Dan uoči prosvjeda učitelja i nastavnika na Trgu bana Jelačića u organizaciji triju sindikata obrazovanja i znanosti, Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) osporila je ključne sindikalne zahtjeve - rast plaća u obrazovanju, izbjegavanje mjerenja kvalitete rada prosvjetara te odgodu reforme strukovnog obrazovanja.
Iz HUP-a upozoravaju da su plaće u obrazovanju u prošlih pet godina rasle 60 posto više nego u realnom sektoru i više od ostalih javnih sektora, uključujući zdravstvo, pri čemu sindikalni zahtjev za linearno izjednačavanje plaća u HUP-u smatraju najgorom mogućom porukom za izvrsne učitelje. Predstavnicima HUP-a nije jasno zašto se sindikati obrazovanja protive uvođenju mjerenja kvalitete rada, što smatraju bijegom od odgovornosti. Jer, realni sektor kontinuirano je podložan ocjenjivanju, pa nema razloga da se i rezultati rada u javnom sektoru obrazovanja ne ocjenjuju.
Sindikalna uravnilovka
Glavni razlog HUP-ova sazivanja izvanredne konferencije za novinare uoči sindikalnog prosvjeda je zahtjev za hitnu implementaciju reforme strukovnog obrazovanja, koju sindikati žele pauzirati.
- Fokus na rast plaća u obrazovanju nije kolegijalan prema ostalim javnim sektorima, kao niti prema realnom sektoru. Ideja da rezultate rada ne treba mjeriti pokazuje izostanak bilo kakve veze sa svijetom oko sebe. Nitko nema problem s time da mu se kaže koliko dobro radi i da ga se upozori kako može biti bolji, no sindikati u obrazovanju protive se najavi ocjenjivanja rada i traže izuzeće. U tome im je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih udovoljilo, što smatramo potpuno promašenim potezom jer je izbjegnuta prilika da se nagrade izvrsni učitelji i nastavnici - rekla je predsjednica HUP-a Irena Weber, usporedivši sindikalne zahtjeve s uravnilovkom. Postavila je pitanje tko će odgovarati za katastrofalne ishode obrazovanja i činjenicu da se poslodavci godinama suočavaju s mladim zaposlenicima koji na tržište dolaze potpuno nepripremljeni i needucirani. Nužno je, poručila je, prihvatiti odgovornost, a uravnilovka je diskriminatorna i penalizirajuća za kvalitetne nastavnike.
- Postavlja se pitanje kakva je njihova motivacija za rad s djecom ako svi praktički primaju istu plaću i ne radi se razlika između dobrih nastavnika i onih loših koji odrađuju za plaću sjedeći na svom radnom mjestu. Svako pauziranje reforme strukovnog obrazovanja čini štetu djeci koja nemaju mogućnost daljnjeg nastavka obrazovanja - rekla je.
Prihvaćanje odgovornosti
Kako je pojasnio Sergio Galošić, član Izvršnog odbora HUP-a i predsjednik Udruge metalne industrije, oko 50 posto učenika strukovnih škola padne na maturi i toliko ih se manje upisuje na studije. To nije zato jer su strukovnjaci gluplji, već nemaju satnicu obaveznih predmeta kakvu imaju gimnazijalci. To znači da potencijalno godišnje imamo 7000 manje visokoobrazovanih.
Paralelno, u reformu strukovnog obrazovanja od 2018. uloženo je 10 milijuna eura, pa predsjednik HUP-ove udruge obrazovanja Mislav Balković postavlja pitanje oportune štete ako se zaustavi reforma koja bi strukovnjacima trebala uvećati sate matematike, hrvatskog i stranog jezika i time omogućiti pravedniji izlazak na maturu.
Weber je dodala kako joj je nepojmljivo da se zbog sata povijesti ili vjeronauka odbijaju povećati sati strukovnih predmeta ili obaveznih predmeta na maturi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....