ZAGREB - Nakon duge i napete potrage Hrvatska je napokon dobila ministra gospodarstva. Đuro Popijač, bivši direktor Hrvatske udruge poslodavaca, predstavljen je u Saboru 19. studenoga, saborska većina mu je izglasala povjerenje, Popijač se prigodno zahvalio, sjeo i zašutio. Otad nije progovorio, osim prigodno i osim kad je branio Zakon o radu.
Ministar gospodarstva, od kojega svi očekuju hitne recepte za spas onoga što se još može spasiti, uopće se ne oglašava. Ne priča o svom programu, ne predstavlja rješenja, ne juri okolo i ne daje izjave.
Za Jutarnji list je u petak navečer, kad se vratio iz Belišća, govorio zašto je tako tih i što, u stvari, radi otkad je postao ministar.
Zašto ste zašutjeli otkad ste postali ministar?
- Svjestan sam važnosti svoga posla i funkcije, ali i važnosti stalnog komuniciranja s javnošću. Ali, ne mogu se oteti dojmu da sam u ovih desetak dana otkad sam ministar puno više u medijima nego što sam to bio prvih mjeseci u HUP-u. Shvaćam da se moja šutnja tumači kao: nije se snašao, nema što reći i tako dalje. Ali nije tako. Radim. Vrlo intenzivno.
Što ste radili u tih deset dana?
- Imao sam nekoliko sjednica Vlade, bio sam u Saboru na raspravi o proračunu, peti dan sam branio Zakon o radu, a ono što me najviše veseli - bio sam s premijerkom na otvorenju tri industrijska i proizvodna poduzetnička pothvata. U vremenima krize svaka investicija daje razloga za optimizam. U Vladi je, među ostalim, donesena i odluka o drugom krugu privatizacije brodogradilišta. Morao sam se upoznati s priličnom količinom dokumenata. Odradili smo i sjednicu Upravnog odbora fonda za privatizaciju. A imam samo dva državna tajnika, ostali su otišli. Morao sam pronaći ljude i dati te prijedloge. Najintenzivnije razdoblje tek dolazi.
Je li sve osobni interes?
Najavljivali ste da će mnoge iznenaditi kadrovi koje ćete predložiti. Je li među prijedlozima i netko iz sindikata?
- Oni koje sam predložio te kriterije apsolutno zadovoljavaju. Nije jednostavno pridobiti vrhunske stručnjake za rad u državnoj službi. Oni koji se za to odluče moraju biti jako hrabri i odlučni.
Je li netko iz sindikata među njima?
- U tijeku su konzultacije o predloženima i dok one ne budu dovršene, ne mogu izlaziti s imenima. Nije mi strano osobu iz bilo koje organizacije imati za suradnika. Puno godina sam radio sa sindikatima, bili su mi partneri i bit će mi to i na ovom poslu. Dobrodošli su svi koji žele pomoći.
Prvi vaš nastup u Saboru baš i nije najbolje prošao, odmah ste se zakačili sa sindikatima. Je li čaj na koji ste ih poslije pozvali izgladio nesporazum?
- To je bio nastavak reakcija koje su pratile moje imenovanje. Popio sam s njima čaj, kao i mnogo puta prije. I dalje se redovito čujemo i radimo na gradnji dijaloga.
Zašto bi netko zdrave pameti otišao iz privatnog biznisa na manju plaću i na kompliciraniji posao u državnoj službi?
- I ja sam se to pitao, ali su me mnogi iznenadili. Javilo mi se nekoliko ljudi koji rade u velikim kompanijama, imaju bogato međunarodno iskustvo i žele doći raditi. Spremni su donijeti svoje veze, kontakte i iskustvo i pomoći Vladi, jer znaju da time pomažu gospodarstvu i društvu.
To što govorite zvuči demagoški. Naučili smo da je u Hrvatskoj motiv za sve osobna korist.
- Ne živim negdje drugdje da ne bih to znao. Ali, vjerujem da to nije motiv. To su ljudi koji su svjesni stanja u zemlji i u gospodarstvu. Uostalom, zašto se netko i do sada angažirao u HUP-u? Ljudi su trošili svoje vrijeme i trudili se...
Iz osobnog interesa.
- Ne, interes je da nam svima bude bolje. Treba nam optimizam. Danas mi je gospodin Jerbić, direktor Belišća, rekao da je razgovarao s jednim svojim partnerom iz Njemačke. Pitao ga je: Kakva će biti iduća godina?, a Nijemac je odgovorio: Bit će bolja. Jerbić je pitao je li to zato što se njemačko gospodarstvo oporavlja, a Nijemac je odgovorio: Ne, nego zato što se vraća optimizam, a optimizam pokreće ekonomiju. I nama treba taj optimizam. Kad se kriza 2008. valjala iza Atlantika, mislili smo da neće ovamo doći. Nažalost, i mi ćemo proći sve faze. Biti će nam teško, ali moramo motivirati ljude i dati optimizma kako bi se zaustavio pad potrošnje.
Trebamo konkretna djela
Svi pričaju kako treba smanjiti broj državnih službenika, ali Vlada još ništa konkretno ne poduzima. Za što se vi zalažete? Kakvi će biti vaši prijedlozi?
- Višak ljudi postoji, ali istodobno postoji i manjak. Svi, naravno, očekuju dobro plaćenu i efikasnu javnu upravu. Jedini pravi odgovor je stvarati u gospodarstvu nova radna mjesta. Kad se ona stvore, neće biti problem javni sektor učiniti manjim, ali i efikasnijim.
Znači, državni službenici neće dobiti otkaz da se smanje troškovi proračuna, nego će se prvo stvoriti nova radna mjesta za njih? Znači li to da su oni sigurni dok recesija ne prođe?
- To je poznati mehanizam, ne samo u uvjetima recesije. Naravno, treba napraviti reformu javne uprave. Međutim, masovno otpuštanje u javnom sektoru dodatno bi pogoršalo potrošnju, što bi multipliciralo probleme i u proizvodnji i u trgovini. Procesima u krizi se mora upravljati, da ne bi kriza upravljala procesima.
Bitno ste sada ublažili svoju retoriku.
- Danas moram sagledavati probleme i gospodarstva i javne uprave, i zaposlenosti i nezaposlenosti, proizvodnje i potrošnje. I s te pozicije činiti sve da pomognem. I tu nema velike retorike. Trebaju nam konkretna djela.
Peveca ću pitati što on predlaže
Zašto je Vlada cijelo vrijeme ignorirala Peveca, a u subotu je premijerka jasno rekla da mu ne može pomoći?
- To je privatna tvrtka koja je imala odnose s dobavljačima, financijerima, poslovnim bankama i leasing kućama, i svi oni moraju biti dio rješenja problema. Razgovarao sam s gospodinom Pevecom i pokušao doznati tko danas uopće upravlja tim procesom. Dobili smo informaciju da su sindikati pokrenuli stečaj i od države očekuju samo da ga ubrza. Pokušat ćemo okupiti sve sudionike tog procesa i pitati ih što rade i što misle učiniti. Vlada, sasvim sigurno, nije proizvela problem.
Što Zdravko Pevec očekuje ili traži od Vlade?
- Uskoro ću se sastati s njim i želim čuti što je napravio i što on predlaže kao rješenje.
Kakav je vaš odnos s ministrom Šukerom? Cijeli mandat vašeg prethodnika bio je obilježen njihovim očitim neslaganjem.
- U proteklih deset dana, koliko sam ja ministar, on je bio koncentriran na proračun, ali o svim temama redovito razgovaramo i za sada ne mislim da bi tu moglo biti problema.
Što biste učinili da ste na mjestu ministra Kalmete? Biste li dali ostavku?
- Ne mogu govoriti u ime ministra Kalmete.
Investicije otvaraju nova radna mjesta
Kakva je vaša osobna rang-lista najvećih problema?
- Problemi se moraju rješavati, ali se mora otvarati i prostor za projekte i aktivnosti koji zemlju mogu vući naprijed. Tako i brodogradilišta ne smijemo gledati samo kao problem već i kao priliku.
Svjesni smo da postoje i druge tvrtke u teškoćama i da će država morati uložiti velike napore da pokuša riješiti te teškoće, nastale zbog krize.
Je li rješenje krizni fond koji svi stalno spominju, a nitko još nije rekao kako će funkcionirati?
- Premijerka je rekla da se na tome radi. Najvažnije je da privučemo investicije. Moramo potaknuti i oživiti energetski sektor. Samo nove investicije otvaraju nova radna mjesta.
Sve to što govorite je načelno i dobro poznato. Pitanje je: kako?
- Najprije treba stvoriti pretpostavke, motivirati i organizirati ljude da se problemi počnu rješavati. Danas sam razgovarao s energetskim kompanijama koje će nagodinu krenuti u investicije. U turističkom sektoru mnogo projekata stoji. Mora se pokrenuti investicijski ciklus gdje je god to moguće.
Kako se, recimo, može motivirati tekstilna industrija, koja je u golemim problemima? Baš kao i drvna, građevinska...
- Nemojmo generalizirati, u svakom sektoru ima dobrih i loših primjera. Razgovarao sam s članom uprave jedne tekstilne tvornice, koja zapošljava 1600 radnika; prosječna plaća im je 3600 kuna i nisu dobili ni jednu kunu državnih poticaja. Godišnje izvezu robe za 100 milijuna eura, a ove godine imaju rast deset posto. Namjeravaju investirati 10 milijuna eura u novu tvornicu da bi proširili kapacitete.
Pokrenuli smo inicijativu da se industrijski sindikati, udruge prerađivačke industrije i ministarstva koja pokrivaju određene gospodarske grane okupe u stručna vijeća koja bi pokrivala sektore i da raspravljaju o svim pitanjima i problemima.
Kako vam sada izgleda, u globalu, stanje hrvatskog gospodarstva? Je li bolje ili gore od onoga što ste znali prije nego što ste sjeli u kabinet?
- Ja mislim da je Hrvatska puna mogućnosti, i to nije parola. Treba ih samo osloboditi birokratskih i svih mogućih prepreka. Ono što donosi nova ulaganja i novo zapošljavanje naših kapaciteta mora biti prioritet, i tada neće biti problema.