Svoje biračko pravo u nedjelju u prvom krugu predsjedničkih izbora moći će iskoristiti točno 3,854.747 građana, koje Jutarnji list ovom prilikom poziva da iskoriste to snažno građansko pravo.
Od ukupnog broja birača, njih 3,677.904 ima prebivalište u Hrvatskoj, a broj birača s pravom glasa koji žive izvan RH iznosi 176.843, od kojih je najviše u susjednoj BiH (92.663).
Od promjene Ustava i dokidanja polupredsjedničkog političkog sustava najviše birača izašlo je na predsjedničke izbore 2000. godine - respektabilnih 63 posto. Na kasnijim predsjedničkim izborima izlaznost je varirala od 43,96 posto (u prvom krugu 2009.) do 59,05 posto (u drugom krugu 2015.).
Međutim, podaci o izlaznosti na predsjedničke izbore od 2000. godine naovamo međusobno nisu usporedivi zbog velike razlike u broju registriranih birača, dakle polazišnoj točki za izračun izlaznosti. Recimo, na pretprošlim predsjedničkim izborima 2009. bilo je registrirano 4,495 milijuna birača, što je čak 817 tisuća više nego na predstojećim.
Trendovi
Bez obzira na to, jedan trend je jasan - birači u posljednjih deset godina u većem broju izlaze na drugi krug predsjedničkih izbora. Dok je na pretprošlim izborima izlaznost birača u drugom krugu bila 6,17 posto veća nego u prvom krugu, na prošlim izborima, održanima 2014./2015. godine, izlaznost u drugom krugu bila je čak 11,93 posto veća nego u prvom krugu (59,05 naspram 47,12 posto).
Objašnjenje tog trenda ponašanja birača dobili smo od Dragana Bagića, sociologa s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
- Svaki predsjednički izbori održavaju se u drugačijem kontekstu, svaki izbori su specifični i međusobno se razlikuju, pa se tako razlikuju i u stupnju mobilizacije birača. Nekad su više angažirani lijevi, nekad desni, a nekad protestni birači. A što se tiče trenda da je izlaznost birača na dvama prošlim predsjedničkim izborima bila značajno veća u drugom nego u prvom krugu, to objašnjavam ponajviše subjektivnim osjećajem birača.
Oni osjećaju da njihov glas ima veći utjecaj na konačni ishod izbora u drugom krugu jer je u drugom krugu stvar čišća.
Za pobjedu se bore samo dva kandidata i izbor je stoga jednostavniji nego u prvom krugu u kojem se u pravilu natječe desetak kandidata (iznimka su predsjednički izbori 2009. godine kada se natjecalo samo četiri kandidata, nap. a.).
Zbog većeg broja kandidata popriličan broj birača dvoji između dvoje ili čak troje kandidata, a nekima je dvojba očito toliko velika da se na kraju ne odluče ni za jednog, jednostavno ne izađu na birališta jer nisu donijeli čvrstu odluku za koga bi glasali - kaže Bagić.
Ljevica-desnica
Ukupno su na predsjedničkim izborima, koji su od 2000. godine održani četiri puta, (podaci iz prvog kruga) lijevi kandidati osvojili 3,74 milijuna glasova, desni kandidati 2,877 milijuna glasova, a za centrističke ili protestne kandidate glasalo je 1,822 milijuna birača.
Dok su lijevi kandidati pobijedili desne na predsjedničkim izborima 2000., 2005. i 2009. godine - nakon čega su u Ured predsjednika RH došli lijevi predsjednici Stjepan Mesić i Ivo Josipović - klatno biračkog tijela otišlo je udesno tek na prošlim predsjedničkim izborima kada su desni kandidati osvojili 777.964 glasa u prvom krugu dok je ljevica osvojila (samo) 687.678 glasova.
I taj podatak objašnjava zašto je Kolinda Grabar-Kitarović u drugom krugu uspjela nadoknaditi zaostatak nad Josipovićem iz prvog kruga i postati nova predsjednica države.
- Specifičnost tih predsjedničkih izbora održanih 2014./2015. godine jest velika mobilizacija desnih birača.
Nekoliko je razloga zašto je tada desnica odnijela pobjedu, a najveći je razlog klima u društvu koja se počela radikalizirati po osovini lijevo-desno. Takvu je situaciju očito bolje iskoristila desnica i uspjela više mobilizirati svoje biračko tijelo.
Toj snažnoj galvanizaciji desnih birača pomogla je i činjenica da je tada (u zimi 2014.) na oba “brda”, i na Markovu trgu i na Pantovčaku, vladala ljevica: predsjednik RH bio je Ivo Josipović, a predsjednik Vlade Zoran Milanović. Mobilizaciji desnih birača sigurno su pridonijele i braniteljske udruge koje su prosvjedovale u šatoru ispred Ministarstva branitelja - rekao je za Jutarnji list sociolog Dragan Bagić.
Kako će završiti ovogodišnja predsjednička utrka u kojoj se natječe 11 kandidata znat ćemo tek u nedjelju 5. siječnja, ali dobar indikator u kojem će političkom smjeru ići Hrvatska bit će već rezultati prvog izbornog kruga koji se održava u nedjelju.
Sve ankete sugeriraju da će nijanse odlučiti tko će od troje favorita - Kolinde Grabar-Kitarović, Zorana Milanovića i Miroslava Škore - otpasti već u prvom krugu.
Predsjednički kandidati završavaju kampanju i sada mogu jedino pozvati svoje biračko tijelo da u nedjelju izađe na izbore, smatra komunikacijski stručnjak s dugogodišnjim iskustvom u kampanjama Krešimir Macan.
Loše vrijeme
- Mislim da će izlaznost biti veća jer je ishod neizvjestan i s obzirom na to da može doći do iznenađenja, svi će se potruditi maksimalno izvući svoje biračko tijelo, bez obzira na vremenske neprilike koje se predviđaju. Motiviranost će i s jedne i s druge i s treće strane biti velika - ističe Macan.
Vodećem trojcu bit će najvažnije da im operativci na terenu donesu zacrtani broj glasova, odnosno da svaki izvuče svoje ljude na izbore.
- Za HDZ je bitno da ne podbaci Dalmacija jer Škoro vodi u Slavoniji, a između njih će biti velika borba u Osijeku. Milanović ako dobije Zagreb, Rijeku i Istru te ostale urbane sredine, gotovo je siguran - kaže Macan.
Jedan SDP-ovac koji je sudjelovao u brojnim kampanjama također kaže kako je Milanoviću za prolazak u drugi krug bitno osvojiti Zagreb, Istru, Primorje i sjeverozapadnu Hrvatsku.
- Milanović i Kolinda su, siguran sam, na jedan-dva posto glasova iz Hrvatske, a Škoro je treći. Drugi krug je onda ponovno miješanje karata i tek tada ćemo raditi strategiju. Izlaznost će biti između 52 i 55 posto. Našima ne ide u prilog što se prognozira kiša i što će nam manji kandidati uzeti dio glasova, ali mislim da to neće biti presudno - smatra ovaj SDP-ovac.
Očekuje se oko 52% izlaznosti, što je manje nego 2014. godine
Prema informacijama koje smo dobili iz stožera jednog od troje favorita predsjedničkih izbora, izlaznost birača u prvom krugu predsjedničkih izbora u nedjelju 22. prosinca trebala bi biti malo veća nego u prvog krugu na izborima 2014.
- Naše promidžbene i predizborne aktivnosti planirali smo s kalkulacijom, odnosno našim procjenama, da će u prvom krugu izlaznost iznositi 51-52 posto. U drugom krugu pak očekujemo osjetno veći broj birača, procjenjujemo izlaznost između 58 i 60 posto - kaže naš izvor.
Spomenute brojke nešto su veće od izlaznosti zabilježene na prošlim predsjedničkim izborima, kad je u prvom krugu izlaznost bila 47, a u drugom 59 posto.
Sociolog Dragan Bagić predviđa drukčiji razvoj situacije, odnosno nešto manju izlaznost nego na prošlim izborima.
- Danas je manji naboj nego što je bio 2014., kad su se održali prošli izbori. To sugerira da se može očekivati nešto manju izlaznost birača u prvom, ali i u drugom krugu. Naprosto je profil glavnih favorita takav da nitko od njih nema potencijal značajnije povećati broj birača koji bi izašli u drugi krug a koji nisu glasali u prvom - kaže Bagić. (Marko Špoljar)