BRIEFING: SILVANO HRELJA

‘Po završetku ovog mandata odlazim u mirovinu. Neću iskoristiti saborsku, već običnu radničku‘

‘Prije će se Sjeverna i Južna Koreja udružiti nego umirovljeničke stranke u Hrvatskoj‘, ističe Hrelja

Silvano Hrelja

 Hanza Media/

Oko 155.000 hrvatskih umirovljenika će od početka iduće godine uz svoju mirovnu primati i dio mirovine preminulog supružnika. O zakonskim promjenama se ovaj tjedan raspravljalo u Saboru, a u petak slijedi glasanje. Saborski zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja, koji je i inicijator ove novosti, u Briefingu otkriva kako će korisnicima tog prava mirovine porasti od 219 do 1300 kuna.

Novost je, ističe, i kako će svih 214.000 trenutnih korisnika obiteljskih mirovina od iduće godine biti na dobitku, pa i onih 80-ak tisuća koji uopće nemaju staža.

Cijelu emisiju Briefing donosimo na samom kraju ovoga članka.

- Njima će mirovina porasti za 10 posto. Do sada su imali pravo na 70 posto mirovine preminulog supružnika, a sada će imati na 77 posto. To će vrijediti i za djecu korisnike obiteljskih mirovina koja su kao maloljetnici ostali bez roditelja. Pravo na dodatak od preminulog supružnika imaju svi umirovljenici kao i oni koji će to tek postati pod uvjetom da je u trenutku smrti nositelja osiguranja nadživjeli supružnik imao pravo na obiteljsku mirovinu neovisno o tome je li to pravo koristio ili su ga koristila samo djeca - objašnjava Hrelja dodajući kako pravo na obiteljsku mirovinu ima osoba s navršenih najmanje 50 godina života ili manje ako ima malodobnu djecu. Pravo može početi ostvarivati kada navrši 65 godina. Korisnicima obiteljskih mirovina će, ističe, u veljači iduće godine automatski na račun stići 10 posto veće mirovine dok će oni koji će steći pravo na dodatak od preminulog bračnog partnera morati poslati zahtjev. To će moći učiniti tijekom cijele iduće godine pa će im se, kad god da ga predali, naknadno isplatiti sve mirovine od 1. siječnja 2023.. To će biti vrlo jednostavna procedura kod onih koji primaju vlastite mirovine i samo će zatražiti i dio mirovine preminulog bračnog partnera. Ako je supružnik, na primjer, umro prije 10 godina, dodatak će se računati na temelju mirovine koju je tada primao uvećane za sva povećanja mirovine do dana podnošenja zahtjeva.

- Učinit ćemo sve da ljudi ne moraju čekati u redovima ispred šaltera i da mogu zahtjeve predati elektronskim putem - tvrdi Hrelja i otkriva kako će recimo udovica čiji je muž primao prosječnu hrvatsku mirovinu od 3000 kuna dobiti dodatak od oko 640 kuna. Naime, u rujnu će ta mirovina zbog usklađivanja s troškovima života narasti na 3150 kuna. Obiteljska mirovina iznosi 77 posto od toga, a dodatak u ime preminulog je 27 posto od iznosa obiteljske mirovine.

- Bacio sam Vladi ješku rekavši da ću dati programsku podršku ako realizira takav plan povećanje mirovina. Ideološki sam ostao ono što jesam. Dao sam podršku Vladi i ono što smo potpisali se realizira u rokovima. Mislim da je moj prelazak u redove saborske većine bio dobra odluka jer mislim da dužnost saborskog zastupnika nije samo kritizirati neko pokušati riješiti neki problem jer to ne radim za sebe ili za svoju rodbinu nego za oko 300.000 građana kojima će se ovim zakonskim promjenama povećati mirovina što će državu godišnje koštati dodatnih 1,1 milijardu kuna - govori Hrelja dodajući da će i dalje podržavati vladajući većinu.

- U rujnu će biti usklađivanje svih mirovina s plaćama i troškovima života koje će prema sadašnjim parametrima biti između 5 i 6 posto. Ljudi viču da je inflacija 10 posto. To je točno, ali na godišnjoj razini. Porast troškova života se s mirovinama usklađuje dvaput godišnje pa se tako siječanj ove godine uspoređuje sa srpnjem prošle godine. Ja ne kažem da su mirovine velike. One su male. No, manje od mirovina su samo uplate doprinosa naših građana jer je to uzrok malih mirovina. I tu trebamo biti čisti i uvijek tako pošteno govoriti. Bez obzira što neki viču: 40 godina sam pošteno uplaćivao pa mi je sada mirovina manja od 3000 kuna. Da, 40 godina staža, ali je pitanje koliko si uplaćivao. Kao obrtnik si mogao uplaćivati više, ali si uplaćivao manje i kupovao stanove ili gradio apartmane - kaže Hrelja.

Naglašava kako se posvetio radu u Saboru i distancirao od svoje stranke HSU-a u čijem vodstvu više nije. Otkriva kako ga aktualno vodstvo stranke ne zove iako o njima nikad nije rekao ni jednu ružnu riječ. Ne vjeruje da ta stranka može samostalnim izlaskom na izbore dobiti i jednog saborskog zastupnika jer je snažna konkurencija od čak 17 umirovljeničkih stranaka.

- Prije će se Sjeverna i Južna Koreja udružiti nego umirovljeničke stranke u Hrvatskoj - ističe Hrelja i otkriva kako sada ima 64 godine te se po završetku ovog saborskog mandata prestaje aktivno baviti u politiku i odlazi u mirovinu. Premda ima pravo na povlaštenu saborsku mirovinu tvrdi da iz moralnih razloga to neće iskoristiti nego će ići u svoju običnu radničku mirovinu stečenu na temelju 44 godine staža i ona će biti tek nešto malo niža od povlaštene dužnosničke koja trenutno u Hrvatskoj u prosjeku iznosi oko 10.000 kuna.

Pogledajte emisiju Briefing:

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. srpanj 2022 08:12