljati i izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. godinu, dok su na dnevnom redu i Izvještaji o radu obveznih mirovinskih fondova za 2022. godinu te Izvještaj o radu Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva za 2022. godinu. Pristizat će i novi Vladini prijedlozi kojima će se proširivati dnevni red, a za očekivati su i dodatni oporbeni zakonski prijedlozi i inicijative.
Nakon aktualnog prijepodneva, premijer Andrej Plenković podnijet će Izvješće o održanom redovnom sastanku Europskog vijeća 19. ožujka na kojem se raspravljalo o situaciji u Ukrajini i Bliskom istoku te o konkurentnosti i jedinstvenom tržištu EU-a. Središnji dio rasprave na EV-u bio je posvećen jačanju konkurentnosti Europske unije i daljnjem produbljivanju jedinstvenog tržišta, pogotovo u kontekstu izmijenjenih geopolitičkih okolnosti i njihovog utjecaja na tržište energenata na globalnoj i europskoj razini.
U nastavku tjedna zastupnici će raspraviti Zakon o priuštivom stanovanju u drugom čitanju te dopune Zakona o tržištu kapitala u hitom postupku i izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama u drugom čitanju.
Sabor je ostao dužan izabrati tri nova ustavna suca, s obzirom na to da trojici dosadašnjih u nedjelju 12. travnja istječe mandat te predsjednika ili predsjednicu Vrhovnog suda, budući da je to mjesto upražnjeno već više od godinu dana, no, kako su obje pregovaračke strane čvrsto ukopane u svojim rovovima, neizvjesno je kada i hoće li do novih izbora u tim sudskim instancama doći, piše N1.
Premijer Andrej Plenković obratio se medijima prije održavanja aktualnog prijepodneva u Hrvatskom saboru.
Izjavio je u srijedu da je "plivajući" PDV krajnja mjera koja bi se primjenjivala samo u slučaju velike eskalacije sukoba na Bliskom istoku i daljnjeg rasta cijena energenata, dok prije toga postoji i eventualna mogućnost "ulaska" u europski dio trošarina na gorivo.
Odgovarajući na pitanja novinara, Plenković je izjavio da sinoćnje dvotjedno primirje SAD-a i Irana vidi kao "jako dobru" vijest na koju su reagirala i tržišta diljem svijeta, pa već sada padaju cijene nafte, što je "jako dobro" i za hrvatsko gospodarstvo i energetsku sigurnost.
Upitan o svojoj jučerašnjoj najavi izmjena zakona o PDV-u i privremenom uvođenju mjere "plivajućeg PDV-a", Plenković je istaknuo da je "to zaista krajnja mjera u slučaju velike eskalacije", odnosno alat koji bi se eventualno koristio po potrebi, a ne odmah nakon što se izmjene zakona donesu.
No smatra da ne bi bilo loše u ovakvim okolnostima tražiti od Sabora usvajanje takvih izmjena zakona koje bi Vladi dale "jedan operativan alat".
Izmjenama Zakona o PDV-u, pojasnio je, omogućilo bi se Vladi da umjesto Hrvatskog sabora odlučuje na tjednoj ili dvotjednoj bazi kolika bi bila stopa PDV-a na derivate i energente. Distributeri svoje cijene u biti formiraju na tjednoj razini, pa u tim okolnostima nije realno ići s izmjenama zakona pred Sabor svaki tjedan, dodao je Plenković.
Govoreći o aspektima formiranja cijene litre goriva i preostalim mogućnostima njenog umanjenja, pojasnio je da cijena litre u sebi sadrži cijenu samog energenta, zatim trošarine - hrvatski i europski dio, premiju distributera, kao i porez na dodanu vrijednost (PDV).
Vladine intervencije su do sada išle u dva smjera, pa je dio tereta preuzela država smanjenjem trošarina, pri čemu je kod dizela ta opcija u potpunosti iscrpljena kada je riječ o hrvatskom dijelu trošarine.
Formalno je od Europske komisije zatražena mogućnost da se "uđe" i u europski dio trošarina. "Postoji presedan, to se događalo ranije, međutim to je jedna procedura koja traje. To bi nam onda bila još šansa da umanjimo cijenu litre goriva ukoliko dođe do povećavanja", naveo je Plenković.
Predsjednik Sabora Gordan Jandroković ocijenio je u utorak kako je SDP promijenio taktiku jer na sutrašnjem ‘aktualcu‘ neće imati pitanja za premijera nego za ministre, iz čega iščitava da se ‘vjerojatno plaše premijera‘, te je izrazio želju da se s oporbom dogovore oko ustavnih sudaca.
„Vjerojatno će biti burno na sutrašnjem ‘aktualcu‘. Vidim da je SDP promijenio taktiku i svoja pitanja neće uputiti premijeru nego će ići na ministre. Iz toga iščitavam da se vjerojatno plaše premijera”, iznio je svoja očekivanja od sutrašnjeg dolaska Vlade pred zastupnike predsjednik Hrvatskog sabora Jandroković.
Novinarima se kratko obratio u utorak uoči sjednice Predsjedništva i Nacionalnog odbora HDZ-a. Na novinarski upit komentirao je proces izbora triju novih ustavnih sudaca, koji je trenutačno u zastoju, kazavši da ‘HDZ želi dogovor oko ustavnih sudaca‘. „Želimo sastanak, želimo da Ustavni sud bude cjelovit, da ima 13 ustavnih sudaca, a vidjet ćemo kako će oporba reagirati”, poručio je.
Ranije danas, nakon sastanka parlamentarne većine, predsjednik Kluba HDZ-a Ante Sanader najavio je da će se ovaj tjedan održati sjednica Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, naglasivši također da HDZ želi nastavak razgovora o tome.
Kako je kazao, „razgovore je prekinuo SDP nakon organiziranja dočeka rukometaša, kada je SDP-ov predsjednik Siniša Hajdaš Dončić to najavio i rezolutno javno prozvao HDZ”.
Apelirao je na SDP da se razgovori nastave. „Naš interes je da Ustavni sud bude kompletan. Pokušat ćemo tražiti rješenje i apsolutno smo otvoreni za razgovor. Pozivamo SDP da se vrati na pregovore i razgovore jer je važnost Ustavnog suda prevelika da bi netko na tome razbacivao svoje hirove i blokirao izbor ustavnih sudaca. Nadam se da je njihov zahtjev za održavanjem sjednice razlog da je predsjednik SDP-a povukao stav o blokadi pregovora. To ćemo vidjeti na Odboru za Ustav. Potrebna nam je dvotrećinska većina za izbor ustavnih sudaca, a obveza nam je i izbor predsjednika Vrhovnog suda", izjavio je Sanader.
Pregovori oko ustavnih sudaca su ‘na ledu‘ otkako je premijer Plenković prije dva mjeseca zatražio izbor ustavnih sudaca i čelnika Vrhovnog suda u paketu, na što oporba ne pristaje.
Trojici ustavnih sudaca mandat istječe 12. travnja, a Vrhovni sud već više od godinu dana nema čelnu osobu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....