Vladin plan racionalizacije agencija i zavoda koji obuhvaća pripajanje 54 tijela ministarstvima ili drugim nadležnim ustanovama, izazvao je popriličan otpor onih koji bi se trebali ukinuti, no unatoč kritikama, potpredsjednik Vlade Tomislav Tolušić, koji koordinira taj proces, odlučan je u namjeri i poručuje da neće osigurati novac u proračunu za one čije se pripajanje planiralo.
Odbacuje kritike da se neke agencije neće moći ukinuti zbog reakreditacija za fondove EU i najavljuje uštede koje se, tvrdi, mjere u desecima milijuna kuna.
- Dosad sam dobio 20-ak različitih analiza iz tih agencija u kojima se zaključilo da bi baš one trebale ostati, a po mogućnosti i da treba osnovati neke nove. Vjerujem da će se Vladin plan racionalizacije provesti do 1. siječnja iduće godine jer niti jedno tijelo s popisa neće biti u proračunu za sljedeću godinu - izričit je Tolušić.
Na pitanje hoće li se za neke agencije morati raditi dugotrajan proces reakreditacije prema Europskoj komisiji, što tvrde u nekima od tih agencija, Tolušić odgovara da to nije točno.
Milijunske uštede
- Ništa nije problem, osim što problem postoji u glavama onih koji se ne bi ukidali. U roku od dva tjedna može se napraviti postupak reakreditacije - tvrdi Tolušić. Kad je riječ o uštedama, potpredsjednik Vlade tvrdi da će uštede biti višemilijunske, ponajprije na rukovodećem kadru i njihovim pomoćnicima, zatim u objedinjavanju službi, racionalizaciji voznog parka, objedinjenoj javnoj nabavi...
- Vjerujem da će doći i do racionalizacije zaposlenih, ali važnije je da će se bolje kontrolirati troškovi. Za one koji su dobri, u sustavu će, naravno, i dalje biti mjesta - najavljuje Tolušić. Dodaje da su svi ministri upoznati s planom, da su ga podržali i da se on može mijenjati samo u smislu da bude još veća racionalizacija, a da je ovaj prijedlog minimum.
- Svi su upoznati s planom koji je usklađen s ministrima. Ako neki ministar želi racionalizaciju na drukčiji način, u redu, ali ovo je minimum - poručuje Tolušić.
Najavljuje i uspostavu objedinjenog Državnog inspektorata do kraja godine, a u planu je i racionalizacija 21 ureda državne uprave u županijama. Tolušića smo pitali i što je s Agencijom za regionalni razvoj, koja se ukidala više od dvije i pol godine, da bi se na kraju od te ideje odustalo, uz izliku da bi to bio prekompliciran proces zbog fondova EU.
- Bit će ukinuta - odgovara Tolušić.
Ipak, dio naših sugovornika koji bi trebali provesti spajanja uvjeren je da od toga vjerojatno neće biti ništa jer prema njihovu mišljenju, teško da je to bila stvarna racionalizacija s obzirom na to da se ne predviđaju otpuštanja, odnosno postojeće djelatnosti i dalje će raditi bez obzira na to jesu li službe ili zavodi, tj. agencije.
Ističu da je za spajanje nekih zavoda i agencija nužan popriličan broj zakonskih izmjena, a onda i promjena statuta i pravilnika kojima će se “zbrinjavati” novopridošla djelatnost. Naime, dio prijedloga o spajanju star je gotovo dvadesetak godina, a zadnji pokušaj bio je u vrijeme Vlade Tihomira Oreškovića koji je također propao neslavno.
Kontraprijedlog
Za Vladin prijedlog smanjenja broja agencija u Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) doznali su iz medija i poprilično se šokirali. Dosad, naime, ni u jednom planu i pokušaju - a bilo ih je posljednjih godina više - nije bilo gašenja ove agencije, odnosno pripajanja Ministarstvu znanosti i obrazovanja. S druge strane, prijedlog o spajanju agencija, koji je iz ministarstva Blaženke Divjak upućen u Vladu, bio je drukčiji od zaključka donesenog na zadnjoj Vladinoj sjednici.
Kako doznajemo, Ministarstvo obrazovanja predložilo je spajanje Agencije za strukovno s Agencijom za odgoj i obrazovanje, kao i Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja s Agencijom za znanost i visoko obrazovanje. Zašto je u Vladinu zaključku navedeno drukčije, ostaje nejasno. Ministrica Divjak jučer je potvrdila da je njihov prijedlog bio drukčiji i da će u vezi s tim biti još razgovora.
- Mislim da je naš prijedlog dobar i ići ćemo dalje u tom smjeru - kratko je poručila.
U Ministarstvu neslužbeno kažu da gašenja ASOO-a neće biti. Riječ je o agenciji kojoj je 2015. pripojena druga agencija (za obrazovanje odraslih) i koja sada zapošljava oko 150 ljudi. Međutim, više od polovice zaposlenih je na plaćama koje se financiraju u 85-postotnom iznosu iz izvora EU. Uz 11 djelatnika Agencije koji rade na provedbi projekata koji se financiraju iz sredstava EU, u Agenciji rade 82 zaposlenika u organizacijskoj jedinici za provedbu strukturnih instrumenata EU - DEFCO i njihove se plaće većinski financiraju iz izvora EU.
Osim što je jedina institucija u državi koja se bavi obrazovanjem odraslih, ASOO se pokazala vrlo aktivnom u povlačenju sredstava EU. Ukupna vrijednost njihovih projekata EU u četiri godine iznosi više od 160 milijuna kuna, što je iznos veći za 69 milijuna kuna od zbroja svih iznosa proračuna od osnutka Agencije. Ono što je ASOO dosad povukao iz fondova EU iznosi oko četiri godišnja proračuna ASOO-a, a trenutačno provode četiri višegodišnja ESFF projekta ukupne vrijednosti gotovo 300 milijuna kuna. Zato ne postoji financijska korist od ukidanja ASOO-a, nego samo šteta, uvjeren je njezin ravnatelj Mile Živčić.
Fondovi EU
- Nikada kao mogućnost nisam čuo ukidanje naše agencije i zato sam šokiran. Nismo to zaslužili, to je neshvatljivo. Pokazali smo se kao jedna od javnih ustanova s najvećim apsorpcijskim kapacitetom fondova EU u cijeloj javnoj upravi. Ako mi nismo vratili uložen novac u nas, onda nije nitko - kaže Živčić uvjeren da je riječ o opasnoj ideji, rizičnoj iz više razloga: slijedio bi sigurni poremećaj i kašnjenje u provedbi projekata, odnosno rizik od nepovlačenja ugovorenih sredstava; zaustavljanje započetog projekta reforme sustava strukovnog obrazovanja i upitna mogućnost ispunjenja obveza koje Agencija ima u brojnim međunarodnim asocijacijama. Uz to, dodaje, ukidanje ASOO-a u suprotnosti je sa Strategijom razvoja javne uprave.
Očito je da će barem u dijelu najavljenih spajanja biti i dodatnih konzultacija, a i teško je predvidjeti hoće li završiti do zadanog roka - početka iduće godine.
Za pripajanje HZJZ-u potrebno je mijenjati tek doneseni zakon
Za spajanje nekih zavoda i agencija nužan popriličan broj zakonskih izmjena, a onda i promjena statuta i pravilnika kojima će se “zbrinjavati” novopridošla djelatnost. Primjerice, da bi se Zavodu za javno zdravstvo pripojio Zavod za toksikologiju i antidoping te onaj za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, nužne su promjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji je nedavno prošao prvo čitanje.
Isti propis regulira i pripajanje Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi koja bi se trebala spojiti s Ministarstvom zdravstva, kao i Vladin Ured za suzbijanje zlouporabe droga. Ne zna se hoće li te promjene i kako utjecati na prijedlog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, odnosno jesu li toliko opsežne da bi zakonski tekst morao ponovno u javnu raspravu.
Ipak, s pripajanjem Zavoda za telemedicinu Zavodu za hitnu medicinu zadovoljna je ravnateljica dr. Maja Grba Bujević. Kaže da su prije godinu napravljeni izračuni koji su pokazali uštede od oko dva milijuna kuna, ali i dobitak za hitnu medicinu koja bi u radu mogla više koristiti telemedicinu.