Uvodi se velika promjena u bankama: Ovu vam uslugu više neće smjeti naplaćivati, a uspostavlja se i specijalna mreža bankomata

U tijeku je 90. sjednica Vlade Republike Hrvatske.

Na početku sjednice Vlade uvodno se obratio premijer Andrej Plenković.

Plenković će u nedjelju u Vatikanu prisustvovati inauguracijskoj misi pape Lava XIV.

Najavio je i da danas na snagu stupa važna odluka o objavi cjenika.

- Na taj način povećavamo transparentnost i jačamo zaštitu potrošača. Očekujemo vrlo preciznu provedbu ove odluke, rekao je Plenković.

Na dnevnom redu današnje sjednice Vlade je i Prijedlog zakona o mirovinskom osiguranju te Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu.

Novi Zakon o mirovinskom osiguranju za cilj ima povećati mirovine, ali i uvesti neka nova prava kao što je godišnji dodatak na mirovinu, dodatni staž od 12 mjeseci ženama za svako rođeno dijete, kao i izmjenu formule prema kojoj se mirovina neće više usklađivati po formuli 70:30, već po formuli 85:15.

Na redu je i povećanje invalidskih mirovina za dodatnih 10 posto. U listopadu će biti poznata odluka o visini dodatka na mirovinu, a taj će dodatak biti isplaćen u prosincu, najavio je Plenković.

Lakši pristup bankarskim uslugama bez dodatnih naknada

Vlada je sa sjednice u četvrtak u Sabor poslala konačni prijedlog zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu, za koji očekuje da će građanima olakšati pristup osnovnim bankarskim uslugama, bez dodatnih troškova.

Riječ je o zakonu koji će olakšati građanima pristup osnovnim bankarskim uslugama, rekao je premijer Andrej Plenković.

Cilj zakona je omogućiti svim građanima, posebno umirovljenicima i ranjivim skupinama, pristup osnovnim financijskim uslugama bez dodatnih troškova, dodao je.

To znači da banke više neće smjeti naplaćivati naknade za osnovne usluge ako korisnik prima plaću, mirovinu ili druga redovna primanja na taj račun.

Te besplatne usluge uključuju: otvaranje, vođenje i zatvaranje računa, korištenje internetskog ili mobilnog bankarstva, uplatu i podizanje gotovine na šalterima i bankomatima, primanje novčanih uplata u eurima iz Hrvatske ili inozemstva, izdavanje i korištenje debitne kartice i plaćanje karticom u trgovinama.

Umirovljenici i osjetljive skupine moći će bez naknade podizati gotovinu i na šalterima i na bankomatima.

Ministarstvo financija također planira uspostavu nacionalne mreže bankomata, kako bi svi građani, posebno oni u slabije dostupnim područjima, mogli podizati gotovinu bez naknada – neovisno o kojoj banci se radi.

Za to će Vlada, Hrvatska narodna banka i zainteresirane banke potpisati Memorandum o suradnji, a cilj je da mreža bude u potpunosti funkcionalna do 1. siječnja 2027. godine.

Time bi se ukinule naknade za podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka jer bi svi bankomati radili kao da su bankomati matične banke potrošača.

Na snazi odluka o objavi dodatne, sidrene cijene

Od danas je na snazi vladina Odluka o objavi cjenika i isticanju dodatne cijene kao mjera izravne kontrole cijena u trgovini na malo, koja propisuje obvezu svih trgovaca da na određenim kategorijama proizvoda uz redovnu istaknu i sidrenu cijenu, odnosno onu koju su primjenjivali 2. svibnja.

Ta se obveza odnosi se na sve trgovce registrirane za maloprodaju na području Hrvatske, uključujući i prodaju putem interneta ili na tržnicama - osim ako je riječ o OPG-ovima koji prodaju vlastite proizvode.

Trgovci su dužni istaknuti sidrenu cijenu i u letcima, plakatima, digitalnim oblicima oglašavanja (u trgovini i online) te na mrežnim stranicama.

Sidrena cijena odnosi se na dodatnu maloprodajnu cijenu koju je trgovac primjenjivao na određeni proizvod iz kategorije FMCG proizvoda (robe široke potrošnje) 2. svibnja ove godine. Ta cijena se ne odnosi na proizvode u akciji, već na redovnu najnižu cijenu primijenjenu u prethodnih 30 dana.

Obveza vrijedi za sljedeće kategorije proizvoda: hranu (npr. tjestenina, meso, voće, povrće, dječja hrana), piće (voda, sokovi, alkoholna i energetska pića), kozmetiku (proizvodi za njegu i čišćenje tijela), sredstva za čišćenje (deterdženti, sredstva za posuđe i kamenac), toaletne potrepštine (toaletni papir, pelene, higijenski ulošci), proizvodi za kućanstvo (vrećice za smeće, kuhinjski ručnici, hrana za kućne ljubimce).

Vlada je 2. svibnja donijela odluku kojom trgovcima uvodi obvezu svakodnevne objave ažuriranih cjenika na internetskim stranicama i to u datotekama pogodnim za automatsku obradu i usporedbu, kao i isticanja dodatne cijene artikala.

Očekuje se da će te mjere, poznatije kao izraelski model kontrole cijena, omogućiti kvalitetnu usporedbu cijena kod raznih trgovaca. Naime, one će omogućiti relativno jednostavnu izradu aplikacija za usporedbu cijena, na korist potrošača.

Zakonom o mirovinskom osiguranju uvodi se godišnji dodatak na mirovine

Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru uputila novi Zakon o mirovinskom osiguranju koji donosi ključnu novinu, uvođenje godišnjeg dodatka na mirovinu, koji se kolokvijalno naziva 13. mirovinom, no neće biti u punom iznosu već će ovisiti o godinama radnog staža.

"Unaprjeđujemo prava umirovljenika, jačamo pravednost i održivost mirovinskog sustava i činimo važne korake prema sigurnijoj i pravednijoj budućnosti za sve umirovljenike", poručio je premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade.

Cilj je povećati mirovine i adekvatnost mirovina, da sveukupna prosječna mirovina do kraja mandata iznosi 800 eura, smanjujemo razlike u mirovinama, omogućujemo veću participaciju umirovljenika na tržištu rada, naveo je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.

"Zakon o mirovinskom osiguranju (ZOMO) se ne tiče samo milijun i 230.000 umirovljenika nego se odnosi i na sve osiguranike, kojih je milijun i 756.000", naglasio je Piletić.

Nova povoljnija formula usklađivanja mirovina dva puta godišnje

Zakonom se uvodi nova povoljnija formula usklađivanja mirovina dva puta godišnje u omjeru 85 prema 15 u korist rasta plaća, za svako dijete dodaje se 12 mjeseci, umjesto dosadašnjih šest mjeseci, staža majkama, što će predstavljati povećanje mirovine budućim korisnicima u prosjeku od tri posto za svako dijete, a redefinira se i bonifikacija za kasnije umirovljenje, tj ukida uvjet od 35 godina staža i ograničenje od pet godina.

Uvođenje trajnog godišnjeg dodatka

Ključna novina je uvođenje trajnog godišnjeg dodatka svim umirovljenicima na mirovinu. Iako se kolokvijalno naziva 13. mirovinom, neće biti u punom iznosu mjesečne mirovine. Neovisno o visini mirovinskih primanja, visina godišnjeg dodatka veže se uz pune godine mirovinskoga staža, koji se uzima u obzir za izračun visine mirovine, a za one korisnike kojima je mirovina određena bez uračunavanja mirovinskoga staža, određuje se minimalno razdoblje od 15 godina za određivanje godišnjeg dodatka.

"Vlada će visinu godišnjeg dodatka utvrditi u listopadu s odlukom i isplatom u prosincu, tako da će već 2025. biti isplaćen", naveo je ministar Piletić.

Od 1. siječnja 2026. najniža mirovina povećat će se za oko tri posto, a invalidske mirovine za 10 posto, ukida se penalizacija za prijevremeno umirovljenje s navršenih 70 godina života, a umirovljenicima koji se zaposle nakon 65. godine omogućuje se i rad u punom radnom vremenu uz isplatu 50 posto mirovine.

"Aktualna vrijednost mirovine za najniže mirovine iznosit će 106 posto", dodao je.

Novim Zakonom će se obrtnicima i samozaposlenima omogućiti stjecanje mirovine u visini od 50 posto bez prekida rada. Korisnicima invalidskih mirovina omogućit će se rad do 3,5 sata dnevno te im se ukidaju kontrolni pregledi.

"Omogućavamo i zbrajanje staža po različitim osnovama i izjednačavamo korisnike invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti s ostalim korisnicima", naveo je ministar.

Zakonskim prijedlogom propisuje se povećanje cenzusa za utvrđivanje činjenice uzdržavanja za članove obitelji prilikom ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu na iznos najniže mirovine za 15 godina mirovinskog staža ako je član obitelji živio u istom kućanstvu s umrlim osiguranikom ili korisnikom, odnosno ako nije, cenzus se propisuje u iznosu najniže mirovine za 15 godina mirovinskoga staža uvećane za 20 posto.

Briše se i uvjet o propisanom datumu za postojanje izvanbračne zajednice na dan 28. ožujka 2008., kada je uvedena u mirovinski sustav.

Plenković: Desetljećima nismo imali tako mali broj nezaposlenih

Premijer Andrej Plenković istaknuo je na sjednici Vlade u četvrtak da Hrvatska ima tek nešto više od 76 tisuća nezaposlenih što je brojka koju “nismo imali desetljećima”, a govori o stabilnosti i dinamičnosti tržišta rada i gospodarstva te učinkovitosti mjera Vlade.

U Hrvatskoj je na današnji dan osiguranika 1.756.833, a nezaposlenih samo 76.311, naveo je premijer na kraju sjednice Vlade te rekao kako tako “mali broj nezaposlenih nismo imali desetljećima.

“To govori o stabilnosti i dinamičnosti tržišta rada i općenito hrvatskoga gospodarstva, kao i učinkovitosti mjera Vlade za očuvanje radnih mjesta u vremenima kriza, kao i likvidnosti poduzeća te kontinuiranom provođenju aktivnih mjera zapošljavanja osobito mladih i teže zapošljivih skupina”, rekao je premijer Plenković.

Nastavak potpore Hrvatima izvan RH

Vlada RH je na današnjoj sjednici četiri nova projekta proglasila od strateškog značaja za Hrvate izvan Hrvatske, a za njihovu realizaciju osigurala je u ovoj godini ukupno 1,84 milijun eura.

Za Projekt “Obnova crkve sv. Ćirila i Metoda u Sarajevu“ Vrhbosanske nadbiskupije u BiH izdvojit će se 950.000, a za Projekt “Program razvoja poljoprivrede hrvatske zajednice u Republici Srbiji“ Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji 500.000 eura.

Projekt “Razvoj infrastrukture hrvatskih odgojno-obrazovnih ustanova u Mađarskoj“ Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj bit će financiran s 350.000 eura, a Projekt “Osnaživanje hrvatskog iseljeništva u Europi kroz sport i kulturu“ organizacije Hrvata u Europi s 40.000 eura.

Vlada je donijela i odluku o nastavku potpore za 11 projekata od strateškog značaja za Hrvate izvan RH u ukupnoj vrijednosti potpore od 4.505.000 eura.

Također, donesena je i odluka o dodjeli sredstava za poticaj za zdravstvo u BiH, i to Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar sukcesivno tijekom ove godine ukupno 10,31 milijuna eura (3,11 milijuna eura jednokratno za razdoblje od siječnja do svibnja te po po 800.000 eura mjesečno od lipnja do prosinca) za podmirenje dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala.

Imunološkom zavodu Vlada RH je dala prethodnu suglasnost za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna u razdoblju od 2026. do 2030. godine u iznosu od 48,45 milijuna eura, odnosno za potpisivanje ugovora o javnoj nabavi projektiranja i izgradnje pogona za proizvodnju lijekova iz ljudske plazme.

Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević“ dana je pak prethodna suglasnost za ugovor o nabavi za Izradu glavnog projekta i izvođenje radova izgradnje središnjeg kompleksa Klinike, u iznosu od 39,95 milijuna eura s PDV-om.

Općini Šandrovac bit će, temeljem današnje Vladine odluke, dodijeljeno 1,35 milijun eura pomoći za saniranje posljedica potresa – odnosno sanaciju klizišta u Vinogradskoj ulici budući da Općina Šandrovac to nije u mogućnosti financirati iz svog proračuna, a tim će se novcem financirati žurni radovi na stabilizaciji klizišta.

Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje dana je suglasnost za sklapanje ugovora o nabavi usluga tiska, pakiranja, distribucije i povrata ispita državne mature u ovoj godini u iznosu nešto manjem od dva milijuna eura s PDV-om.

Radi daljnjeg razvoja Veleučilišta Hrvatsko zagorje Krapina, kao jedine visokoškolske ustanovu u Krapinsko-zagorskoj županiji u kojoj studenti mogu studirati na teret državnog proračunam Vlada je donijela odluku o dodjeli 400.00 eura tom veleučilištu.