Na petu godišnjicu potresa koji je u Banovini odnio sedam života i uzrokovao višemilijunsku štetu, premijer Andrej Plenković dao je intervju za Media Servis te govorio o aktualnostima u zemlji i svijetu, analizirao 2025., ali i najavio planove za iduću godinu.
Što se područja Banovine tiče, premijer Plenković je istaknuo da je ukupno za obnovu svih područja koja su stradala u ovom, ali i zagrebačkom potresu, utrošeno 4,3 milijarde eura, od čega je 1,7 milijardi izdvojeno samo za Banovinu. Tvrdi da će sve biti obnovljeno do 2030. godine. A bi li obnova bila brža da nije bilo nesnalaženja u početku oko Fonda za obnovu i Ministarstva graditeljstva, oko sporijih modela obnove koje je ubrzao izmjenama Zakona o obnovi ministar graditeljstva Branko Bačić, odgovorio je kako su tada imali dva prioriteta.
„Nije ništa bilo u pogrešnom smjeru nego smo mi jednostavno imali dva odabira – jedan je hoćemo li vratiti u prijašnje stanje i moliti Boga da ne bude više potresa ili ćemo ići u konstrukcijsku obnovu. To je u organizacijskom, financijskom, pravnom i operativnom smislu bio zahtjevan pothvat, a u konačnici trebalo je ipak i to sve skupa iskomunicirati. Mi smo imali dva velika očekivanja – jedno od javnosti: hoće li se ta sredstva iskoristiti na vrijeme, i jesu, iskoristila su se, i drugo: je li se iskoristilo sukladno propisima i zakonu“, kazao je Plenković.
Komentirao je i diskriminatorne dijelove Zakona o osobnoj asistenciji koje je ukinuo Ustavni sud.
„Mi ćemo sutra donijeti Uredbu sa zakonskom snagom, a onda ćemo razmišljati o pronalasku dodatnih financijskih sredstava, ali i novih osobnih asistenata“, rekao je Plenković.
Osobna asistencija
Sljedeća tema bila je osobna asistencija.
„Oni su sad dali nama, vratili nazad, da dobar institut kojeg smo donijeli još malo popravimo, ja to tako doživljavam i to tako treba i reći“, kazao je premijer.
S opaskom da je njemu i prva verzija bila dobra iako nije uključivala osobe mlađe od 18 godina te iako je bilo ograničenje satnice, premijer se nije složio.
„Ne, to ste vi rekli. Dakle, slušajte mene da ja govorim što ja govorim. Ja vam kažem da smo donijeli Zakon o osobnoj asistenciji u suradnji s udrugama osoba s invaliditetom, da nije osobni asistent jedino pravo koje imaju osobe s invaliditetom, osobito djeca. Tih prava i naknada ima. Oni su sad dodali još jedno pravo uz sva ova koja ostaju“, rekao je Plenković.
Na pitanje je li se što promijenilo u vezi pozicije resornog ministra Marina Piletića, premijer je rekao da nije.
„Svi su mandati ministara na raspolaganju, prema tome nije se promijenilo ništa“, kazao je Plenković.
Na potpitanje ne boji li se da bi mogao ponovno napraviti neki zakon koji bi mogao ovako slično završiti, Plenković je kazao kako „ne radi on sam zakon“.
„Bačićevi zakoni“
Na pitanje je li siguran da će građevinsko-prostorni zakoni ministra Bačića proći na Ustavnom sudu nakon što se Sud očituje na zahtjev oporbe, ponovio je da je cilj „lakša realizacija projekata priuštivog stanovanja za mlade u urbanim sredinama“.
„Što se nas tiče, mislim da je zakon kvalitetno pisan. Ja ne mogu nikada reći što će napraviti neka druga institucija, ne ulazim u njihove ingerencije. On je napravljen s određenom filozofijom – da imamo bolje prostorno uređenje, da imamo bolje regulirano pitanje gradnje, da stvari budu takve da postoji politička i ekonomska dinamika rješavanja projekata koji su važni, a za Vladu je priuštivo stanovanje važno“, kazao je Plenković.
Osim ocjene ustavnosti, oporba je najavila i da su spremni za referendum vezan uz taj paket zakona. A referendum je najavljen i za opoziv zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića. Na pitanje je li to moguće i trebaju li nam izvanredni izbori u Zagrebu, premijer poručuje – onaj tko želi izaći na izbore neka se sprema za 2029. godinu.
„Moje je mišljenje, ne samo za Zagreb, nego inače – što manje izvanrednih situacija. Hrvatska politička scena u biti nije navikla na izvanredne situacije. Imali smo jednom izvanredne izbore za Hrvatski sabor. Iz mog iskustva svi izvanredni izbori na lokalnoj razini toj lokalnoj jedinici nisu donijeli ništa bitnoga. Izbori su bili prije šest–sedam mjeseci. Povjerenje je dobila opcija koja je dobila, tako je, kako je. Imaju stabilnu većinu u Gradskoj skupštini i ne vidim da će se tu nešto promijeniti“, rekao je Plenković.
Vojni rok
MORH je krenuo s pozivima za liječničke preglede između 1.200 i 1.300 mladića, budući da se od iduće godine vraća obvezno temeljno vojno osposobljavanje, a prvi ročnici očekuju se u vojarnama 1. ožujka.
„U ovako promijenjenim okolnostima mi smo procijenili da nam je ključno mlade ljude, recimo Hrvati između 18 i 35 godina – 95 % njih – jedino oružje kojim znaju upravljati je mobitel, drugo ne znaju, nemaju. Da te temeljne vještine treba dati jednoj novoj generaciji zbog činjenice da nije više sve ni sigurno, ni stabilno, ni ne uzima se zdravo za gotovo kao prije“, kazao je premijer.
Hrvatska je krenula u nabavu naoružanja vrijednog oko dvije milijarde eura, na što je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić poručio da se vodi permanentna kampanja protiv Srbije.
„Jačanje vojnih kapaciteta i sposobnosti Hrvatske kao članice NATO-a i članice Europske unije je radi nas samih, to nema nikakve veze sa Srbijom. To što Srbija treba sebi valjda razlog da ona ulaže jednako puno, a možda čak i više u obranu nego mi, mi bismo mogli postaviti jednako pitanje, ali ga ne postavljamo. Mi to radimo radi sebe, zbog naših odgovornosti i promijenjenih globalnih sigurnosnih okolnosti“, rekao je Plenković.
Govoreći o okončanju rusko-ukrajinskog rata u kontekstu jučerašnjeg sastanka američkog predsjednika Donalda Trumpa s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, na pitanje je li 2026. godina godina u kojoj možemo očekivati završetak rata, premijer je rekao kako se svi tome nadaju.
„Pa nadamo se. Svi se nadamo da će biti okončana ruska agresija na Ukrajinu i to mirovnim sporazumom kojeg, naravno, predvodi američka administracija u ovom trenutku, ali bez dogovora koji je održiv, koji je pravedan i dugotrajan – vrlo je teško“, rekao je Plenković.
„Donald Trump nije identificiran s ruskom agresijom na Ukrajinu. On smatra da je do nje došlo bilo 2014., bilo 2022., zahvaljujući njegovim slabim prethodnicima. On nastupa s pozicije da želi i u agresiji Rusije na Ukrajinu dovesti do mira kao što se založio na Bliskom istoku, kao što se zalaže drugdje, i sebe vidi kao predsjednika mirotvorca koji sprečava daljnje žrtve i ubijanja i donosi mir. Je li taj mir idealan i pravedan – to je sporedno pitanje“, rekao je premijer.
Smjena i uhićenje Andrije Mikulića
Što se tiče smjene glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića nekoliko sati uoči uhićenja zbog sumnje u korupciju, Plenković ponavlja da je bila slučajnost. „Bilo je više problema u radu DIRH-a“, nastavio je premijer.
„Sporost u rješavanju nezakonite izgradnje, primjerice uz obalu, recimo u Istri. Taj proces se ubrzao, ali nije se ubrzao dovoljno da bismo rekli da se to pitanje riješilo, jer ljudi to dolje vide, pa do neke situacije koja je bila s odlagalištima otpada, pa do dinamike situacija koje su se odnosile na afričku svinjsku kugu. Dakle, bilo je toga više i onda kad se to sve skupa akumuliralo, ovo je došlo nevezano od nas.“
Analizirajući 2025. godinu, premijer je kao najveća postignuća izdvojio nikad veću zaposlenost, odnosno nikad manju nezaposlenost u zemlji, gospodarski rast, kreditni rejting koji se dugo vremena zadržava na investicijskoj razini, to što je Hrvatska u plusu od apsorpcije europskih sredstava gotovo 19 milijardi eura. Nabrojao je i brojne završene projekte poput Koridora 5C, modernizacije obalnih luka, pa najavio do kraja iduće godine završetak Istarskog ipsilona, otvaranje radova na dionici Dugi Rat – Omiš, nastavak autoceste prema Dubrovniku.
Što se tiče planova za 2026. godinu, očekuje ulazak Hrvatske u OECD, ali je i najavio ukidanje poreza na mirovine, novi Zakon o obrtu, novi Zakon o regionalnom razvoju, Zakon o otocima, novu industrijsku strategiju, kao i politiku priuštivog stanovanja te brojne mjere demografske revitalizacije. U tom kontekstu pitali smo ga je li iznenađen što se ove godine u Hrvatsku vraća oko 13 tisuća iseljenika.
„Očekivano je zato što Hrvatska gospodarski i socijalno, u smislu standarda, raste, rastemo brže nego mnogi koji su oko nas. Puno brže. Mi smo dostigli zemlje koje su ušle deset godina prije nas u Europsku uniju. Znači da smo politiku lovljenja koraka, koja je bila neka mantra sve tri moje vlade, realizirali. Treba učiniti još i učinit ćemo“, rekao je Plenković.
Za kraj nam je otkrio i je li se zasitio ili umorio premijerske funkcije u trećem mandatu.
„Pa nisam. Kako bih se zasitio, tek sad sam najjači. Oslabio sam puno zbog srca nakon operacije. Osjećam se pun energije, entuzijazma, britak, informiran, snažan za raditi dalje ovaj posao bez ikakvog problema.“
Što se tiče mogućnosti četvrtog mandata, Plenković je rekao: „Zašto ne? Pa tu sam.“
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....