Znanstveni savjet za demografiju - tijelo koje bi trebalo pripremiti podlogu za izradu Zakona o demografskoj obnovi te, između ostalog, predložiti mjere za olakšavanje odluke o roditeljstvu, usklađivanje obiteljskog i poslovnog života, osobito majki, te stvaranje okruženja u kojem će se mlade žene lakše odlučivati na majčinstvo - činit će 35 muškaraca i pet žena.
Drugim riječima, resorni ministar Ivan Šipić uspio je među hrvatskim znanstvenicama pronaći tek njih pet koje bi imenovao u to tijelo, koje je u utorak predstavljeno uz pompu kakva nije uobičajena na predstavljanju savjetodavnih tijela Vladinih dužnosnika.
Žene nisu na funkcijama
Počelo je izvođenjem himne, a nastavilo se svečanim predstavljanja logotipa Ministarstva ("kuća kao simbol doma i domovine, u kući obitelj, temelj društva, kraj kuće hrast, simbol obnove, i uz motiv dolaska, simbol useljeništva i obnove države"), još jednog neuobičajenog detalja za tijelo državne administracije. Osnivanje Znanstvenog savjeta, uoči čitanja imena 40 članova, ocijenjeno je kao "povijesni dan za Vladu RH, Ministarstvo demografije i sve nas". Poziv za članstvo je, rekao je ministar, upućen najboljima među nama.
Jedina žena koja je na predstavljanju uspjela doći do govornice bila je - voditeljica programa.
Ovakav nesrazmjer između muškaraca i žena opravdavat će se činjenicom da su u Znanstveni savjet mahom pozvane "funkcije" - a na njima, evidentno je, sjede muškarci. Pozvani su rektori zagrebačkog, splitskog, osječkog, riječkog, dubrovačkog, slavonskobrodskog, pulskog i drugih sveučilišta, brojni dekani (ni jedna dekanica), pročelnici katedri i ministrovi savjetnici (svi redom muškarci). Od žena, pozvane su akademkinja Jasna Čapo s Instituta za etnologiju i kroatistiku, akademkinja Dubravka Oraić Tolić, umirovljena sveučilišna profesorica teorije književnosti, Monika Komušanec, pročelnica Odsjeka za demografiju Fakulteta hrvatskih studija, Rebeka Mesarić Žabčić, znanstvena savjetnica s Instituta Ivo Pilar i Marina Perić Kaselj, ravnateljica Instituta za istraživanje migracija.
Ugostio Judith Reisman
Predsjednikom tijela imenovan je akademik Davor Miličić, koji se dosad nije bavio demografijom. Riječ je o kardiologu i bivšem dekanu Medicinskog fakulteta koji je, mimo svoje profesije, u široj javnosti zapamćen kao dekan koji je ugostio kontroverznu konzervativku, pokojnu dr. Judith Reisman, izjavivši da mu "nije jasno zašto su je tolike institucije i javne osobe u Hrvatskoj dočekale neprijateljski, ignorantski, nekulturno" budući da je riječ o "zanimljivoj, svjetski poznatoj osobi koja je zaželjela doći".
Svoj dolazak na čelo ovog tijela usporedio je s odlaskom u obrambeni rat.
- Zdušno prihvaćam jer je to prevažno. Kao što nema opravdanja za dezerterstvo kad se brani domovina, tako za intelektualca nema opravdanja da ne prihvati poziv sa spas domovine kad ona umire - rekao je u gorljivom nastupu. Kao svojevrsnu misao vodilju naveo je "Sve za Hrvatsku, Hrvatsku ni za što", misao pokojnog dr. Franje Tuđmana, "jedinog znanstvenika koji je otjelotvorio svoje znanstveno djelo u državu Republiku Hrvatsku".
- Borili smo se za Hrvatsku, i sad je samo naša i bit će kakvu je mi stvorimo. Ali, je li moguće da Hrvatska izumire? Na nama je odsudna zadaća da nam rodilišta budu puna djece - poručio je. Zašto danas, kad imamo Hrvatsku, naše obitelji traže ili su tražile sreću izvan nje, pitao se.
- Jedan dio iseljenika je zasigurno otišao iz obijesti. Školovali su se na naš račun, a onda otišli bez grižnje savjesti, samo radi veće plaće i materijalne dobrobiti. Nismo ih dobro obrazovali ni odgojili, nismo ih naučili da je domovina zalog dobrobiti i osobne sreće - poručio im je Miličić. No, nastavio je, "ima i onih koji su otišli jer im nismo dali priliku".
Jedinstveni zakon u EU
- Ja sam kao kardiolog više puta odbio sirenski zov za ostankom u međunarodnim klinikama i čitav život sam posvetio razvoju hrvatske kardiologije. Bio sam svjedok njezinog frapantnog rasta i razvoja i dolaska uz bok najboljima u Europi i Americi. Zakon koji ćemo stvoriti odsudan je za budućnost Hrvatske i hrvatske nacije - poručio je.
Inače, Zakon o demografskoj obnovi - za koji je ministar Šipić najavio da će biti "kruna njegova mandata" - bit će jedinstven zakon u EU te još nije sasvim jasno što će taj Zakon propisivati, osim da će, kako ponavlja Šipić, biti krovni zakon s naglaskom na "pronatalitetnu politiku, poticanje povratka hrvatskog iseljeništva te uključivanje demografske perspektive u ključne javne politike". Zakon je, prema prvim najavama, trebao biti dovršen do prošle jeseni. Kad smo ih na zimu pitali što je sa Zakonom, najavili su da je "uspostava radne skupine u tijeku". Jučer je pak najavljeno da će radna skupina početi s radom tek nakon što joj netom osnovani Znanstveni savjet pripremi analitičku i stručnu podlogu te, kako je najavio Šipić, "iznese argumente i realne, ali hrabre prijedloge".
- Ovo što ćemo raditi nije samo Zakon, to je okvir naše budućnosti - najavio je Šipić.
U srži demografskog pada Hrvatske je, ustvrdio je Josip Faričić, predsjednik Rektorskog zbora RH, kriza vrijednosti i time se, smatra, trebamo baviti, osobito u sveučilišnoj zajednici.
- Očekivanja su nam velika. Na sveučilištima nedovoljno pažnje posvećujemo odgojnoj komponenti, trebamo postaviti pitanje što treba biti u središtu: "imati" i "izgledati" ili - "biti" - poručio je.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....