Josip Aladrović, ministar rada i mirovinskog sustava, danas će održati sastanke s predstavnicima sindikata i poslodavaca na kojima će im izložiti prijedloge izmjena sedam zakona, a potom istoga dana formalno otvoriti javno savjetovanje o tim promjenama.
Radi se o Zakonu o mirovinskom osiguranju, Zakonu o radu, Zakonu o državnim službenicima, Zakonu o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.
Činjenica da su izmjene već spremne za proceduru javnog savjetovanja govori kako je odluka koju je premijer priopćio prošlog četvrtka donesena već tjednima prije i da je resorno ministarstvo dobilo naputak da pronađe “protumjere” kao protutežu za prihvaćanje svih zahtjeva referendumske inicijative “67 je previše”.
Može se pretpostaviti da su i ovaj put, kao i za prethodne zakonske izmjene, analitiku i tehničke prijedloge izradili u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, s čijeg čelnog mjesta dolazi i novi ministar rada, a da je premijer sa suradnicima onda odabrao konačni dizajn tih novih mjera. Zasad je službeno poznato samo to da će se omogućiti dobrovoljni nastavak rada i za one koji navrše 65 godina, ali se ne zna do koje dobi će se moći raditi prije mirovine i hoće li uopće biti dobnog “dobrovoljnog” ograničenja.
Jednako tako nije poznato hoće li za poduzetnike koji odluče dati otkaz radniku s navršenih 65 godina, a koji želi nastaviti raditi, biti određena neka posebna penalizacija u vidu veće otpremnine od “uobičajene” za te radnike. I hoće li poticajni “bodovi” za ostanak u svijetu rada poslije 65. godine biti veći nego dosad predviđeni.
Nema izračuna
Ministar rada je ustvrdio i da će zbog novih zakonskih mjera, koje će danas ići u javno savjetovanje, trošak odustajanja od dosadašnjih izmjena (zbog prihvaćanja inicijative “67 je previše”) biti manji od prethodno projiciranih 45 milijardi kuna do 2040., ali još nemamo novi izračun na kojem se ta procjena temelji. Tim smo povodom zatražili komentare od domaćih znanstvenika i eksperata u području mirovinskog sustava, a oni Vladi preporučuju da dobro promisli prije nego što krene s prijedlogom i usvajanjem novih izmjena Zakona o radu.
Profesor radnog i socijalnog prava sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Željko Potočnjak, ne želeći ulaziti u dnevnopolitička prepucavanja između HDZ-a i oporbe, smatra kako je većina prethodnih izmjena bila možda nepotrebna, a da se Vlada trebala fokusirati na jačanje drugog mirovinskog stupa, odnosno povećanje izdvajanja za drugi stup s pet posto na šest posto i više.
- Lako je shvatiti zbog čega je Vlada ovako postupila - 700 tisuća potpisa je velika brojka i u predizbornoj godini Vlada to teško može ignorirati, pogotovo kada i ostatak političke scene jaše na tom valu. Međutim, to govori da smo narod koji jednostavno ne želi raditi poslije 65. godine, dapače, ni poslije 60. ili 63. godine, a očito ne želimo ni mirovinski sustav koji će biti mnogo jače orijentiran na povezanost uplata u mirovinski sustav s visinom mirovine. Jer, sadašnji izračun mirovine u prvom stupu je previše kompliciran i ima previše redistributivan karakter, odnosno iz individualnih uplata se plaća prevelik dio obveza iz sustava generacijske i socijalne solidarnosti. Čak 60 posto mirovina u stvari ima neki oblik socijalne mirovine”, rekao nam je profesor Potočnjak.
Sedam zakona
Nadalje, on upozorava da predstojeće izmjene sedam zakona ne bi smjele ići u smjeru dodatnog opterećenja poduzetnika jer je, ističe, Hrvatska ionako previše porezno i administrativno opterećena kada je u pitanju poslovanje. Potočnjak, ipak, ne vjeruje da će Europska komisija, ali i kreditne rejting agencije, zbog ovog “koraka unazad” udijeliti jače packe Hrvatskoj.
- Europa ima veće probleme od ovog našeg i vjerojatno će nam u idućoj semestralnoj reviziji samo blago zamjeriti na ovom potezu, a treba vidjeti i koje nam to nove zakonske izmjene slijede da bi se mogao donijeti kvalificirani sud na tu temu - rekao nam je profesor Potočnjak.
Prema njegovim riječima, ovakav razvoj situacije vjerojatno znači i da Vlada odustaje od jačanja drugog stupa, što bi po njemu bio najjači potez koji Vlada može povući u mirovinskom sustavu, kako bi jačala povezanost uplata i visine mirovine.
Predrag Bejaković, znanstvenik s Instituta za javne financije, predlaže Vladi da malo pričeka s novim promjenama zakona.
- Izmjene u mirovinskom sustavu većinom se na sistemskoj razini osjete za nekoliko desetaka godina i zato ih treba jako pažljivo dizajnirati. Bojim se da je Vlada u ove predstojeće izmjene krenula prebrzo, da su iznuđene zbog uspjeha inicijative ‘67 je previše’, pa postoji bojazan da ne načini još veću grešku nego što je odustajanje od izmjena koje su stupile na snagu početkom ove godine. Jasno je da Vladi nije lako, jer su ‘negativni efekti’ promjena s početka godine jasni - penalizacija i produljenje radnog vijeka - dok bi pozitivni efekti tih promjena biti vidljivi tek kroz desetljeće ili dva, na individualnim mirovinama i na razini mirovinskog sustava i državnog proračuna”, naglašava Bejaković, uz napomenu kako treba pričekati objavu Vladinih novih prijedloga kako bi ih se moglo konkretnije ocijeniti.
On napominje i kako je Hrvatski problem taj da domaći poduzetnici smatraju kako je stariji i iskusni radnik lošiji od mladog radnika. “To u najvećem broju zanimanja nije točno, iskustvo donosi brojne prednosti, postoje brojne knjige o tome. A mi u Hrvatskoj imamo paradoks da država želi produljiti radni vijek, dok poslodavci daju otkaze starijim ljudima. Naravno, tu je i problem što se kod nas starija radna snaga ne želi educirati i prilagoditi novim prilikama, pa imamo problem s obje strane tržišta, pa onda i s državne strane koja loše regulira te odnose. Dakle, nema tu crno-bijelog rješenja, stvari nisu crno-bijele i baš zbog toga treba izbjegavati ishitrene odluke, svaku pojedinu odredbu kvalitetno analizirati i uzeti u obzir što više varijabli koje utječu na posljedicu svake od tih izmjena”, drži Bejaković.
Projekcije
Viktor Gotovac, profesor na Katedri za radno i socijalno pravo za zagrebačkom Pravnom fakultetu, izjavio je u nedjelju za N1 televiziju da su izmjene koje su stupile na snagu početkom godine bile utemeljene te je naglasio kako se može vjerovati projekcijama HZMO-a prema kojima bi prihvaćanje prijedloga inicijative “67 je previše” državu do 2040. koštalo 45 milijardi kuna (bez novih Vladinih promjena). On je također iskazao bojazan da u nove, kompenzirajuće mjere Vlada ide prebrzo i da bi u krojenju mirovinskog sustava trebala biti opreznija.
Upitali smo i sindikalne čelnike kako oni gledaju na novi Vladin stav, a Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, rekao nam je kako će sindikati tražiti jamstva da se mjere iz inicijative “67 je previše” neće opet ukinuti za godinu dana.
- Osim toga, trebamo pričekati i vidjeti kakvi će biti novi Vladini prijedlozi, jer ćemo tu možda gubiti što dobijemo prihvaćanjem prijedloga iz naše inicijative - rekao nam je Novosel.
Sindikati će, osim toga, ovoga puta iskoristiti pregovaračku poziciju da “podebljaju” svoj prijašnji zahtjev da se masa novca za 17 povlaštenih mirovina izdvoji iz mirovinskog sustava, jer one u znatnom dijelu nisu zarađene na osnovi radnog staža, nego na osnovi statusnih prava.