- Poprilično sam skeptičan prema terminu održavanja parlamentarnih izbora u prvoj polovici srpnja jer mi se taj termin čini potpuno nelogičan s obzirom na ono što svakodnevno slušamo od epidemiologa, infektologa i drugih stručnjaka. Naime, prema onome što stručnjaci govore, mi još nismo završili priču s virusom i to će trajati - izjavio je za Jutarnji list profesor politologije na Fakultetu političkih znanosti Berto Šalaj kad smo ga zamolili za komentar neslužbenih informacija prema kojima u HDZ-u sve ozbiljnije razmatraju održavanje parlamentarnih izbora već u prvoj polovici srpnja.
- Čini mi se potpuno nelogično da nas krajem travnja svakodnevno bombardiraju parolom ‘ostanite doma’, da ljudima ne daju da idu iz grada u grad ili iz županije u županiju, do sredine svibnja ne otvaraju kafiće ili neke druge trgovine, a onda nam kažu - e sad idemo u izbornu kampanju, sad dođite na izborne skupove i na glasanje, sad nije važno da sačuvate svoje zdravlje, sad je samo važno da održimo izbore. U tome će slučaju biti zanimljivo čuti što kaže liječnička struka, dr. Markotić i dr. Capak, i vrijede li odjednom doista neka druga pravila - kaže Šalaj.
Poseban izazov
Drugi razlog zbog kojeg misli da je navedeni termin izbora loš je taj što se do tada njihovo provođenje ne može pripremiti tako da se biračima osigura da ostvare svoje pravo glasa, a da pri tome ne ugroze zdravlje. Izbori u doba virusa, tvrdi, zahtijevaju posebnu i pažljivu pripremu.
Većina država koje su imale raspisane izbore u ožujku ili travnju odgodile su ih. No, neke države su ih ipak provele. Šalaj navodi dva primjera, jedan uspješan i drugi neuspješan. - Parlamentarni izbori u Južnoj Koreji održani su unatoč epidemiji, ali uz velike i pravovremene pripreme i značajna uložena dodatna sredstva, i zato su oni protekli savršeno, uz poštivanje svih epidemioloških uputa.
S druge stane, održani su lokalni izbori u američkoj državi Wisconsin i tamo su provedeni na katastrofalan način - od 180 biračkih mjesta radilo je samo pet. Nisu mogli pronaći ljude koji bi bili u biračkim odborima. Građani su morali stajati u kilometarskim redovima da bi glasali. Želimo li održati izbore u srpnju, a izbjeći scenarij iz Wisconsina, već smo trebali početi pripreme. Zbog toga mislim da ovaj termini u srpnju nije dobar i da izbore uz detaljne pripreme treba provesti na jesen - kaže Šalaj.
Zaštita zdravlja
U ovim bi okolnostima radi zaštite zdravlja građana od velike pomoći bila mogućnost elektronskog glasanja, ali o njemu je nerealno razmišljati s ovako kratkim rokom pripreme.
Da provedba glasanja ne bi ugrozila zdravlje građana, Šalaj predlaže dva moguća mehanizma. - Jedan je da izbori jednostavno traju više dana, po mom sudu minimalno dva, a možda čak i tri ili četiri dana. Time bi se, naravno uz dobru organizaciju i precizne upute građanima o tome koji dan trebaju izaći na biralište, izbjeglo stvaranje velikih gužvi na biračkim mjestima i na taj način bi se smanjio rizik za zdravlje - objašnjava.
Druga je mogućnost, tvrdi Šalaj, dopisno glasanje. - Jednostavno bi trebalo ozakoniti dopisno glasanje kako bi oni koji znaju da neće moći na biralište ili žele izbjeći fizičke kontakte na biračkom mjestu mogli glasati. Oni bi unaprijed, a to bi se sve moralo detaljno propisati, zatražili svoje biračke listiće i onda bi ih popunjene vratili poštom.
Ako bi to bilo dobro organizirano, ako bi građani birački listić dobili u povratnoj, markiranoj kuverti, tada oni koji su rizičnoj skupini ne bi morali odlaziti ni na poštu da vrate listić, već bi ga mogli ubaciti u poštanski sandučić - predlaže ovaj politolog.