GOSPODARSKI KRIMINAL

‘Počine zločin, ali ih se nikada tako ne karakterizira. Mijenjaju funkcije, napreduju... Neću o imenima...‘

Donismo opširnu reportažu s javne tribine o gospodarskom kriminalu u Hrvatskoj

Paul Stubbs, Hana Horak, Zlata Hrvoj Sipek i Sunčana Roksandić

 Nera Simic/

- Prema podacima Eurobarometra, smatra se da se najveća korupcija na razini EU-a događa u srazu između državnih dužnosnika i tvrtki koje posluju na tržištu i to pri dobivanju poslova i dodjelama koncesija. Smisao propisivanja kaznenih djela gospodarskog kriminala kao i kaznenog progona tih djela je podizanje svijesti i kod državnih dužnosnika i kod poduzetnika gdje je granica na kojoj prestaje zakonom dopušteno ponašanje, a počinje kaznena aktivnost. Svrha je osvijestiti koja je točno odgovornost uprave trgovačkih društava - od visokorangiranih do nižerangiranih menadžera, koja je odgovornost skupštine društava, koja nadzornih odbora...

To su neki od naglasaka s javne tribine o gospodarskom kriminalu u Hrvatskoj održanoj u petak na kojoj su o ovom fenomenu i problemima njegova suzbijanja govorili brojni stručnjaci - izvanredna profesorica kaznenog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu Sunčana Roksandić, sociolog s Ekonomskog instituta u Zagrebu Paul Stubbs, sveučilišna profesorica Trgovačkog prava i s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Hana Horak, te glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek. Tribinu o gospodarskom kriminalitetu u Hrvatskoj povodom Međunarodnog dana borbe protiv korupcije na zagrebačkom Pravnom fakultetu organizirao je "Centar za demokraciju i pravo Mika Tripalo".

image

Sunčana Roksandić

Nera Simic/

Stručnjakinja za kazneno pravo Sunčana Roksandić je napomenula da je djela gospodarskog kriminala često teže dokazivati od ubojstava jer su za njihovo istraživanje i dokazivanje nužna specijalizirana znanja.

"Danas smo svjesni da su budžeti koje imaju multinacionalne korporacije moćnije od budžeta pojedinih država. Kad dolaze u pojedine države koje nisu razvijene, pojedine moćne korporacije pribjegavale su i korupciji. Odgovornost za gospodarski kriminal pripisuje se ne samo državnim dužnosnicima već i privatnim tvrtkama koje dolaze na određena tržišta", istaknula je u svom uvodnom izlaganju moderatorica tribine, Roksandić koja je otkrila i da su sve glasnija promišljanja da se najteži oblici gospodarskog kriminala kodificiraju i kao djela međunarodnog zločina.

Navela je da, prema podacima Eurobarometra, više od 90 posto hrvatskih građana smatra da je korupcija u Hrvatskoj ozbiljan problem. Istodobno, u prosjeku 68 posto građana EU smatra da je korupcija u njihovim državama ozbiljan problem. Premda niža nego u Hrvatskoj, prosječna percepcija korupcije građana EU je, istaknula je Roksandić, također zabrinjavajuće visoka što ukazuje da je korupcija u očima građana EU-a ozbiljan problem.

image

Paul Stubbs

Nera Simic/

Iako hrvatski građani percipiraju svoju državu korumpiranijom nego prosječni građanin EU-a svoju, istraživanje Eurobarometra, naglasila je Roksandić, pokazuje da hrvatski građani s više optimizma gledaju na spremnost države da se obračunava s gospodarskim kriminalom od prosječnog stanovnika EU-a. Dok u EU u prosjeku samo 30 posto građana vjeruje da će tijela progona i sudovi poduzeti korake u borbi protiv korupcije, u Hrvatskoj taj postotak doseže 50 posto.

Profesorica trgovačkog prava s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Hana Horak govorila je o važnosti podizanja svijesti kod članova uprava trgovačkih društava o vlastitoj kaznenoj odgovornosti za djela gospodarskog kriminala.

"Često se postavlja pitanje - što ja mogu učiniti kao član uprave trgovačkog društva ako vlasnik tvrtke od mene zatraži da učinim nešto protuzakonito? Važno je razvijati osobni integritet članova uprave. Predsjednik i član uprave trgovačkog društva vlasniku treba i mora reći ne, ako ovaj od njega traži da donese odluku štetnu za poslovanje društva i počini gospodarski kriminalitet. Članovi uprava trgovačkih društava moraju biti svjesni da nisu ekskulpirani od kaznene odgovornosti ako su napravili protuzakonitu radnju jer im je to vlasnik rekao", naglasila je Horak pojasnivši da članovi uprava moraju shvatiti da svojom osobnom imovnom jamče za zakonitost rada tvrtke kojom upravljaju.

image

Zlata Hrvoj Šipek

Nera Simic/

Dodala je da je kod podizanja svijesti o gospodarskom poslovanju iznimno važno i da vlasnici trgovačkih društava shvate da je vlasništvo odvojeno od pravne osobnosti trgovačkog društva. "Važno je da vlasnici shvate što je to poslovanje kroz pravnu osobu, a to znači da postoje uprava trgovačkog društva, nadzorni odbor, skupština društva, financijska izvješća. Odvojenost vlasništva od pravne osobnosti društva je iznimno bitno jer je korištenje trgovačkog društva za vlastitu korist jedno od najčešćih gospodarskih kaznenih djela", istaknula je Horak.

Zanimljiv pogled na problem gospodarskog kriminala dao je sociolog Paul Stubbs. Tvrdi da je kod proučavanja gospodarskog kriminala važno razlikovati kriminalnu radnju od označavanja nekog kao kriminalca. Ponekad se nekoga javno karakterizira kao kriminalca iako nije počinio nikakvo kazneno djelo.

image

Tribina Gospodarski kriminal u Hrvatskoj

Nera Simic/
image

Tribina Gospodarski kriminal u Hrvatskoj

Nera Simic/

"Međutim, u gospodarskom kriminalu postoje i oni koji su počinili zločin, ali ih se nikada tako ne karakterizira. To je najzanimljivija kategorija u fenomenu kriminala bijelog ovratnika Oni mijenjaju funkcije, često napreduju i do međunarodnih pozicija. Neću im spominjati imena jer će me tužiti, a vjerojatno ste čuli za "slap tužbe". Često ih koriste upravo ljudi koji imaju velike resurse da spriječe javnu kritiku i izbjegnu odgovornost."

Stubbs tvrdi i da se veliki dio istraživanja o korupciji i gospodarskom kriminalu fokusira na ortački kapitalizam kojeg u hrvatskim okolnostima personificiraju osobe poput Ivice Todorića.

"Fokus je na pojedinačnim osobama, od kojih se stvara demone čime se stvara dojam - kad bismo maknuli njih, riješili bismo problem i dobili čisti kapitalizam. Pri tome se ne analiziraju sistemski problemi upravljanja, "ekosustav" koji je omogućio nastanak demona poput Todorića.

Hrvoj Šipek: Kritike javnosti prema DORH-u bit će sve žešće

Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek na tribini se požalila da u slučaju rada DORH-a izostaje podrška javnosti i struke. U (polu)šali je kazala kako je za sebe ranije mislila da je sadista, dok je u novije vrijeme sve uvjerenija da je mazohista.

"Jer neprekidno trpjeti prigovore i kritike javnosti, a da nitko ne sagleda probleme s kojima se DORH suočava, doista može samo mazohista".

Najčešća kaznena djela iz područja gospodarskog poslovanja su pronevjera u gospodarskom poslovanju, zloupotreba povjerenja u gospodarskom poslovanju, utaja poreza i carine i nedopuštena trgovina. Na njih, ustvrdila je, otpada 90 posto djela gospodarskog poslovanja prijavljenih u prošloj godini.

Zanimljiv je bio njezin osvrt na suradnju s hrvatskim uredom Europskog javnog tužitelja (EPPO) koji je počeo s radom 1. lipnja prošle godine. Od tada do studenog ove godine, DORH je, kazala je Hrvoj Šipek, proslijedio europskom javnom tužitelju 41 obavijest o mogućim kaznenim djelima počinjenim na štetu financijskih interesa EU-a. Od toga broja EPPO je preuzeo 12 predmeta, a ostalo je vratio DORH-u. A zatim je uslijedila sljedeća tvrdnja Glavne državne odvjetnice:

"Nemam dvojbe da je Ured europskog tužitelja značajan u obrani interesa EU, međutim moram izreći svoje osobno mišljenje i usudim ga se izgovoriti. Čini mi se da je ovakvim načinom rada Ureda europskog tužitelja, DORH praktično sveden na njihov servis jer taj Ured ne mora preuzeti određeni predmet što znači da DORH nastavlja rad na njemu. Onda nakon godina dana mogu reći - da vidimo što ste utvrdili i nakon svega što smo mi utvrdili, mogu preuzeti predmet sebi. S obzirom na medijski prostor koji je EPPO dobio, postavlja se i pitanje - hoće li policija prilikom kriminalističkih izvida i istraživanja stavit prioritet na predmete EPPO-a jer ćemo inače u javnost biti prokazani da opstruiramo rad Europskog tužitelja. A onda se postavlja pitanje, s obzirom na to da imamo potkapacitiranu policiju koja nema dovoljan broj ljudi educiranih za istraživanje ove vrste kaznenih djela - kada će doći u rad predmeti na kojima rade redovni DORH i USKOK. Za očekivati je da će se razdoblje rada na našim predmetima produžiti i da će kritike javnosti prema nama biti još žešće, a da se pri tome nitko neće upitati u kojoj je mjeri je to posljedica rada DORH-a, a koliko posljedica objektivnih okolnosti".

Hrvoj Šipek: DORH provodi izvide o prodaji 43% vlasništva nad Fortenovom

Odgovarajući na novinarska pitanja nakon tribine, glavna državna odvjetnica, Hrvoj Šipek je potvrdila da DORH provodi izvide o tome predstavlja li prodaja 43 posto vlasništva nad Fortenovom koje su bile u vlasništvu ruske Sberbanke kupcu Saifu Alketbiju iz Emirata kršenje sankcija protiv Rusije. Odbila je iznijeti bilo kave detalje vezane uz te izvide.

Na pitanje tko će odgovarati ako se potvrdi da su čelni ljudi DORH-a protupravno potrošili 11 milijuna kuna proračunskog novca angažirajući tvrtku KPMG iz Poljske za financijsko vještačenje u aferi Agrokor, odgovorila je: "Ako nadležni sud utvrdi da vještačenje nije zakonito, onda ću utvrditi tko je za to odgovoran. Ugovor o vještačenju je sklopljen 2017. kada mene nije bilo blizu i vi jako dobro znate tko je tada bi glavni državni odvjetnik i tko je bio nadređen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu". Nešto kasnije je dodala kako vjeruje kolegama da je to financijsko vještačenje provedeno profesionalno i stručno.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
09. prosinac 2022 22:03