Inicijativa “Tražimo ukidanje Nacionalnog stožera civilne zaštite” u nekoliko je tjedana skupila više od 100.000 članova na Facebooku. Smatraju da je Stožer uvođenjem strogih mjera povrijedio prava i slobode građana, a pripremaju i kolektivnu tužbu protiv Republike Hrvatske.
Prema riječima osnivača i idejnog pokretača inicijative, 27-godišnjeg Tomislava Pilkića, grupu je pokrenuo nakon najava Stožera o mogućim strožim mjerama na jesen.
- Stožer od prvih dana nastupa kao ‘država u državi’. S jedne strane ograničavaju se slobode građana strogim mjerama, a s druge članovi Stožera svojim postupcima izvrgavaju cijelu znanost i samu epidemiologiju ruglu - objašnjava mladić koji je prije dvije godine diplomirao na Geološkom odsjeku PMF-a, a trenutno radi kao freelance programer.
Ne negira virus
Njegova inicijativa, naglašava, virus ne negira, ali smatra da je epidemija postala “izgovor za ograničavanje sloboda i politička eksperimentiranja”.
- Kao visokoobrazovana i razumna osoba ne negiram postojanje virusa. Ono što je sporno jest preuveličavanje efekata koje taj virus ima i stvaranje panike koja guši demokraciju - oštar je Pilkić.
Na pitanje nije li oduvijek bilo tako, otkad je društva, da pojedinac dobrovoljno odustaje od dijela svojih sloboda kako bi zauzvrat imao zaštitu i sigurnost, mladić odgovara da se s time ne slaže.
- Ne može se zaštita jednog prava opravdati ukidanjem tri puta više drugih. Ako zdravu osobu mojih godina odlukama ostavite bez primanja da biste ju spasili od virusa koji će 99,99% preboljeti bez ikakvih simptoma, kako to može biti ‘normalno’? - pita.
Osim okupljanja istomišljenika, Pilkićeva inicijativa najavila je i pokretanje kolektivne tužbe protiv Republike Hrvatske u rujnu.
Okupili su tisuću ljudi spremnih sudjelovati u tužbi, a idu i na sastanke s odvjetničkim uredima koji bi ih zastupali.
- Realna brojka bit će i veća kada sve završim. Ozbiljni smo, i ponavljam svima, od tužbe se neće odustati i ići ćemo do kraja. Ali tužba zahtijeva proceduru. Krajem mjeseca imam sastanak s pravnikom da sredimo detalje, a pomoć su mi ponudila još tri odvjetnička ureda - najavljuje Pilkić.
Tužba bi se, prema njemu, trebala temeljiti na člancima Zakona o sustavu civilne zaštite i Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Glavni kriterij bit će da “postupanje Stožera nije bilo srazmjerno i potpuno u skladu s člancima na koje se pozivaju, uz površno doticanje i Ustava”.
Građanska parnica
Pritom se nadaju i pozitivnoj odluci Ustavnog suda koji je dosad zaprimio 30-ak prijedloga za ocjenu ustavnosti od pravnih i fizičkih osoba. Svi zaprimljeni prijedlozi dovode u pitanje ustavnost i zakonitost ograničavanja sloboda i prava tijekom Covid-19 pandemije.
Pilkić neće tražiti ocjenu ustavnosti, već je naumio pokrenuti građansku parnicu na nižoj instanci, ali zasad još nije siguran hoće li se i kolika točno odšteta tražiti od države. Kaže da novac nije cilj, nego “osuda rada i djelovanja Stožera”.
Ustavni stručnjak Đorđe Gardašević smatra da svatko može pokušati osporiti odluke Stožera na Ustavnom sudu, ali druga je stvar tražiti naknadu štete.
- Ocjena ustavnosti pred Ustavnim sudom teoretski je moguća, ali se mora dokazati jedna od tri stvari. Prvo, da mjera nije bila utemeljena u zakonu; drugo, da se njome nije štitio legitimni cilj (npr. zaštita zdravlja); ili treće, da je mjera nerazmjerno ograničila neko ljudsko pravo, bez objektivnog opravdanja - navodi Gardašević, ograđujući se da nije dovoljno upućen u zahtjeve inicijative da bi konkretnije komentirao.
S druge strane, ako je riječ o građanskoj parnici za naknadu štete, ističe, pojedinac bi trebao dokazati da je iz mjera Stožera proizašla neka šteta, primjerice, da je izgubljena dobit poslovanja, da je propao biznis ili da je na neki način pojedincu nanesena osobna šteta.
Vrste štete
Odvjetnik Hrvoje Grubeša, stručnjak za građansko pravo, ipak smatra da će Facebook tužitelji teško dokazati svoj slučaj.
- Mogu se dokazivati dvije vrste štete - imovinska ili neimovinska. Imovinska šteta je konkretna, a budući da je država pomagala poduzetnike mjerama, teško će se tu dokazati da je zbog odluka Stožera neki biznis propao i bio u gubitku - prepričava.
Međutim, neimovinska šteta je “sklizak teren”, kaže, i tu bi se moglo naći nekoliko primjera koji bi vrlo lako mogli dokazati tzv. “povredu prema osobnosti” i kao rezultat izvojevati najviše 10.000 kuna odštete, prema njegovom mišljenju.
- Takvi primjeri bi mogli biti djeca koja su išla u školu pa završila, ne svojom krivnjom, u samoizolaciji. Ili netko tko je, iako nije bio zaražen, zbog odluke nekog drugog završio u samoizolaciji na dva tjedna. Tu se može postaviti pitanje zaslužuju li oni neku odštetu jer im je ograničena sloboda kretanja bez nekog određenog razloga. Međutim, dokazivanje štete kroz argument ‘ja sam morao nositi masku’ ili ‘nisam mogao ići u klub’, to mislim da nije nikakva povreda - zaključuje Grubeša.