AFERA HOTMAIL

PLENKOVIĆ U SOFIJI KOMENTIRAO NOVE MAILOVE 'Miran sam da ne mogu biti mirniji. Cijelu svoju karijeru i društveni angažman temeljim na čestitosti'

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 17.05.2018. u 14:07

Reuters

 

Plenković će u četvrtak poslijepodne započeti dvodnevni službeni posjet Rumunjskoj, kamo će otputovati odmah po završetku sudjelovanja na summitu EU-zapadni Balkan u Sofiji gdje se nakon sudjelovanja na summitu Europska Unija - zapadni Balkan obratio novinarima i odgovarao na njihova pitanja.

Podsjetimo, jutros su procurili novi mailovi kojima se dokazuje, kako tvrdi Index.hr, da je premijer Andrej Plenković bio informiran o tome da grupa Borg piše lex Agrokor te da se najmanje tri puta susreo s grupom Borg. Najzanimljivija su dakako bila ona o novim mejlovima, na koja je premijer Plenković odgovorio na sljedeći način:

- Moram priznati da nisam pratio danas medije, no jasno mi je o kakvom trendu i smjeru napada smo trenutno izloženi. Ponovit ću još jednom, cijelu svoju karijeru baziram na čestitosti, poštenju i nekorumpiranosti i po tom pitanju sam miran da ne mogu biti mirniji. Slušam sada puno generala poslije bitke. Ovo je ex-post priča, oni nastoje prikazati da je u tom razdoblju sve bilo najbolje no nije bilo baš tako, rekao je Plenković.

- Problem Agrokora i prezaduživanje, ovisnosti Hrvatske o toj kompaniji nije odgovornost moje vlade. Kada se dogodilo da je Moody's snizio kreditni rejting Agrokora, kad su počele pristizati informacije o prijetnji stečajem, kada je Most na usplahireni način, tada smo razmišljajući kao odgovorna vlada gledali koji su sve scenariji na raspolaganju. Iz Agrokora nije bilo informacije prema javnosti, svi akteri idu s informacijama da prijeti krah, a kad se nađete u poziciji da ste vlada. Jedan je ne napraviti ništa jer je privatno vlasništvo, žalim, propada Agrokor, 60.000 ljudi bez posla, svi bi popadali kao kule od karata. Što mislite kakvi bi bili efekti na hrvatsku ekonomiju. Opcija nacionalizacije nije isto dolazila u obzir. To je za mene bila najgora opcija, dugovi bi prešli na državu, javni dug bi skočio za 13 posto, na 91%. Opcija koja se u tom analiziranju različitih scenarija u vrlo kratkom roku iznjedrila je zakon o izvanrednoj upravi. I sad gledamo koliko polemika od toga tko je sve sudjelovao.

- Ne bi stigli donijeti zakon, jer su već tada postojale blokade od velikih dobavljača, Orbico, Kraš i Porezna uprava. To su okolnosti o kojima mi tada govorimo. Činjenica da je zakon da je sada kad gledate proglašen u skladu s Ustavom, za mene je daleko najbitnije. Taj zakon je postao dio stečevine Europske unije, potvrđen i od vijeća i od EU parlamenta. I Sabor ga je usvojio. Je li u svojim odredbama u cijelosti dobar, nije. Bio bi puno bolji da smo imali više vremena. Taj zakon bi bio perfektan i dočekao bi na softlanding bilo koju kompaniju. No nije bilo vremena za to.

- Sada mi je žao da se nakon što je ogroman slom vraćen u mir, bavimo s problemima u procesu koji su iz kuta medija vjerojatno ozbiljni, ali manje ozbiljni da nismo napravili ovo što se dogodilo. želim da institucije rasvijetle baš sve.

- Što se tiče načina kako je zakon donesen, svi su resori dali mišljenje i sabor ga je usvojio. Što se događalo kasnije, problematično pitanje je pitanje pododabira izvođača. Nisam znao koji će biti podizvođači ni kolike će im biti naknade. Ne dolazi u obzir da ja ili HDZ trpimo štetu i odgovaramo zbog ove situacije. Nek' se sve rasvijetli - zaključio je.

 

Plenković je kazao kako je ovog tjedna prvi put čuo za grupu Borg.

- Problematična je samo ta činjenica da su neki od njih bili kasnije angažirani na taj način. Trebali su se svi zaposliti u Agrokoru i stvar bi bila riješena. I nikakvog problema danas ne bi bilo i ne bi imao osjećaj da imam napad na integritet, a to je ono što čuvam najviše što mogu.

- Način na koji se ovi mejlovi prezentiraju je smišljen da se dovodi nekoga u sumnju, a ja to ne dam. Nema sumnji da ako imate izvanredne okolnosti, da morate tražiti brza i učinkovita rješenja - nastavio je Plenković.

- Ukupni troškovi koje će izvanredna uprava objaviti su puno manji nego što je to uobičajeno u drugim zemljama i takve usluge koštaju puno. I tog javnost treba biti svjesna. Hrvatski proračun i kriza u Agrokoru – nula kuna. Izvanredna uprava ima zadaću ne samo da pokuša smanjiti troškove savjetnika nego i učiniti sve da se preostala otvorena pitanja riješe u zakonskom roku. To je meni kao pred vlade najbitnije i najvažnije - rekao je premijer.

- Što se tiče neformalne skupine, imam dojam da svi oni koji danas ex-post govore o ovom zaboravljaju kakva bi panika nastala, a ja bih bio optužen da sam postupio neustavno da nisam ništa činio. Niti sam imao koristi od toga, niti bio sretan što je to baš moju vladu zapalo, ali smo problem riješili. Nijedan od ovih mejlova nit sam primao nit sam čitao, ja ne mogu znati svaki detalj, bilo mi je bitno da proces ne poluči negativni efekt na cijelo društvo. Zakon je to spriječio i cilj je ostvaren. kao ima detalja koji nisu bili dobri, treba ih rasvijetliti - rekao je premijer i, kako prenosi N1, dodao da je jedino ozbiljno pitanje ono o podizvođačima.

- Neka naprave jednu gestu i vrate kompaniji novac za sve što smatraju da je suvišno i nezasluženo. Me niti je itko pitao niti sam znao tko će biti podizvođači. Ne dolazi u obzir da ja politički, a još manje Vlada ili HDZ, trpi štetu ili odgovara zbog takve situacije. Želim da se sve rasvijetli i da pogledamo koliko je jedna uspješna priča iz različitih interesa došla u situaciju da se dovodi u pitanje cijeli proces. Problematična je ta činjenica da su neki kasnije bili angažirani na drugi način. Meni je žao. Trebali su se svi zaposliti u Agrokoru i gotovo, i stvar bi bila riješena, kao što su mnogi drugi došli raditi u sustav Agrokora. To bi bio put i nikakvog problema danas ne bi bilo - zaključio je Plenković i priveo kraju obraćanje medijima.

Plenković na summitu u Sofiji: 'Trebali bismo činiti više da sve zemlje postignu napredak i zasluženi cilj u europskoj obitelji'

Uz čelnike država članica Europske unije, summit u Sofiji je okupio čelnike Albanije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije i Kosova, a koji je bio prvi takav susret nakon sastanka na vrhu u Solunu prije 15 godina.

- Sa svim iskustvom, ali jednakom odgovornošću trebali bismo činiti više da na strukturirani način sve zemlje postignu napredak i zasluženi cilj u europskoj obitelji. Zemlje na europskom putu moraju ispunjavati kriterije i poduzimati reforme. Topla preporuka bila bi inzistirati na gospodarskim i sektorskim politikama. Na vođama Europske unije je da rade na promjeni tona i atmosfere u javnosti po pitanju proširenja - kazao je premijer Andrej Plenković.

Nakon plenarne sjednice na temu Povezivost na kojoj su lideri Europske unije i jugoistočne Europe usvojili Sofijsku deklaraciju kao okvir suradnje, premijer Plenković se obratio javnosti na temu summita. Kazao je kako je predložio da se se idući sastanak na vrhu održi u Zagrebu.

- To je snažna poruka Hrvatske da želimo pomoći našim susjedima. Ta politička poruka je daleko najvažnija i najbitnija. Hrvatska je od Soluna pa do danas prošla transformaciju i naš primjer je model za naše susjede. Njihov europski put je jamstvo i našeg razvoja.

Sa srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem kaže da je razgovarao samo kratko.

- Činjenica da Srbija pregovara, predstoji joj još puno rada, važno je da se odnosi relaksiraju. Treba biti fer i strog, no moramo otvarati dinamičnu perspektivu ubrzanja kretanja naših susjeda prema EU, a ne usporavanja.

 

Izdvajamo