Na današnjem okruglom stolu "Energetske perspektive Hrvatske i izazovi regionalnog gospodarstva", održanom u HGK – Županijskoj komori Pula, otvorena je stručna rasprava o mogućnosti da se područje termoelektrane Plomin dugoročno razmatra kao potencijalna lokacija za mali modularni nuklearni reaktor (SMR). Sudionici su naglasili da se ne radi o gotovoj odluci, već o strateškom promišljanju koje bi, u slučaju političke i stručne suglasnosti, moglo doći u fokus tek nakon 2035., odnosno u razdoblju oko 2040. godine, kada se očekuju veće promjene u strukturi postojećih proizvodnih kapaciteta i energetskom miksu Hrvatske.
Rasprava je održana u organizaciji HGK – Županijske komore Pula i Ministarstva gospodarstva, na inicijativu tvrtki iz prerađivačke i ICT industrije, s ciljem sagledavanja nacionalne energetske politike, sigurnosti opskrbe i razvojnih potreba regionalnog gospodarstva. Mogućnost razmatranja SMR tehnologije na lokacijama postojećih energetskih postrojenja, poput Plomina, stručno je obrazložio prof. dr. sc. Davor Grgić, profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu i član Radne skupine za nuklearnu energiju. Upozorio je da se u javnosti često stvara dojam kako se radi o jednostavnoj zamjeni postojećih termoelektrana.
- Važno je odmah reći da lokacija postojeće termoelektrane ne znači automatski i lokaciju buduće nuklearne elektrane. O takvim se mjestima govori zato što već imaju razvijenu energetsku infrastrukturu i priključke na mrežu. No to ne znači da se preskaču procedure. Mali modularni reaktori prolaze gotovo iste sigurnosne i okolišne zahtjeve kao i velike nuklearne elektrane. Bez detaljnih analiza i međunarodnih standarda takav projekt ne može ući u ozbiljno razmatranje, kazao je i naglasio da SMR tehnologija nije eksperiment ni "nova moda", već koncept koji se u međunarodnim okvirima razvija desetljećima, uključujući i sudjelovanje hrvatskih stručnjaka u ranim fazama razvoja.
‘Nijedan izvor ne može sam zadovoljiti sve potrebe‘
- Mali modularni reaktori nisu ideja koja se pojavila jučer. Prije više od dvadeset godina sudjelovali smo u međunarodnim konzorcijima koji su razvijali upravo takve koncepte. Tijekom vremena snage su se smanjivale i ponovno povećavale, kako bi se postigla ekonomska održivost. To pokazuje da je riječ o ozbiljnoj tehnologiji, a ne o prolaznom trendu. "Govoreći o globalnom kontekstu, upozorio je da su geopolitički poremećaji, rast potrošnje i klimatske promjene doveli do preispitivanja ranijih energetskih pretpostavki. U tom je kontekstu istaknuo da se energetski sustav ne može temeljiti na jednom izvoru, već na uravnoteženom miksu.
- Energetika mora funkcionirati kroz energy mix. Nijedan izvor, bez obzira koliko ga promovirali, ne može samostalno, razumno i održivo zadovoljiti sve potrebe. Varijabilnost obnovljivih izvora ne može se zanemariti, osobito u industrijski razvijenim regijama, dodao je. Posebno se osvrnuo na razliku između instalirane snage i stvarne proizvodnje, istaknuvši nuklearnu energiju kao izvor visoke raspoloživosti.
- Kapacitetni faktor nuklearnih elektrana u praksi prelazi 90 posto, dok je kod solarnih elektrana 25 do 30 posto, a kod vjetra tek nešto više u najboljim uvjetima. To znači da za istu količinu stabilne energije trebate višestruko veće površine i instalacije obnovljivih izvora. To su tehničke činjenice koje često izostaju iz javnih rasprava, kazao je i dodao kako baterijski sustavi trenutačno ne mogu riješiti problem dugotrajnih prekida proizvodnje iz obnovljivih izvora.
- Baterije danas uglavnom služe za regulaciju sustava, a ne za višednevno spremanje energije. Očekivati da ćemo njima pokriti dva ili tri dana bez sunca ili vjetra nije realno, ni tehnički ni ekonomski, ističe ovaj stručnjak. Govoreći konkretno o Istri, istaknuo je da je regija dobro povezana s ostatkom sustava, ali da dugoročno ostaje pitanje proizvodnih kapaciteta.
- Istra ima snažnu prijenosnu infrastrukturu, ali lokalna proizvodnja ima svoje prednosti. Ako se postojeći kapaciteti gase, moramo se pitati čime ih dugoročno zamjenjujemo. To nije odluka za danas, nego za sljedećih dvadeset ili trideset godina. Lokacija za nuklearni objekt mora zadovoljiti stroge uvjete – od podzemnih voda i kraškog terena do prostornog planiranja i zaštite prirode. Na takvim lokacijama nema pretpostavki, nego samo dugogodišnja mjerenja i dokazi, kazao je Grgić na ovom okruglom stolu.
Cilj - veća sigurnost i manja ovisnost o uvozu
U raspravi su sudjelovali i Tihomir Hodak i Beata Gabrić iz Ministarstva gospodarstva, naglasivši da se sve energetske opcije razmatraju isključivo u okviru dugoročnih strategija.
- Ovakvi projekti zahtijevaju složene zakonodavne i tehničke postupke koji moraju biti potpuno usklađeni s europskim i međunarodnim pravilima. Cilj Hrvatske je veća sigurnost opskrbe i manja ovisnost o uvozu, ali bez ikakvih prečaca. Odluke se donose sustavno i odgovorno, rekao je Hodak. Dodao je da Hrvatska želi zadržati postojeće oblike suradnje, ali i razvijati vlastite kapacitete.
- Suradnja kroz NE Krško ostaje važna, ali dugoročno moramo razmišljati i o vlastitim rješenjima. To ne znači odustajanje od obnovljivih izvora, nego njihovo nadopunjavanje stabilnim tehnologijama. Energetska tranzicija mora biti realna, a ne deklarativna, istaknuo je. S druge strane, Beata Gabrić osvrnula se na pitanje sigurnosti i javne percepcije.
‘Strah postoji, ali često nije utemeljen‘
- Strah od nuklearne energije još uvijek postoji, ali često nije utemeljen na današnjim tehnološkim standardima. U sigurnost se desetljećima sustavno ulaže i iskustva pokazuju visoku pouzdanost. Zato je otvorena i argumentirana komunikacija s javnošću ključna, kazala je Gabrić.
Iz perspektive istarskog gospodarstva govorio je Dean Verbanac, predsjednik Strukovne grupe ICT Istre, istaknuvši da energetska stabilnost postaje temelj digitalne ekonomije.
- IT sektor globalno bilježi snažan rast potrošnje energije, osobito zbog umjetne inteligencije i podatkovnih centara. Takvi sustavi ne mogu funkcionirati uz nestabilnu opskrbu. Ako želimo ozbiljan digitalni razvoj, moramo pravodobno planirati energetske kapacitete. Sve je važnije gdje se nalaze podaci i infrastruktura koja ih obrađuje. Dugoročno nije održivo u potpunosti ovisiti o sustavima izvan zemlje. Razmišljanje o domaćim podatkovnim centrima ima i gospodarsku i sigurnosnu logiku, zaključio je Verbanac.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....