BITKA ZA VRHOVNI SUD

Plenković rekao da će većina podržati i Dobronića i Mrčelu, Milanović: ‘Čudi me da nema još kandidata‘

‘Što se tiče Dobronića, čini se da je riječ o poštenom čovjeku, sucu s integritetom, poznatom po presudi u slučaju Franak‘
Radovan Dobronić, Andrej Plenković, Marin Mrčela
 Goran Mehkek/Mario Pušić/Cropix

Plenković podržao oba kandidata. Što to zapravo znači?

Plenković je u svom obraćanju danas javno rekao da će vladajuća većina podržati i Dobronića i Mrčelu. Što to zapravo znači? U svom komentaru objašnjava Slavica Lukić, a njezin osvrt na današnja događanja možete pročitati OVDJE.


Milanović: 'Ovo je smiješno'

Predsjednik Republike Zoran Milanović rekao je u utorak kako ga čudi da vladajuća koalicija nije predložila još kandidata za predsjednika Vrhovnog suda, istaknuvši da ovolikim odugovlačenjem oni koji čine većinu koja podupire Vladu pokazuju kako dijelu stvar pretjerano politiziraju.

- Čudi me da tu nema još kandidata. Da tu netko nije 'bačen preko plota još u najlon vrećici, komentirao je Milanović novinarima odluku vladajuće koalicija da na sutrašnjoj sjednici saborskog Odbora za pravosuđe, posvećenoj izboru predsjednika Vrhovnog suda, podrže kandidature Radovana Dobronića i Marina Mrčele.

Ranije je, dok se nije znalo koga će vladajuća koalicija podržati za predsjednika Suda, Milanović novinarima rekao da se tu radi o odugovlačenju.

- To je odugovlačenje. Od smiješnog ka "smješnijem"… Opet se ne želi prihvatiti činjenica da je tu Ustav savršeno jasan. Tako je funkcioniralo desetljećima i onda ‘udri Marko’, rekao je Milanović. Više o ranijoj izjavi predsjednika pročitajte OVDJE.


Dobri i Mrčela i Dobronić

U utorak je održan sastanak vladajuće koalicije u Banskim dvorima, nakon čega se predsjednik Vlade Andrej Plenković obratio medijima.

- Prva tema sastanka bila je konzultacija u vezi izbora novog predsjednika Vrhovnog suda, a druga je bila novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa, Bilo je tu i još nekoliko manjih, tekućih tema, rekao je na početku Plenković.

- Na početku, moramo istaknuti da se izbor predsjednika Vrhovnog suda prikazivalo u medijima kao spas hrvatskog pravosuđa. To naravno, nije tako. Reformu pravosuđa provodi Vlada, ne Vrhovni sud RH. U fokusu reformi pravosuđa je smanjenje broja neriješenih predmeta, skraćivanje trajanja postupaka, jačanje neovisnosti i profesionalnosti sudaca.

Sve to radimo jačanjem mehanizama obrazovanja, napredovanja i odgovornosti pravosudnih dužnosnika. Uveli smo i transparentnost u funkcioniranje sustava, te su podaci o imovini pravosudnih dužnosnika dostupne na internetu. To su samo neke od mjera koje su bit reforme pravosuđa.

Proteklih mjeseci mogli smo primijetiti i da su suci bili sustavno omalovažavani i blaćeni. Mi smo zbog toga, takvog ozračja, dobili i kritiku od strane Europske komisije. Mi se naravno slažemo da pravosuđe treba mijenjati, ali to se radi konkretnim mjerama, a ne rušenjem povjerenja u sustav. Tom reformom su se do sada bavile sve hrvatske vlade. Pomaci su napravljeni, ali neki problemi postoje i dalje. Neki su postojali i 2013. godine, ali smo ih u međuvremenu poboljšali, poput trajanja postupka koji danas traje u prosjeku 132 dana, a ne 165 dana kao tada. Začudo, tada se nije tražilo da na čelu Vrhovnog suda bude netko tko nije iz redova Vrhovnog suda. Tada je na treći mandat tada imenovan Branko Hrvatin, a tada se nigdje nije pričalo kako je to mjesto "ključno za reformu hrvatskog pravosuđa". Tada ga je predlagao Ivo Josipović, a predložila ga većina na čelu sa Zoranom Milanovićem.

A sada se izbor osobe na čelo Vrhovnog suda predstavlja kao "revolucija" za hrvatsko pravosuđe. Mi u Vladi i vladajućoj koaliciji nikada nismo za jednog od kandidata, konkretno gospodina Dobronića, nismo kazali ništa loše. No, moramo reći da je jako dobar program i jako dobar nastup imao sudac Vrhovnog suda Marin Mrčela. Mi smo, konzultirajući kolege koji su članovi Odbora za pravosuđe, čuli da i kandidat Dobronić i kandidat Mrčela zaslužuju pozitivnu ocjenu na saborskom Odboru za pravosuđe koji će se sastati sutra.

Spomenut ću i da bismo i profesoricu Turković, koja je kontaktirana od strane predsjednika Republike, bili spremni podržati, ukoliko bi ona bila kandidatkinja. No, nakon toga njena kandidatura više nije dolazila u obzir unatoč nizu njenih kvalifikacija, poput toga da je već devet godina na Europskom sudu za ljudska prava. Stoga je neobično da je predsjednik na spomen njenog imena rekao "tko je ta osoba". Budući da ona nije predložena, o njoj ne možemo odlučivati.

Vlada nije ta koja stoji iza dugotrajnosti ovog postupka, to javnost mora znati. Predsjednik RH je taj koji je suprotno procedure prvo predložio profesoricu Zlatu Đurđević. I Ustavni sud je potvrdio da je taj prijedlog išao kontra procedure propisane u Zakonu o sudovima.

Što se tiče Dobronića, čini se da je riječ o poštenom čovjeku, sucu s integritetom, poznatom po presudi u slučaju Franak. Stoga ćemo sutra podržati i pozitivnim ocijeniti nastupe i kandidata Mrčele i kandidata Dobronića. Smatramo da ćemo tako na mudar i kvalitetan način okončati ovo sagu koja hrvatskom društvu nije donijela ništa dobrog, zaključio je Plenković.


"Bitka za Vrhovni sud"

Politička i pravna bitka za novog predsjednika Vrhovnog suda, koji će naslijediti Đuru Sessu, vodi se gotovo cijele godine.

Počelo je pomalo tiho, 15. siječnja, kada je Državno sudbeno vijeće (DSV) pokrenulo postupak izbora predsjednika i objavilo javni poziv. Prema proceduri, nakon toga predsjednik države predlaže kandidata za tu funkciju, a predsjednika Vrhovnog suda bira Hrvatski sabor na četiri godine, uz napomenu da nitko na tu dužnost ne može biti biran više od dva puta.

U početku je sve bilo mirno, a početkom veljače činilo se da taj posao zapravo nitko ne želi, kako je tada pisao Jutarnji.

Situacija se zahuktala 8. ožujka kada je predsjednik Milanović predložio profesoricu Pravnog fakulteta u Zagrebu Zlatu Đurđević koja se nije javila na gorespomenuti javni poziv DSV-a. To je odmah izazvalo spor između pravnika, ali i premijera i predsjednika te vladajuće većine i oporbe, oko toga je li javni poziv nužan dio procedure izbora predsjednika VSRH, ili predsjednik može predložiti svojeg kandidata/inju neovisno o tome je li se javio/la na taj poziv.

- Profesorica Đurđević je pristala biti kandidatkinja. Ona je potpuno formirana, neovisna osoba, sveučilišni profesor u Zagrebu, s briljantnom karijerom, kazao je tada predsjednik RH. Kako se Đurđević propustila javiti na javni poziv Državnog sudbenog vijeća, koji je propisan Zakonom o sudovima, cijela stvar je završila na Ustavnom sudu. To je tijelo odlučio da se mimo te procedure ne može ići, nakon čega je Đurđević rekla da će se javiti na drugi javni poziv koji DSV propiše.

No, to nije sjelo vladajućoj većini, pa je tako premijer Plenković komentirao da se "Đurđević diskvalificirala jer je pristala biti dio protuzakonite procedure te da ne može biti predsjednica najvišeg pravosudnog tijela".

Uslijedila su tri mjeseca javne prepirke, priča o reformama pravosuđa i tome tko ih želi i ne želi, tko ih provodi i ne prevodi, a sve je to znatno produbilo sukob između predsjednika RH koji je i dalje podupirao profesoricu Đurđević i premijera koji za njenu kandidaturu više nije htio čuti.

Na kraju se Đurđević javila na drugi javni poziv DSV-a, iako nije imala podršku vladajuće većine (ali ni sudaca Vrhovno suda), a Milanović ju je 17. lipnja ponovno predložio kao kandidatkinju za predsjednicu Vrhovnog suda RH. Očekivano, 25 lipnja Hrvatski sabor je s 37 glasova za, 81 protiv i 5 suzdržanih odbio prijedlog Milanovića da se Zlata Đurđević imenuje za predsjednicu VSRH.

Uslijedila je nova serija optužbi s Pantovčaka prema Banskim dvorima, obrecnuo se Milanović i na koalicijske partnere HDZ-a poput Milorada Pupovca (što se pretvorilo u jednu posebno ružnu epizodu međusobnih optužbi lidera SDSS-a i predsjednika RH), a ni Vlada nije ostala dužna Milanoviću.

Strasti su se tijekom ljeta ipak donekle smirile te je raspisan novi javni poziv na koji se javio i sudac Trgovačkog suda Radovan Dobronić, poznat po presudi u slučaju Franak. Do tog trenutka Dobronić se nije previše pojavljivao u javnosti, a ubrzo se isprofilirao kao novi favorit Milanovića za mjesto predsjednika VSRH.

Za razliku od slučaja sa Zlatom Đurđević, ovaj put se činilo da Vlada nema ništa protiv, iako su se iz Banskih dvora puštali signali da su u optjecaju mogla biti još neka imena, poput profesorice Ksenije Turković, a očito je da ni dugogodišnji sudac Vrhovnog suda Marin Mrčela nije bio bez podrške.

Konačno, i Mrčela i Dobronić su se pojavili pred saborskim Odborom za pravosuđe gdje su obojica imali detaljna izlaganja koja su se s pažnjom pratila. Sada je na Odboru da njihova izlaganja ocijeni kao pozitivna ili ne, nakon čega će Milanović službeno predložiti Saboru svojeg kandidata o kojem će se glasati.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 00:03