U HRT-ovoj emisiji Tema dana o objavljenim navodno montiranim kompromitirajućim fotografijama govorio je Robert Kopal, posebni savjetnik za nacionalnu sigurnost premijera Andreja Plenkovića.
Na pitanje kako je SOA mogla saznati za sporne fotografije i istražiti ih prije no što su došle u javnost, Kopal je odgovorio kako je SOA mogla to saznati primjenom raznih zakonskih mjera koje ima na raspolaganju.
- Ono što je meni intrigantno kako je to kvalitetan uradak. To je 'deep fake', spada u domenu primjene vrlo sofisticirane tehnologije kojom se može alterirati slika ili video, ističe i dodaje kako je najpoznatiji primjer toga video s predsjednikom Obamom, gdje su znanstvenici uspjeli u 14 sati materijala Obamina govora napraviti, kaže, sintetični video uradak na koji možete montirati bilo čiji govor.
Kopal je rekao kako se danas utvrđuje autentičnost fotografije naprednim softverima, ali i podacima iz otvorenih izvora. On naglašava kako je vidljivo djelovanje koje želi izmijeniti činjenično stanje kako bi se stvorila loša slika o nekoj osobi ili o nečem što se dobro radi u vlasti.
- To treba suzbiti u startu, rekao je.
- Moramo biti ispred fake newsa jer bi se onda napadi na nevinu osobnu morali opravdavati i to bi bilo teško, dodao je.
- Iza ovoga s jedne strane stoji kriminalni milje ili neke strukture moći ili paraobavještajno podzemlje ili pak kombinacija svega ovog, ističe.
Na policiji i DORH-u su sljedeći koraci i to treba biti što prije riješeno za opću dobrobit društva, rekao je Kopal.
- Vjerujem da će ministar sva svoja saznanja dati u svom iskazu u trenutku kada se uključi DORH i policija.
EU kreće s akcijskim planom kako bi se spriječilo širenje dezinformacija i lažnih vijesti. Kopal je rekao kako smatra da je svijet ugrožen curenjem lažnih vijesti.
- Istraživanja govore kako 80 posto ljudi govori kako prepoznaje lažnu vijest, da 75 posto njih se jednom dnevno susreće s takvom viješću. To su alarmantni podaci, naglašava.
Kopal kaže kako je ključ rješenja zajedništvo EU i zajednički koordinirani odogvor na ovaj problem.
- U Hrvatskoj radimo na zakonu o sprečavanju neprimjerenog ponašanja na društvenim mrežama. Sličan zakon postoji još samo u Njemačkoj i kazne se kreću od 500 tisuća do 5 milijuna eura, istaknuo je Kopal za HRT.