Zastupnik srbijanske Radikalne stranke Aleksandar Šešelj, sin osuđenog ratnog zločinca Vojislava Šešelja, pokušao je u utorak u raspravi u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe provocirati hrvatskog premijera Andreja Plenkovića koji mu je oštro odgovorio da predstavlja kontinuitet zločinačke politike te da je "živući primjer izreke da jabuka ne pada daleko od stabla".
"Koliko ja razumijem, Vijeće Europe se bori za demokraciju i vladavinu prava. Danas pred sobom imamo čovjeka koji glorificira Jasenovac, koncentracijski logor za 700 tisuća Srba, Židova i Roma, koji glorificira Bleiburg, lidera neonacističkog režima u srcu Europe koji tretira Srbe kao građane drugog reda", rekao je Šešelj, prije nego što ga je prekinula predsjednica Parlamentarne skupštine Vijeća Europe Liliane Maury Pasquier.
"Moram vas prekinuti. Molim vas da poštujete gosta i promijenite ton, na što sam vas i jučer upozorila", rekla je Liliane Maury Pasquier.
Premijer Plenković, koji je održao govor i sudjelovao u raspravi u Parlamentarnoj skupštini, vrlo je oštro odgovorio Šešelju, nabrojivši činjenice o programu i statutu stranke kojoj pripada i koju je utemeljio Šešeljev otac.
"Što se tiče komentara zastupnika Šešelja, mislim da je on živući primjer izreke da jabuka ne pada daleko od stabla. Vi predstavljate političku stranku čiji program i statut, a što ova Parlamentarna skupština treba znati, promiče program 'Velike Srbije' koja bi uključivala teritorij Bosne i Hercegovine i Hrvatske", rekao je Plenković, čiji je odgovor pozdravljen pljeskom nazočnih delegata iz parlamenata članica Vijeća Europe.
"To je točno ono što je vaš otac radio i za što je osuđen kao ratni zločinac u Haagu, iako vi ne morate biti odgovorni za djelovanje vašeg oca. Mi smo imali tragediju 90-tih zbog takve politike. Zbog politike Slobodana Miloševića moja je zemlja patila - 15 tisuća mrtvih i 37 milijarda dolara ratne štete. Mi smo siti širenja lažnih informacija, a ovo je baš jedan takav primjer, kada se nastoji Hrvatsku prikazati u negativnom svjetlu. To će uvijek naići na vrlo snažan odgovor zemlje koja je demokratska, koja je europski orijentirana i koja je jako protiv politika koje dovode do tisuća mrtvih, do tragedija u Hrvatskoj, BiH, na Kosovu, prije toga u Sloveniji i na kraju do tragedije u vašoj vlastitoj zemlji. A činjenica da ste kao stranka nedavno orkestrirali incident u srbijanskoj skupštini za vrijeme posjeta našeg izaslanstva na čelu s predsjednikom Sabora predstavlja konzistentnu politiku. Ali, unatoč vama i takvima, mi smo tu da gradimo normalne dobrosusjedske odnose i rješavamo probleme iz prošlosti sa Srbijom. Da gradimo budućnost s onima koji žele graditi budućnost i da jasno kažemo tko je bio tko 90-tih. Mi to znamo, vi ste bili agresor, a mi žrtva", rekao je Plenković.
Veliki pljesak nazočnih
"Ako želite znati, osobno sam bio u Jasenovcu ove godine i prošle i daleko sam od svega onoga što ste upravo izrekli. Politika hrvatske vlade prema totalitarnim režimima 20. stoljeća je jasna i bit će jasna i osuđivat će ono što treba biti osuđeno", zaključio je Plenković, koji je dobio veliki pljesak nazočnih.
Hrvatski premijer Andrej Plenković u utorak boravi u Strasbourgu, u posjetu Vijeću Europe, najstarijoj paneuropskoj organizaciji koja okuplja 47 država.
Plenković je svoj posjet Vijeću Europe započeo susretom s predsjednicom Parlamentarne skupštine Liliane Maury Pasquier. Nakon toga sastao se s glavnim tajnikom Vijeća Europe Thorbjornom Jaglandom te održao govor i sudjelovao u raspravi u Parlamenarnoj skupštini Vijeća Europe.
Također je otvorio izložbe "Hrvatska kulturna baština na popisu UNESCO-a".
Podsjetimo, zastupnik srbijanske Radikalne stranke Aleksandar Šešelj upitao je jučer hrvatsku šeficu diplomacije Mariju Pejčinović Burić kada će Hrvatska "vratiti Republiku Srpsku Krajinu ljudima koji su pobjegli od ustaškog noža", kazao da je Hrvatska tijekom oslobodilačke operacije Oluja okupirala samozvanu RSK, "ubila više od 1000 i protjerala oko 500.000 Srba".
Šešelj je u Strasbourgu rekao kako je osnivač Franjo Tuđman "zločinac i neofašist" koji je "odgovoran za najveće etničko čišćenje u Europi nakon Drugog svjetskog rata" te da je "sramno" što Hrvatska slavi godišnjicu Oluje kao državni blagdan.
Plenković nakon okršaja sa Šešeljom: Hrvatska želi okrenuti novu stranicu sa Srbijom
Hrvatska želi okrenuti stranicu i razvijati političke i gospodarske odnose sa Srbijom na način da se rješavaju otvorena pitanja s partnerima s kojima se može razgovarati, izjavio je u utorak u Strasbourgu premijer Andrej Plenković, komentirajući provokacije zastupnika srbijanske Radikalne stranke Aleksandra Šešelja, sina osuđenog ratnog zločinca Vojislava Šešelja, te svoj odgovor na te provokacije.
- Riječ je očito o nastavku provokacija koje su već jučer dogodile nakon govora potpredsjednice vlade Marije Pejčinović Burić. Mislim da sam jasno rekao hrvatski stav o tome što mislimo o političkim ciljevima Srpske radikalne stranke, njihovim 'postignućima' u 90-tima, osuđenom ratnom zločincu Šešelju. Hrvatski stav je jasan, a to je da želimo razvijati odnose sa Srbijom, ali na način da rješavamo otvorena pitanja, okrenemo novu stranicu, kako bi razvijali političke i gospodarske odnose. Ovo je nešto što me od strane njegove stranke nije iznenadilo - rekao je Plenković novinarima nakon rasprave u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe.
Aleksandar Šešelj je pokušao je u utorak u raspravi u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe provocirati hrvatskog premijera Andreja Plenkovića koji mu je oštro odgovorio da je on "živući primjer izreke da jabuka ne pada daleko od stabla".
"Nije baš uobičajeno da imamo ovakvih provokacija, ali ovo je prigoda za razotkrivanje, kao što sam i rekao svim članicama i članovima Parlamenarne skupštine, da shvate o čemu se radi, o kakvoj politici i kakve su se posljedice dogodile za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo i Sloveniju. Naša je zadaća da se to ne ponovi, naša je zadaća da jasno definiramo tko su partneri s kojima možemo razgovarati o našim budućim odnosima, a tko su oni čija je retorika, a očito i aktivnosti, ostale daleko u prošlosti i to na vrlo negativan način", rekao je Plenković.
Premijer Plenković je u svom obraćanju članovima delegacija nacionalnih parlamenata članica Vijeća Europe govorio o ideje ujedinjene Europe, o Hrvatskoj i njezinu putu od samostalnosti, rata do članstva u EU-u i NATO-u, ratifikaciji Istanbulske konvencije, Europskom sudu za ljudska prava, vladavini prava i ljudskim pravima.
Rekao je da sve članice Vijeća Europe trebaju osigurati da se standardi koje dijelimo provode u svim državama.
Govoreći o ratifikaciji Istanbulske konvencije rekao je da je to važan alat u borbi protiv nasilja nad ženama. "To je stavljeno u Hrvatskoj u kontekst šire ideološke debate. Hrvatska je uspjela ratificirati ovu konvenciju. Moja Vlada je to učinila s potpunim uvjerenjem da činimo dobro za naše društvo međutim mislim da cijela ova organizacija mora naći zajedničko rješenje da pojasni ono što ova konvencija jest. Nije korisno da imamo debate koje doprinose podjelama u društvu i fokus usmjeravaju na stvari koje nisu supstanca", rekao je premijer.
Govorio je i o Bosni i Hercegovini i ostalim zemljama jugoistočne Europe i njihovim europskim integracijama za što se Hrvatska snažno zalaže. Dao je snažnu podršku Makedoniji i Albaniji za početak pristupih pregovora.
Rekao je da Bosna i Hercegovina zaslužuje posebnu pozornost i potporu na njezinu putu prema EU-u te se zauzeo za punu ravnopravnost triju konstitutivnih naroda u skladu s europskim vrijednostima, a što uključuje i pravedan izborni zakon.
- Bosna i Hercegovina je za nas strateški bitna zemlja zbog geografske blizine, povijesnih odnosa, Hrvata kao jednog od tri konstitutivna naroda. Uskoro su izbori u toj zemlji, mi želimo stabilnost institucija, kvalitetno funkcioniranje zemlje, dati podršku zemlji na europskom putu i smatramo da ne smijemo dopustiti da BiH bude u zadnjem vagonu u vlaku jugoistoka Europe prema EU-u. To je upravo onaj razlog što je BiH bila tema i govora i nekih pitanja u raspravi, a i drugih sastanka koje sam imao ovdje - rekao je Plenković novinarima nakon rasprave.
Rekao je da je o pitanju izbornog zakona u BiH razgovarao i s predsjednikom Venecijanske komisije Giannijem Buquicchiom.
"Predstavnici Venecijanske komisije nedavno su bili u BiH i razgovarali o provedbi odluke Ustavnog suda BiH i o pripremama za izbore. Šteta što nije postignut kompromis oko promjene izbornog zakona. Vjerujem da će se izbori održati prema postojećim pravilima jer je ostalo zaista malo vremena. Nadamo se da će taj proces proteći u najboljem redu i da će se onda ponovno otvoriti pitanje izbornog zakona", rekao je Plenković novinarima nakon rasprave.
Premijer Andrej Plenković je tijekom svoga boravka u Strasbourgu razgovarao s predsjednicom Parlamentarne skupštine Liliane Maury Pasquier, glavnim tajnikom Vijeća Europe Thorbjornom Jaglandom te održao govor i sudjelovao u raspravi u Parlamenarnoj skupštini Vijeća Europe.
Također je otvorio izložbu "Hrvatska kulturna baština na popisu UNESCO-a".
Susreo se i s predsjednikom Venecijanske komisije Giannijem Buquicchiom te predsjednicom Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe Gudrun Mosler-Tornstrom.
Posjet Strasbourgu završio je sastankom s predsjednikom Europskog suda za ljudska prava Guidom Raimondijem.
Hrvatska je 1996. postala punopravnom članicom Vijeća Europe, a ove godine od svibnja do studenoga prvi put predsjedava Odborom ministara Vijeća Europe.
Hrvatska je kao prioritete tijekom svoga predsjedanja istaknula borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, učinkovitu zaštitu prava nacionalnih manjina i osjetljivih društvenih skupina, osnaživanje lokalne i područne samouprave te zaštitu i promicanje kulturne baštine. Tijekom predsjedanja planirano je 26 događanja, koji će biti prilika za promicanje navedenih tema, promociju Hrvatske i jačanje zajedničkih vrijednosti, osobito na području ljudskih prava.