SJEDNICA VLADE

Plenković potvrdio uvođenje novih mjera u četiri županije: ‘Jedan podatak je jako važan‘

Cijepimo se sad, ne čekajmo jesen da budemo spremni za eventualni proboj četvrtog vala, rekao je.
Andrej Plenković
 Damjan Tadic/Cropix

Premijer Andrej Plenković na početku današnje sjednice Vlade govorio je o stanju s pandemijom koronavirusa.

- Nakon jako dobrih devet tjedana, u posljednja tri tjedna smo imali stagnaciju novih slučajeva, a sada imamo prvi put jedan osjetniji porast. Moramo biti oprezni. Uočljivo je da najveći broj zaraženih dolazi iz četiri jadranske županije i zbog toga će Stožer u tom dijelu Hrvatske uvesti dodatne epidemiološke mjere kako bi se ograničilo širenje zaraze. Moramo gledati cjelinu odgovornosti. Postoji odgovornost lokalnih i županijskih stožera. Mislim da će ova odluka Stožera smanjiti nedorečenosti kod odluka lokalnih i županijski stožera koje su nekad kontradiktorne. Vidimo da nekad ima situacija gdje postoje kontradiktorni stavovi tako da mislim da ćemo smanjiti marginu nesporazuma pri odobravanju nekih događanja, rekao je Plenković.

Još jednom je iskoristio priliku i pozvao sve koji to nisu da se cijepe.

- Što se tiče cijepljenja, s jučerašnjim danom 1,6 milijuna građana cijepljeno je prvom dozom, bližimo se broju od 46% odraslih cijepljenih. Pozivam sve koji dvoje da poklone povjerenje struci, medicini, da donesu odluku da se cijepe. Cjepiva ima u izobilju. Svi iz BiH koji dolaze u Hrvatskoj na ljetovanje mogu se besplatno cijepiti, bio on Hrvat, Bošnjak ili Musliman. Pozivam prijatelje da iskoriste mogućnost koju smo dali na raspolaganje, rekao je.

Potom je spomenuo brojke procijepljenosti među hospitaliziranima u zadnje vrijeme.

- Od 100% hospitaliziranih njih 94% nije bilo cijepljeno. Taj podatak je važan. Svatko tko odabere da ne bude cijepljen, stavlja sebe u rizik. Razumijem da smo svi skupa malo umorni od virusa, pandemije, mjera i drukčijeg načina života, ali bitno je da sada jednom dozom samodiscipline, paženja i uvažavanja glavnog mjerila, a to je fizička distanca, prođemo ljeto sa što više turista, a što manje zaraza. Molim sve da pomognu u postizanju tog cilja koji je jako važan, cijepimo se sad, ne čekajmo jesen da budemo spremni za eventualni proboj četvrtog vala, rekao je.

Plenković je u uvodnom govoruu podsjetio i na podršku Vlade koju su dali projektu "DONES" u koji je uključen Institut Ruđer Bošković, a koji se realizira na razini EU. Riječ je o projektu za razvoj fuzijske energije u čijoj je realizaciji Hrvatska, uz Španjolsku, glavni partner. "To nam daje prostor da sudjelujemo u projektu budućnosti", naveo je.

Talijanskoj Uniji čestitao je na 30. godišnjici osnutka, a komentirao je i izvješće o vladavini prava Europske komisije. Plenković je rekao kako smatraju da je izvješće odmjereno i da u velikoj mjeri daje vrlo korektan prikaz stanja u području vladavine prava i prepoznaju se određeni nedostaci, ali i napredak u nizu područja.

"Vlada će temeljito proučiti ovo izvješće i služit će nam kao svojevrsni korektiv u mjerama koje poduzima", poručio je.

Premijer je također podsjetio kako će preksutra biti točno godinu dana od njihove prve sjednice Vlade u drugom mandatu.

Vlada prihvatila Nacrt prijedloga zakona o obrazovanju odraslih

Vlada je u četvrtak na sjednici prihvatila Nacrt prijedloga zakona o obrazovanju odraslih kojim će se unijeti značajne promjene u sustav obrazovanja odraslih, poglavito u usklađivanju obrazovnih programa s potrebama tržišta rada i kvaliteti provedbe programa obrazovanja.

Obrazovanje odraslih u Hrvatskoj treba urediti sukladno recentnim strateškim dokumentima donesenim na razini Europske unije, u kojima se naglašava značajna uloga sustava obrazovanja odraslih u procesu oporavka te zelene i digitalne tranzicije.

Ključne promjene koje donosi novi zakon su priznavanje neformalno i informalno stečenih znanja i vještina, financiranje cjeloživotnog obrazovanja Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru sa ciljem podizanja kvalitete i relevantnosti programa obrazovanja, istaknuo je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.

Predviđeno je 300 milijuna kuna za obrazovanje 30.000 odraslih do 2026. Namjera je da se do 2030. dostigne prosjek EU-a, u obrazovanju odraslih jer smo sada na 3,5 posto, a EU-ov prosjek je 10,8 posto.

Izmjene zakona potrebne su kako bi se bolje odgovorilo na potrebe tržišta rada i pomoglo stjecanju boljeg socijalnog statusa obrazovanjem odraslih, napomenuo je Fuchs.

Također, predviđa se uključivanje niskokvalificiranih odraslih osoba u cjeloživotno učenje te uvođenje sustava osiguravanja kvalitete rada ustanova za obrazovanje odraslih.

Osigurano 25 milijuna kuna za programa i projekte za Hrvate u BiH

Vlada je prihvatila i Prijedlog odluke o raspodjeli sredstava za financiranje kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini za 2021. godinu.

U proračunu za 2021. osigurana su financijska sredstva u iznosu od 25 milijuna kuna, izvijestio je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko MiIas.

Osnovano je međuresorno Povjerenstvo za koordinaciju potpore i financiranje kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini za 2021. godinu.

Nakon provedenog javnog natječaja, na koji je stiglo 380 prijava, Povjerenstvo je raspodjelilo 25 milijuna kuna u 79 programa i projekata.

Neki od tih programa/projekata su izgradnja nove zgrade Doma zdravlja u Kiseljaku, izgradnja edukacijsko-rehabilitacijskog centra za djecu i mlade s poteškoćama u razvoju u Grudama, dovršetak izgradnje Športske dvorane Kupres, obnova školske knjižnice u Kaoniku, izgradnja vodovodne mreže u naselju Domaljevac, rekonstrukcija Male Vijećnice u Odžaku, rekonstrukcija Kulturnog centra Stolac i Dani hrvatskog filma - Ivo Gregurević u Orašju.

U odnosu na 2020. sredstva su povećana za 3,5 milijuna kuna, najviše za programe/projekte u području zdravstva (za 2.235.000 kuna), u kategoriji ostala područja (za 1.365.000 kuna), te u području kulture (za 85.000 kuna). (Hina)

Vlada prihvatila izmjene odluke vezane uz onemogućavanje ilegalnog prelaska granice

Vlada je na sjednici u četvrtak prihvatila i izmjenu odluke o zaprječivanju cestovnih komunikacija i putova na državnoj granici s Bosnom i Hercegovinom i Republikom Srbijom, u skladu sa Zakonom o nadzoru državne granice, a vezanu uz onemogućavanje nezakonitog prelaska.

Zakonom o nadzoru državne granice propisano je da se cestovne komunikacije i ceste koje nisu u funkciji prelaženja granice mogu zaprječivati odgovarajućim preprekama radi onemogućavanja nezakonitog prelaska državne granice izvan graničnog prijelaza.

Vlada RH je 2018. dopunila odluku o zaprječivanju cestovnih komunikacija i putova na državnoj granici s Bosnom i Hercegovinom i Republikom Srbijom kojom je, između ostalog, zapriječen za prolaz, odgovarajućim preprekama (betonskim blokovima), poljski put koji povezuje područje između Republike Hrvatske (Polje Jezerac) i Bosne i Hercegovine (Crveni Grm).

Mještani Mjesne zajednice Crveni Grm pokrenuli su inicijativu za određivanje prijelaznog mjesta Polje Jezerac - Crveni Grm kako bi mogli obrađivati svoje poljoprivredno zemljište koje je na području Republike Hrvatske, izvijestio je potpredsjednik Vlade ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Predsjednik izaslanstva Bosne i Hercegovine u Mješovitom povjerenstvu za praćenje provedbe Sporazuma između RH i BiH o pograničnom prometu stoga je dostavio zahtjev kojim se traži dopuna sporazuma odnosno uvrštavanje navedenog prijelaznog mjesta u sporazum, što Ministarstvo unutarnjih poslova smatra opravdanim, a pozitivno su se o tome izjasnili i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

Božinović je izvijestio i o prekatogorizaciji i produljenju radnog vremena nekih graničnih prijelaza u Splitsko- dalmatinskoj županiji među kojim su Bili brig- Vaganj te malogranični prijelazi za međunarodni promet za vrijeme turističke sezone Jovića most- Čitluk, Slivno- Drinovačko brdo, Aržano- Pazar- Vinica, Dvorine- Subašići i Podprolog- Prolog na 24 satno radno vrijeme.

Na području Dubrovačko- neretvanske županije prekatogrizirani su granični prijelazi Gabela polje 1- Gabela, Slano- Orahov Dol i Imotica- Duži. U Sisačko-moslavačkoj županiji Hrvatska Dubica- Kozarska Dubica, na području Karlovačke županije Bogovolja- Hadžin potok te Kordunski Ljeskovac- Tržačka Raštela i Pašin Potok- Zagrad te na području Zadarske županije Lička Kaldrma- Kaldrma.

Tako je omogućen prelazak državne granice na tim prijelazima državljanima Hrvatske, Bosne i Hercegovine te EU, pojasnio je Božinović. (Hina)

Potpora strateškim projektima hrvatske nacionalne manjine u Srbiji i Crnoj Gori

Vlada je prihvatila i zaključak o davanju potpore strateškim projektima hrvatske nacionalne manjine.

Hrvatsko nacionalno vijeće u Republici Srbiji provodi dva strateška projekta kojima je Vlada RH već dala potporu 2020. Projektom Izgradnja Hrvatske kuće u Subotici, trima institucijama hrvatske zajednice u Republici Srbiji - Hrvatskom nacionalnom vijeću, Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata i Novinsko - izdavačkoj ustanovi „Hrvatska riječ“, osigurat će se sjedište i omogućiti učinkovitija međusobna komunikacija i suradnja.

Hrvatsko kazalište u Pečuhu, uz Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru, jedino je profesionalno hrvatsko kazalište izvan Republike Hrvatske. Ono od 2018. djeluje u obnovljenom prostoru i ima iznimno značenje za njegovanje hrvatskoga jezika i jačanje hrvatskoga identiteta Hrvata u Mađarskoj, a istodobno i za promicanje hrvatske kulture, izvijestio je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas.

Također, potpora se daje i dvama strateškim medijskim projektima. Projekt središnje institucije i zastupničkog tijela hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori, Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore: Potpora Radiju hrvatske nacionalne manjine - Radio Duxu jedinom elektroničkom mediju hrvatske nacionalne manjine, koji značajno doprinosi afirmaciji hrvatske kulture u tamošnjim medijima, rekao je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas. (Hina)

'Novogradnja 514 prodavat će se javnim pozivom'

Brod za prijevoz automobila i kamiona koji se gradi u 3. maju prodavat će se putem javnog poziva, a ne posredovanjem brokera, odlučila je Vlada u četvrtak.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić podsjetio je da je prvotno bila određena prodaja uz pomoć agenta za posredovanje. No, to se sada mijenja te će ministarstvo na svojoj internetskoj stranici i u najmanje jednom specijaliziranom mediju objaviti natječaj za prodaju.

"U slučaju da nijedna ponuda ne bude prihvaćena može se ponovno objaviti javni poziv ili će započeti postupak odabira agenta za posredovanje pri prodaji i kupnji broda", rekao je ministar.

Podsjetio je da je Ministarstvo financija na drugoj elektroničkoj javnoj dražbi, budući da na prvoj nije bilo zainteresiranih ponuditelja, sukladno zaključku Vlade kupilo brod koji je postao vlasništvo Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Potom je potpisan ugovor o završetku gradnje (novogradnja 514), a država se zadužila kod HBOR-a u iznosu od 22 milijuna eura radi financiranja njegovog završetka.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja do sada je zaprimilo desetak neformalnih iskaza interesa zainteresiranih kupaca broda, a 3, maj je otvorio data room kako bi zainteresirani ponuditelji dobili sve potrebne informacije.

Brod Nov. 514 (brod za prijevoz automobila i kamiona) bio je dio stečajne mase društva Uljanik d.d. u stečaju i nalazi se na otpremnoj obali brodogradilišta 3. maj u Rijeci. (Hina)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 14:52