REKORDNA INFLACIJA

Pogledajte u kojim sektorima su cijene najviše rasle: ‘Najranjivije skupine su najviše pogođene‘

Cijene smještaja, navode u HNB-u, ponegdje su veće za 30 do 40 posto u odnosu na 2019.
 Luka Gerlanc/CROPIX

Samo u mjesec dana hrana je (i bezalkoholna pića) poskupjela 1,7 posto, prijevoz 2,1 posto, a usluge restorana i hotela čak 3,5 posto. Tako su ukupne potrošačke cijene u lipnju bile 1,1 posto veće nego u svibnju, podaci su DZS-a, dok je na godišnjoj razini inflacija dosegnula novi rekord, od 12,1 posto, nakon što je u svibnju prvi put zabilježen dvoznamenkasti rast od 10,8 posto.

Glavni pokretači inflacije i dalje ostaju energija i hrana, ali sve je izraženije prelijevanje na druge proizvode i usluge. Kada se isključuje cijene hrane i energije, inflacija u lipnju popela se na 7,1 posto godišnje. Dok su cijene hrane u odnosu na isti mjesec lani povećane 16,9 posto, tek neznatno zaostaju one u restoranima i hotelima s rastom od 14,6 posto, pa postaje očito inflaciju sada potiče i sektor turizma. S rastom cijena na godišnjoj razini slijede pokućstvo (13 posto) te odjeća i obuća (11,1 posto).

Skuplji smještaj

Inflacija bi bila i veća, podsjećaju analitičari RBA, da Vlada svojim intervencijama nije spriječila i snažniji rast naftnih derivata, troškova stanovanja, plina i električne energije.

"I dok cijene energije i hrane zrcale kretanja na svjetskim robnim tržištima, rast ostalih sastavnica posljedica je rastućih troškova i prelijevanja snažnog rasta cijena pri proizvođačima na krajnje potrošače", objašnjavaju. Dodaju kako jača pritisak i na rast cijena u sektoru usluga, osobito zbog pojačane potrošnje i potražnje turističkog sektora. Nekoliko slabijih godina, očito je, mnogi sada nastoje nadoknaditi. Kako je ovih dana rekao guverner HNB-a Boris Vujčić, cijene smještaja preko platforme Airbnb bitno su porasle u odnosu na 2019. godinu, negdje i 30-40 posto, što bi trebalo rezultirati i znatno većim turističkim prihodima.

U svakom slučaju, povišene, pa čak i snažnije dvoznamenkaste stope rasta cijena trebale bi se zadržati tijekom ljetnih mjeseci, a određeno smirivanje izgledno je tek s približavanjem kraja godine. Pritom u RBA ne očekuju pad cijena energije i hrane, "već tek usporavanje i možebitno smirivanje na trenutno povišenim razinama".

Gotovo sve prognoze i izvješća o Hrvatskoj objavljeni ovih dana ističu rastući problem inflacije, uz naznake smirivanja iduće godine. Tako bi, prema najnovijoj prognozi HNB-a, inflacija ove godine u prosjeku mogla iznositi 9,4 posto, a iduće godine, "kad nestane bazni efekt", mogla bi usporiti na prosječnih 4,6 posto. No, to pretpostavlja postupno smanjenje cijena energenata i ostalih sirovina na svjetskom tržištu, a hoće li do toga doći, ostaje neizvjesno. Stoga ipak pretežu negativni rizici, koji bi mogli dovesti do većih stopa inflacije, a osim viših cijena energenata i drugih sirovina, mogao bi je pogurati i izrazitiji rast plaća.

Nove mjere

Što Vlada kani učiniti u idućem razdoblju kako bi građanima, osobito onim siromašnijim, osigurala podnošljiviji život s inflacijom, pokušao je odgovoriti novi ministar financija Marko Primorac. Siguran je da će Vlada i za ovu situaciju pronaći adekvatna rješenja, ali nije mogao govoriti o konkretnim detaljima, ističući da će se nakon preuzimanja dužnosti konzultirati s kolegama.

- Činjenica je da sada puno građana i poduzeća očekuje potporu Vlade. Činjenica je da inflacija u najvećoj mjeri pogađa najranjivije skupine, građane s najmanjim primanjima, i mogu potvrditi da ću se osobno zalagati da te pakete mjera usmjerimo prema onima koji su najugroženiji, da se ne radi ni o kakvim horizontalnim potporama, nego da ipak građani s najnižim dohodcima dobiju i najveću korist od tih mjera - rekao je novinarima novi ministar. "Fiskalna politika nema preveliku moć u borbi protiv inflacije", rekao je Primorac, "osim u slučaju kada govorimo o porastu cijene energenata". Dodao je da postoji određeni prostor da se nešto napravi i da će na tome definitivno raditi.

Kreditna sposobnost ojačana, potreba zaduživanja smanjena

Dan nakon što je to učinila agencija Fitch, kreditni rejting Hrvatske podigao je i Standard & Poor‘s na višu razinu investicijskog razreda (‘BBB+/A-2‘), uz stabilne izglede, očekujući pozitivne učinke uvođenja eura i nastavak stabilnog rasta gospodarstva. Isti je korak, nakon konačne potvrde ulaska Hrvatske u eurozonu, nedavno najavila i treća rejting agencija Moody‘s, jedina koja je sve dosad kupnju državnih obveznica Hrvatske smatrala špekulativnim ulaganjem. Sada podiže rejting za dvije razine, u investicijsku kategoriju, na Baa2.

Bolje ocjene kreditne sposobnosti zemlje, očekuju analitičari, u budućnosti bi trebale pozitivno utjecati i na cijenu zaduživanja, premda na nju utječu i drugi razlozi. Na hrvatske desetogodišnje obveznice ulagači na tržištu sada traže prinos od 2,2 posto iznad referentnih njemačkih obveznica, kao i na talijanske, dok prinosi na portugalske obveznice iznose 1,1 posto.

"Vjerujem da će se hrvatske obveznice po prinosima približavati portugalskim jer Hrvatska ima bolje fiskalne i ekonomske pokazatelje", kaže analitičar jedne domaće banke. K tome, ukupne potrebe za zaduživanjem u idućoj godini bit će najmanje od početka financijske krize (oko 14 posto BDP-a), pa bi interes ulagača mogao biti veći.

Članstvo zemlje u eurozoni, navodi S&P, smanjit će devizne rizike i donijeti joj koristi od fleksibilnosti monetarne politike i izravnog pristupa sredstvima ECB-a, kao i dubokom tržištu kapitala. Ta je agencija povećala i procjenu rasta hrvatskog BDP-a u ovoj godini s prijašnjih 2,5 na 3,5 posto, zahvaljujući znatnom rastu u prvoj polovici godine, izgledima za snažnu turističku sezonu te ulaganjima iz fondova EU.

Napominje kako će u iduće dvije godine rast ostati stabilan, unatoč rastućoj inflaciji i gospodarskim posljedicama sukoba u Ukrajini. Procjena inflacije za ovu godinu iznosi osam posto, zbog rasta cijena energije, povećanja plaća i rasta troškova ugostiteljskog sektora, a iduće godine trebala bi se usporiti na četiri posto.

Godišnji i mjesečni rast cijena

prijevoz
godišnje
+20,3 %
lipanj
+2,1 %

hrana i bezalkoholna pića
godišnje
+16,9 %
lipanj
+1,7 %

cijene u restoranima i hotelima
godišnje
+14,6 %
lipanj
+3,5 %

pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva
godišnje
+13 %
lipanj
+1,3 %

odjeća i obuća
godišnje
+11,1 %
lipanj
-2,8 %

stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva
godišnje
+9,6 %
lipanj
+0,6 %

rekreacija i kultura
godišnje
+8 %
lipanj
+1,8 %

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. srpanj 2022 15:01