Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je u utorak nakon sastanka Vlade sa županima, predstavnicima Udruge gradova, Udruge općina i Odbora za lokalnu samoupravu u Hrvatskom saboru da je opredijeljenost Vlade sustavna, otvorena i partnerska suradnja sa županijama, da zakonskim aktima jača ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske i da se smanjuju nejednakosti u Hrvatskoj.
Dodatnih troškova vezanih uz prijenos poslova iz državne uprave neće biti, rekao je premijer odgovarajući na pitanje kako će se financirati prijenos poslova na županije. "U uredima državne uprave je oko 2500 zaposlenih, u županijama oko 2200, a prvo će se ujednačiti status tih zaposlenika i osigurati odgovarajuće financiranje. Veći dio zaposlenika državne uprave odlazi uskoro u mirovinu i postupno će sa smanjivati njihov broj", rekao je premijer na konferenciji za novinare.
Plenković je ocijenio da je Vlada na decentralizaciji učinila više nego ijedna dosad, da su zahvaljujući izmjenama zakona dvije milijarde kuna novih prihoda išle lokalnim i područnim jedinicama. "U tri godine, od 2017. do 2019. ćemo uložiti 1,3 milijarde kuna u regionalni razvoj, a Vlada je odlučna dovršiti proces riječke bolnice, ceste D 403 do zapadnog dijela riječke luke, podržavati projekt EPK 2020 i druge", istaknuo je premijer.
Župan Zlatko Komadina je rekao kako osobno nije zadovoljan jer je danas očekivao više.
"Porezna reforma nije dala rezultate što se tiče razvijenih županija, u ovom slučaju natprosječnim, solidarnost je dobrodošla, ali na uprosječenje ne pristajem", rekao je. Nije zadovoljan ni retorikom ministra Ćorića u vezi sa sustavom gospodarenja otpadom jer, rekao je, rješenje u smislu plasmana goriva iz otpada mora biti cjelovito i riješeno na razini države.
Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel je rekao da je suradnja s Vladom i ministarstvima u vezi s projektom EPK 2020 i drugim infrastrukturnim projektima iznimno dobra.
Nezadovoljan je poreznom politikom, nije protiv solidarnosti, ali smatra da ona mora imati mjeru jer su "razvijeni" ostali bez prihoda koje bi mogli ulagati u daljnji razvoj. "Nisam vidio decentralizaciju koja je išla niže od županije pa gradovi i općine ne mogu biti zadovoljni stupnjem decentralizacije i mislim da se ova Vlada time mora pozabaviti", rekao je.
Odgovarajući na pitanja o "3. maju", premijer je podsjetio da bez aktivnosti Vlade u siječnju ne bi bilo sanacijskog jamstva od 716 milijuna kuna koje je omogućilo sve plaće Uljanika i "3. maja". Ponovio je da je plaće za srpanj i kolovoz osigurala država jamstvom Hrvatskoj poštanskoj banci od dodatnih 100 milijuna kuna. Plaće koje se isplaćuju prema zakonu, iz Agencije za potraživanja radničkih tražbina, za rujan, listopad i studeni, također isplaćuje država, rekao je. Također je rekao kako su bivšu Upravu Uljanik grupe upozoravali da je plan restrukturiranja bio pun nedostataka, da je to potvrdila i Europska komisija.
"Nova Uprava radi na novom planu, strateškog partnera je odabrala Uprava, a mi smo se itekako angažirali na nekoliko strana da vidimo tko bi drugi mogao biti partner, razgovori se vode, mnogi su povjerljivog karaktera zbog prirode posla", rekao je Plenković.
"Radimo s punom vjerom da hrvatska brodogradnja treba opstati i u Puli i Rijeci, no stanje u kojem je Uljanik grupa nije nimalo jednostavno, problemi su akumulirani. Politika moje Vlade je odgovorna i solidarna, razumije potrebe radnika i brodogradnje, ali više u ovom trenutku ne možemo reći jer se razgovori vode, no angažman resornog ministarstva je kontinuiran", istaknuo je.
Plenković: Ili ćemo kupiti onakve zrakoplove kakvi su ponuđeni u procesu koji se vodio ili će se taj natječaj poništiti
U vezi s kupnjom vojnih aviona, Plenković je rekao da "situacija s aspekta Vlade nije nimalo opterećujuća".
"Mi smo lani poslali posebna izaslanstva u Izrael i u SAD, a prije donošenja odluke u Vladi nisu postojale nikakve indicije da će doći do problema. Teret dobivanja suglasnosti SAD-a preuzela je izraelska strana, a Hrvatska je u poziciji da je sve što smo napravili bilo u dobroj vjeri, sukladno proceduri natječaja, pa je u ovom trenutku stvar isključivo na odnosu između Izraela i SAD-a", rekao je.
Istaknuo je da modifikacije odobrenoga na natječaju ne može biti.
"Ili ćemo kupiti onakve zrakoplove kakvi su ponuđeni u procesu koji se vodio, ili će se taj natječaj poništiti, tu nemam ni trunke dileme jer bi sve drugo bilo dezavuiranje samoga natječaja, a to ne dolazi u obzir", istaknuo je.
Na pitanje je li to mrlja za Hrvatsku kao malu zemlju koja ovisi o volji velikih sila, premijer je odgovorio da je to "banaliziranje ove teme". "To ne dopuštam da se događa, što se nas tiče i tima koji se time bavio, stvari su obavljene profesionalno, a u trenutku prije donošenja odluke ovakvih indicija nije bilo", dodao je.
Na pitanje je li Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture favoriziralo odvjetnika Borisa Šavorića prilikom dobivanja poslova na natječaju za konzultantski projekt za nekoliko željezničkih tvrtaka kako bi se kvalitetnije upravljalo imovinom kojom te tvrtke raspolažu, premijer je odgovorio kako o tome ne zna ništa. Istaknuo je kako mu je ministar Oleg Butković uoči današnjeg sastanka rekao da je cijeli proces upravljanja imovinom i željezničkom infrastrukturom i podjela te imovine zapravo projekt koji datira još iz vremena ministra Hajdaša Dončića, da taj projekt traje tri godine, da je napravljen transparentno, da je konzorcij koji se javio imao najbolju ponudu. "Povezanost sa mnom ili bilo kavim utjecajem najodlučnije odbacujem", rekao je premijer.
Predsjednik Vlade također je rekao kako nije razgovarao sa svojim zamjenikom u stranci Milijanom Brkićem.