Hrvatska nije na zadovoljavajući način provela ni jednu od 17 preporuka GRCO-a vezanih uz sprječavanje korupcije i promicanje integriteta kod najviših dužnosnika izvršne vlasti i tijelima nadležnim za provedbu zakona. Osam od 17 preporuka GRECO-a Hrvatska je provela tek djelomično, a devet nikako - stoji u izvješću o ispunjavanju preporuka GRECO-a objavljenom danas.
Riječ je o ispunjavanju preporuka GRECO-a iz petog evaluacijskog izvješća o Hrvatskoj usvojenog prije dvije godine, u prosincu 2019. Peti evaluacijski krug je sadržavao preporuke za sprječavanje korupcije usmjerene na najviše izvršne funkcije u središnjoj vlasti i tijela zadužena za provedbu zakona.
GRECO uz ostalo ističe da Hrvatska nije provela preporuku vezanu uz posebne savjetnike u vladi. GRECO je naime preporučio Hrvatskoj da regulira pravni status, zapošljavanje i obaveze posebnih savjetnika i svih ostalih koji imaju savjetodavnu ulogu u vladi, da se osigura provjera integriteta savjetnika te da njihova imena, poslovi koje obavljaju za vladu i naknade koje za to promaju budu javni. GRECO također traži da se na savjetnike, jednako kao i na državne dužnosnike primjenjuju propisi o sukobu interesa.
Nije provedena ni jedna preporuka
I izvješću se navodi da Hrvatska nije provela ni preporuku GRECO - da se Zakonom o Vladi ograniči postupovni imunitet članova vlade kad su posrijedi kaznena djela korupcije. Ili jednostavnije rečeno - GRECO traži da se članove Vlade može kazneno goniti bez skidanja imuniteta u slučaju sumnje da su odgovorni za korupciju.
GRECO navodi da Hrvatska nije provela ni preporuku da donese kodeks ponašanja za nositelje najviše izvršne vlasti u kojima bi se najvišim dužnosnicima dale jasne smjernice vezane uz postupanje s povjerljivim informacijama do kojih na dužnosti dolaze, uz primanje darova, iz kontakte s trećim stranama, o ograničenjima kojih se moraju držati nakon prestanka dužnosti i slično.
Hrvatska nije provela ni preporuku da ojača provedba odluka Povjerenika za informiranje. Tijela javne vlasti se u nekim slučajevima oglušuju o odluke Povjerenika da građanima dostave tražene informacije, a nema učinkovitog mehanizma da se takvi kazne.
Hrvatska, ističe se u izvješću, nije provela ni preporuku da uvede pravila u način kontaktiranja najviših nositelja izvršne vlasti s lobistima koji žele utjecati na zakonodavne procese i druge odluke vlasti.
Preporuke i za policiju
GRECO je prije dvije godine dao čitav niz preporuka koje se odnose na sprječavanje korupcijskih rizika u hrvatskoj policiji, ali one također nisu provedene ili su provedene tek djelomično. Hrvatska uz ostao nije provela preporuku da se provede studija o djelatnostima policijskih službenika nakon što oni napuste policijsku službu i da se po potrebi donesu pravila kako bi se ograničili rizici za sukob interesa nakon napuštanja odlaska iz policije. Raširena je naime praksa da se policijski službenici, uključujući i visoko pozicionirane, nakon odlaska iz policijske službe zapošljavaju u privatnim tvrtkama i korporacijama, ili osnivaju vlastite, a nejasno je koriste li na novim poslovima povjerljive informacije do kojih su došli obavljajući policijske poslove i povjerljiva poznanstva koja su u policiji stekli.
U dijelu izvješća koje se odnosi na sprječavanje sukoba interesa GRECO koristi zanimljivu formulaciju i kaže "da se čini" da nacrt novog Zakona o sprječavanju sukoba interesa ide u smjeru predviđenim preporukama. Ističe se kako je potrebno provesti potpuni nadzor nad sadržajem zakona kako bi se ocijenila njegova usklađenost s preporukama. U ovoj fazi GRECO kako može prihvatit samo da su preporuke oko sukoba interesa riješene "u određenoj mjeri", dakle djelomično.
Iz izvješća je vidljivo da nisu točne uporno ponavljane tvrdnje ministra pravosuđa Ivana Malenice i HDZ-a da je novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa u potpunosti usklađen s preporukama GRECO-a.
Dio izvješća o ispunjavanju preporuka na području sukoba interesa prilično je neodređen, nedovoljno detaljan i vrvi formulacijama poput "čini se". Jutarnji je list već izvijestio da je nacrt Zakona o sprječavanju sukoba interesa Plenkovićeva Vlada na Plenarnu sjednicu GRECO-a poslala doslovno u zadnji čas, 2. prosinca ove godine, isti dana kad je rasprava o Hrvatskoj bila na dnevnome redu. Dio članova Plenarne sjednice se pobunio i tražio da se rasprava i usvajanje izvješća o Hrvatskoj odgodi kako bi u miru mogli analizirati zakonski prijedlog, ali je većina odlučila da se rasprava ipak provede.