Zbog niza razloga, a ponajviše zbog prekomjerne gradnje i otpadnih voda koje su počele ugrožavati vodotokove svjetskog prirodnog fenomena, Plitvičkim jezerima prijetilo je brisanje s UNESCO-ove liste prirodne baštine.
Loše vijesti iz UNESCO-a snažno su odjeknule u domaćoj javnosti prije osam godina, kada je njihova Monitoring komisija posjetila naš nacionalni park. Danas stižu dobre vijesti - Plitvice više nisu ugrožene; štoviše, napredovale su u kategorizaciji očuvanosti, što je detaljno obrazloženo u dokumentu na 24 stranice pod naslovom "NP Plitvička jezera - procjena stanja očuvanosti 2025. godine".
Vraćeni iz 3. u 2. kategoriju
"Plitvička jezera, uvrštena na UNESCO-ov Popis svjetske baštine 1979., i dalje predstavljaju jedan od najvrjednijih prirodnih krajolika Europe. Prema procjeni očuvanosti za 2025. godinu, stanje se ocjenjuje kao ‘dobro, uz određene zabrinutosti‘. Ekosustav parka, temeljen na stalnom procesu stvaranja sedrenih barijera, ostao je stabilan zahvaljujući visokoj kvaliteti vode koja omogućuje prirodne geološko-biološke procese. Dugo razdoblje intenzivnog turizma, širenje smještajnih kapaciteta i neadekvatno gospodarenje otpadnim vodama stvarali su pritisak na osjetljivo okruženje, ali posljednjih godina vidljiv je napredak u zaštiti", piše u dokumentu.
UNESCO SKIDA PLITVICE S POPISA ZAŠTIĆENE BAŠTINE!? ‘Previše turista i apartmana!‘
Ravnatelj Ustanove Tomislav Kovačević kaže da su značajno radili na više područja kako bi Plitvicama vratili status koji su bile izgubile. Postoje, objasnio je, četiri kategorije očuvanosti - najbolja, kada nema zamjerki; druga, "dobro uz određenu zabrinutost"; potom "značajna zabrinutost" te "kritično".
- Mi smo te 2017. godine, zbog više razloga - apartmanizacije, nepostojanja kolektora i drugog - bili svrstani u kategoriju značajne zabrinutosti. Realno, sve njihove preporuke ispunili smo u roku od dvije godine, ali se dogodilo da pet godina zaredom nisu objavljivali izvješća. U ovom najnovijem vraćeni smo u kategoriju "dobrog upravljanja uz određene zabrinutosti" - kaže ravnatelj Kovačević.
Najveći minus u nacionalnom parku bilo je nepostojanje pročistača otpadnih voda, kako za park, tako i za naselja. Ravnatelj kaže da je to prva stvar kojom se pozabavio 2018. godine, kada je preuzeo upravljanje parkom.
- Kritika je bila i to što nismo sudjelovali u kreiranju prostornoplanske dokumentacije. Prostorni plan je i dalje u izradi, ali smo nekim mjerama uspjeli utjecati na zaustavljanje prekomjerne izgrađenosti u selima i naseljima. Najznačajniji pomak postigli smo uvođenjem sustavnog upravljanja posjetiteljima 2019. godine - do tada je bio kaos. Pretpostavljam da se ova doza zabrinutosti odnosi na aglomeraciju, koja još nije realizirana, a to ne ovisi o nama. Nadamo se da će se i to riješiti - navodi ravnatelj.
"Turistički pritisak - najveći izazov"
Potvrđuje se to i u UNESCO-ovu dokumentu, gdje stoji da se od 2017. provode mjere kojima se ograničava nelegalna gradnja, uvodi stroži nadzor ispuštanja otpadnih voda i jača kontrola izdavanja građevinskih dozvola. Postavljen je privremeni mobilni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, a priprema se trajno rješenje uz sufinanciranje EU-a. U tijeku je projekt izmještanja vodoopskrbe iz jezera Kozjak prema Ličkoj Jasenici te planiranje obilaznice radi smanjenja rizika od mogućeg onečišćenja.
"Turistički pritisak ostaje najveći izazov - više od 1,4 milijuna posjetitelja godišnje uzrokuje opterećenje staza i infrastrukture. Park je zato uveo online sustav rezervacija, ograničenje broja posjetitelja po satu i praćenje kretanja u prostoru, a novi vidikovci i staze pomažu u ravnomjernijem rasporedu gostiju. Upravljačka struktura javne ustanove pokazuje se učinkovitom, financiranje je stabilno i samoodrživo, a suradnja s lokalnim zajednicama, znanstvenim institucijama i međunarodnim partnerima uzorna. Pravna regulativa temelji se na Zakonu o zaštiti prirode, no i dalje postoji potreba usklađivanja Prostornog plana s Planom upravljanja (2019. - 2028.)", kažu u UNESCO-u.
"Unatoč postojećim rizicima - klimatskim promjenama, mogućim onečišćenjima i rastućem turizmu - park uspješno održava visoku razinu bioraznolikosti, stabilnu kvalitetu vode i očuvanost krajobraza. Ključni prioriteti ostaju dovršetak infrastrukturnih projekata, dugoročno rješavanje sustava otpadnih voda i održivo upravljanje posjetima, čime će se osigurati trajna zaštita iznimnih prirodnih i kulturnih vrijednosti Plitvičkih jezera", navodi se u izvješću.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....