PROBLEM USTROJA

Po tragično preminulog mladića u Zaprešić bi prije stigao tim hitne iz Gajnica, nego iz Jastrebarskog, ali njih se uopće ne zove jer su druga županija

Goran Mehkek / CROPIX

 

Nakon tragedije koja se prošle nedjelje dogodila u Zaprešiću, odnosno nakon što je umro mladić zbog, po svemu sudeći, astmatičnog napada, na vidjelo su izišle mnoge nedorečenosti organizacije hitne medicinske pomoći u Hrvatskoj, ali i nedostatna sinergija cijelog zdravstvenog sustava, kao i njegove usitnjenosti, što je u konačnici rezultiralo nedostatnom učinkovitošću.

Čak 21 zavod za hitnu medicinu i krovni Hrvatski zavod za hitnu medicinu trebali su osigurati veću dostupnost hitne pomoći građanima, ali što vrijeme više prolazi, to je vidljivije da cilj ipak nije ostvaren. Saborski zastupnik dr. Ivan Ćelić komentirao je činjenicu da nema stvarne povezanosti između pojedinih zavoda pa onda i pružanje pomoći u hitnosti ponekad ne stiže na vrijeme, čemu svoj doprinos daju i administrativne barijere.

Nije isplativo

“Nisam za ukidanje županija, one itekako imaju smisla, ali nije nužno da svaka ima svoj zavod za javno zdravstvo i svoj zavod za hitnu medicinu. To nije isplativo, a nije ni učinkovito. Jedan od primjera je i ovaj o kojem se, nažalost, piše proteklih nekoliko dana. Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije potpuno je nefunkcionalan (u organizacijskom smislu). Kad bi Grad Zagreb i Zagrebačka županija imali samo jedan zavod za hitnu medicinu, onda bi hitna pomoć u nedostatku liječnika u Zaprešiću došla iz ispostave zagrebačke hitne pomoći u Gajnicama, a ne iz Jastrebarskog. Ista je situacija i na istočnoj strani Zagreba - u nedostatku liječnika u Dugom Selu, prije će doći hitna pomoć iz ispostave zagrebačke hitne pomoći u Sesvetama, nego iz Velike Gorice. Kad bismo se čvrsto držali županijskih granica i na tome temeljili ustroj, onda bismo što prije trebali krenuti s izgradnjom bolnice na području Zagrebačke županije, a to svi znamo da nije potrebno”, poručuje dr. Ćelić. Dodaje da je Vlada početkom mjeseca odlučila ukinuti ili spojiti 54 tijela, sve s ciljem racionalizacije državne uprave, ali je izostala, zbog protivljenja župana neovisno kojoj političkoj opciji pripadali, reorganizacija županijskih zavoda za javno zdravstvo i županijskih zavoda za hitnu medicinu. Upravo bi tu godišnje bile značajne uštede od više desetaka milijuna kuna, a što je najvažnije, povećala bi se učinkovitost.

Damjan Tadić/Bruno Konjević / Cropix

Dr. Slobodanka Keleuva i dr. Ivan Ćelić

 

I dugogodišnja ravnateljica zagrebačke hitne pomoći dr. Slobodanka Keleuva uvjerena je da bi manji broj zavoda poboljšao učinkovitost te upozorava na neujednačenost mreže hitne medicine. “Kad se radila mreža, nije se radila simulacija koja je trebala pokazati gdje i koliko timova hitne pomoći stvarno treba, pa su više dobili ‘jači’. Osim toga, u organizaciji hitne pomoći svoje mjesto treba imati primarna zdravstvena zaštita, koja treba odraditi dio posla kroz kućne posjete i dežurstva”, kaže dr. Keleuva.

Stranački kadar

Dodaje da zagrebačka hitna uvijek pomogne kolegama iz susjedne županije ako može i ako oni to zatraže, ali to nije i obveza. Primjerice, takav se poziv upućuje centru u Heinzelovoj koji onda šalje najbližu ekipu. Keleuva upozorava kako je jedan od većih problema činjenica da medicinske sestre i tehničari iako prođu obuku hitne pomoći, ne smiju samostalno davati injekcije ili lijek pacijentu, a to znači da na licu mjesta mogu zaustaviti krvarenje, sanirati rane ali ne i, što je vjerojatno jedino moglo pomoći mladiću u Zaprešiću, dati injekciju na vrijeme.

No, za sada nema ni naznaka da će se u organizaciji hitne pomoći išta promijeniti, a osobito ukinuti veći dio županijskih zavoda odnosno udružiti se regionalno. Naime, takvim se prijedlozima vrlo žestoko opiru županijske vlasti jer javna je tajna da županijski zavodi, kako oni za hitnu medicinu, tako i oni za javno zdravstvo, nerijetko služe za političko uhljebljivanje nemedicinskih kadrova.

Izdvajamo