Gotovo da nema dana bez vijesti o nasilju među djecom i mladima. U petak smo objavili vijest da se širi video brutalnog nasilja koje se odvilo u dvorištu škole na Svetom Duhu. Na snimci se vidi tučnjava dvojice mladića dok velika skupina učenika stoji pokraj njih i navija. Tukli su se dječaci odjeveni u crno, a kada je jedan pao, drugi ga je, uz povike navijača i snimatelja, nastavljao brutalno udarati šakama i koljenom u glavu.
Dan prije objavili smo kako su osnovnoškolca u Novom Zagrebu prebili bokserom. U kratkom vremenskom razmaku na Trgu bana Jelačića u Zagrebu skupina od 30-ak huligana fizički je napala srednjoškolce iz Splita, a prije toga je napadnuta novinarska ekipa N1 televizije. Ne tako davno mediji su izvještavali o dugotrajnom i okrutnom zlostavljanju maloljetničke bande u zagrebačkoj Dubravi.
Nasilje u populaciji djece i mladih eskalira, no je li ono prepoznato kao politički problem kojim bi se prioritetno trebalo baviti?
Vladu smo pitali prepoznaje li ovaj problem i ima li plan kako suzbiti nasilje, te prevenirati njegovo daljnje širenje. Do objave teksta nismo dobili odgovor.
U SDP-u kažu da je nasilje među mladima tema kojom se ozbiljno bave i pripremaju paket zakonskih izmjena koje će za mjesec dana, koliko im treba da sve još "izbruse", predložiti Saboru.
- Trebaju nam nova rješenja jer postojeća nisu dobra. U konkretnim slučajevima nasilja svi postupaju po protokolima i naprave sve što je propisano, ali nema efekta. Mi smo napravili sustavnu analizu i došli do toga da treba mijenjati devet zakona - kaže SDP-ova zastupnica Marija Lugarić napominjući da su u nalaženje rješenja uključili stručnjake. Tvrdi kako SDP ne želi politizirati na ovoj temi "jer se radi o problemu koji treba riješiti uz politički i stručni konsenzus".
Porast nasilja među djecom i mladima u Mostu također smatraju jednim od ključnih društvenih i političkih problema današnjice i zato su i pokrenuli Nacionalnu kampanju "Sloboda naše mladosti", kao pripremu za Nacionalnu strategiju za slobodu mladih od ovisnosti 2026. - 2030., jer, kako kaže njihov zastupnik Ante Kujundžić, nasilje, ovisnosti i rizična ponašanja imaju isti temelj: nedostatak sustavne brige i izostanak zdravih razvojnih obrazaca.
Zamjenica gradonačelnika Zagreba Danijela Dolenec iz Možemo! u petak je prilikom dodjele nagrade Luka Ritz istaknula da je Grad Zagreb posljednjih nekoliko godina intenzivirao aktivnosti usmjerene na prevenciju nasilja među vršnjacima te je pobrojala konkretne poteze.
Pet ciljeva
- Osim što nasilje eskalira, ono postaje sve brutalnije i nastavlja se online nasiljem. U OŠ Brestje djetetu su nabijali glavu u umivaonik, a to se snimalo i dijelilo društvenim mrežama - kaže Lugarić iz SDP-a i podsjeća da je 30. studenoga njezina stranka u Saboru održala okrugli stol o ovoj temi te da je na njemu bilo 30 stručnjaka iz sustava obrazovanja, socijalne skrbi, policije i drugih.
- Napravili smo analizu i došli do pet glavnih ciljeva koje treba postići. Prvi je utvrđivanje hijerarhije odgovornosti u kojoj su na prvom mjestu roditelji, onda škola pa Zavod za socijalnu skrb, potom policija i sudstvo. Drugi su čvršće i jasnije procedure s rokovima koji moraju biti u službi zaštite žrtve i moraju se mjeriti u satima. Ne smije se događati, kao što je bilo u školi u Brestju, da dijete žrtva nasilja ostane kod kuće, a nasilnik se nakon dva dana, kada su ga pustili iz pritvora, vratio u školu - kaže Lugarić.
Kao treći cilj istaknula je konkretne sankcije za roditelje koji ne surađuju.
- Djeca mlađa od 14 godina ne mogu kazneno odgovarati i mi nismo za to da se ta granica spušta, ali moraju odgovarati roditelji - kaže SDP-ova zastupnica i dodaje kako roditelji ponekad naprosto ne uspijevaju kontrolirati svoju djecu, ali sankcije ne smiju zaobići one roditelje koji ne žele surađivati i namjerno zaobilaze sustav. To su roditelji koji negiraju problem, ne prihvaćaju pedagoške mjere, nego s odvjetnicima dolaze u školu i namjerno zaobilaze sustav - kaže Lugarić i podsjeća na slučaj dječaka problematična ponašanja koji se selio iz jedne zagrebačke škole u drugu da bi na kraju roditelji s njim otišli u Italiju.
Četvrti cilj koji je navela SDP-ova zastupnica odnosi se na pooštravanje institucionalnih mjera za one koji ponavljaju nasilje. - Ako netko opetovano nabija bokserom u glavu, a ima 13 godina, moraju postojati institucionalne mjere koje će se poduzeti - rekla je i dodala da stariji nasilnici regrutiraju 13-godišnjake i mlađe znajući da oni ne mogu kazneno odgovarati.
Kao peti cilj navela je da se moraju osmisliti novi protokoli, nove mjere koje će nadležne institucije, posebno škola, primjenjivati jer postojeći ne daju željene učinke. Pritom je spomenula kako, primjerice, na kraju školske godine ne bi trebalo brisati pedagoške mjere, nego bi se trebalo znati da je u srednju školu došao nasilnik. S druge strane, ističe Lugarić, u pedagoške mjere treba uvrstiti pohvalu za dobra ponašanja.
- Zaboravili smo isticati ono što je dobro i nagrađivati dobro - ustvrdila je Lugarić.
Prevencija nasilja
Zamjenica gradonačelnika Zagreba Dolenec kaže da Grad u suradnji s UNICEF-om u 26 zagrebačkih škola provodi program prevencije nasilja, a upravo se završava investicija u novo sjedište Centra Luka Ritz, gradske ustanove specijalizirane upravo za rizično i problematično ponašanje djece i mladih. U novi je prostor uloženo 700.000 eura, a iduće godine ustanovi će se udvostručiti proračun i dobit će još osmero stručnjaka. Ove je godine dvostruko veći proračun za prevenciju neprihvatljivog ponašanja djece i mladih...
- Država nema akcijski plan prevencije nasilja, o tome sam nedavno razgovarala s ministrom Fuchsom i vjerujem da postoji razumijevanje o važnosti ove teme. Mi smo prema nacionalnoj razini predložili niz mjera za koje smatramo da mogu ojačati sustav prevencije. To su edukacije operativnih djelatnika za sigurnost, stručnih suradnika u školama, osnaživanje škola u izricanju pedagoških mjera, osnaživanje škola u odnosu na pritiske roditelja, unapređenje rada lokalnih timova i povećanje broja i vidljivosti policije - izjavila je zamjenica gradonačelnika.
- Poseban je problem to što djeca danas često nisu svjesna ni što je sve nasilje, kao ni da je snimanje nasilja i njegovo dijeljenje također kazneno djelo. Djeca ne razlikuju zabavu od kriminalnog ponašanja jer im to nitko ne objašnjava. Tu zakazuje sustav: potrebno je ojačati suradnju škola s policijom i centrima, roditelji nemaju podršku, a država nema jasne edukacijske programe koji djeci i mladima šalju nedvosmislenu poruku da nasilje, bilo digitalno, bilo fizičko, ima posljedice, a poticanje i snimanje nasilja jednako je ozbiljno - upozorava Mostov zastupnik Kujundžić.
Kao velik problem oporbeni zastupnici ističu i negativnu društvenu klimu u kojoj prevladavaju nasilni elementi, što utječe na to da nasilje djeci postaje prihvatljiv obrazac ponašanja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....