POTICAJI BEZ VEĆEG UČINKA

POTICAJI BEZ VEĆEG UČINKA Vlada uložila 1,39 milijardi kuna, a rezultat je da je stopa zaposlenosti mladih - pala

Sibenik, 260116.
Nezaposleni u potrazi za radnim mjestom, poslom gledaju oglase za posao u podrucnom uredu HZZ u Sibeniku.
Foto: Niksa Stipanicev / CROPIX
Niksa Stipanicev / CROPIX

 

Tijekom 2018. godine Hrvatska je za razvoj i provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja potrošila 1,39 milijardi kuna, od čega gotovo polovicu iz državnog proračuna, no glavni cilj koji si je zadala - povećanje stope zaposlenosti radnosposobnog stanovništva od 15 do 64 godine za barem 2,3 postotna poena - nije postigla.

Stopa zaposlenosti lani je narasla za tek 1,7 postotni poen, sa 58,9 posto u 2017. na 60,6 posto ukupno zaposlenog stanovništva promatrane dobi, čime je Hrvatska i dalje na 25. mjestu ljestvice sastavljene od 27 država Europske unije. Lošije su Italija i Grčka, prosjek EU iznosi 68,8 posto, a Švedska, primjerice, bilježi stopu od 77,5 posto zaposlenog radnosposobnog stanovništva.

Pokazalo je to Izvješće o provedbi Smjernica za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja u RH za 2018. godinu, koje je prošli tjedan predstavljeno na sjednici Vlade.

Ozbiljno ulaganje

Ni drugi najvažniji cilj - povećanje stope zaposlenosti mladih u dobi od 15 do 29 godina - nije ostvaren, upravo suprotno. Prema predstavljenim podacima, cilj je bio relativno skroman - povećati stopu koja je 2017. iznosila 42,9 posto na 43,4 posto u 2018. No, unatoč svim mjerama, dogodilo se da je stopa - pala, te je u trećem kvartalu 2018. iznosila - 42,5 posto! Jedini konkretni cilj iz domene zaposlenosti koji je postignut jest povećanje stope zaposlenosti starijih osoba, u dobi od 50 do 64 godine, čija je stopa povećana sa 49,2 posto na 51,7 posto, što je 0,4 postotna poena više od postavljenog cilja.

- Ako glavni cilj nije postignut, unatoč vrlo ozbiljnom ulaganju, onda imamo problem koji sada treba ozbiljno analizirati i vidjeti što bi bilo dobro mijenjati kako bi povećali uspješnost - kaže dr. Hrvoje Butković s Instituta za razvoj i međunarodne odnose, koji se bavi novim oblicima rada u Hrvatskoj.

Problem očito ne leži u pomanjkanju novca, upozorava i Ana Miličević Pezelj iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, članica Radne skupine za praćenje provedbe mjera aktivne politike zapošljavanja.

- Treba vidjeti kako ga i na što trošimo. Mladima je i dalje najdostupnija mjera stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa (SOR), koja ne predstavlja oblik zaposlenja i tjera mlade da rade za minimalac barem godinu dana bez ikakve garancije da će nakon toga dobiti posao. Pripravništvo, koje je također jedna od mjera koju smo tijekom 2018. provodili, uz SOR nije imala šanse, iako se radi o zasnivanju radnog odnosa i stjecanju svih prava, poput bolovanja, te primanjima u visini od 70 do 80 posto pune plaće - ističe Miličević Pezelj.

Nesiguran rad

Prema Izvješću predstavljenom Vladi, bilo je planirano da se tijekom 2018. mjerama postigne zapošljavanje 9196 pripravnika, za što će se povući 221,4 milijuna kuna iz EU. Međutim, poslodavci su pokazali interes za zapošljavanje tek 2047 pripravnika, za što smo iz EU uspjeli povući pet i pol puta manje od planiranog, odnosno 39,9 milijuna kuna. Nije navedeno koliko je pripravnika zaposleno u privatnom, a koliko u javnom sektoru.

S druge strane, mjerom SOR-a planiralo se obuhvatiti najviše 4200 osoba, a obuhvaćeno ih je - 5885.

- Naravno da privatni poslodavci nisu zainteresirani za pripravništvo kad im kod te mjere država pokriva 50 posto troškova plaće pripravnika, a za SOR im nudi 100 posto troškova plaće. Dok god imamo SOR, pripravništvo ne može zaživjeti - upozorava. Činjenica da je broj mladih obuhvaćenih SOR-om bitno smanjen u odnosu na protekle godine, no, smatra, nije dovoljno.

U Izvješću se navodi kako je opća nezaposlenost nastavila padati te se spušta na rekordnu razinu, no naši sugovornici upozoravaju da se ne radi o zdravom padu nezaposlenosti: zaposlenost, naime, ne raste ni blizu onom brzinom kojom pada nezaposlenost.

- Najvjerojatniji je razlog iseljavanje, koje je poprimilo epidemijske razmjere - smatra dr. Butković i ukazuje na drugi problem koji je također apostrofiran u Izvješću: ogroman udio nesigurnog rada, odnosno rada na određeno. Prema podacima objavljenim u Izvješću, 24 posto svih zaposlenih u prosincu 2018. imalo je ugovor na određeno, a samo 10 posto onih koji su se lani zaposlili s burze dobilo je stalan posao!

Iseljavanje

- Podaci su alarmantni i Hrvatska je tu na dnu Europe. Razlozi su različiti, no jedan od njih je sigurno i taj što je u dobrom dijelu drugih zemalja, osobito tranzicijskih, radnik ne neodređeno bitno manje zaštićen nego u Hrvatskoj, pa u tim državama ne postoji takva tendencija zapošljavanja na određeno - kaže dr. Butković. Upravo su ugovori na određeno, plaća i uvjeti posla glavni razlozi za iseljavanje mladih iz Hrvatske, smatra Miličević Pezelj, te dodaje kako tu treba tražiti razloge zbog kojih je lani pala ukupna stopa zaposlenosti mladih. U Izvješću se pak ne daje obrazloženje. Navodi se kako je ta stopa kontinuirano rasla od 2013. godine i to brže nego što je prosječno rasla u EU. Ističe se kako je od početka 2014. do kraja 2018. nekom od mjera bilo obuhvaćeno 103.885 mladih u dobi od 15 do 29 godina.

Za 2019. godinu, kako stoji u zaključku Izvješća, za mjere aktivne politike zapošljavanja osigurano je još više novca - 1,5 milijardi kuna.

Realizacija glavnih ciljeva

1. Povećati stopu zaposlenosti radnosposobnog stanovništva (15-64 godine):

stopa 2017. godine: 58,9%

cilj za 2018. godinu: 61,2%

ostvareno 2018. godine: 60,6%

NIJE OSTVAREN 

 

2. Povećati stopu zaposlenosti mladih (15-29 godina):

stopa 2017. godine: 42,9%

cilj za 2018. godinu: 43,4%

ostvareno 2018. godine: 42,5%

NIJE OSTVAREN 

 

3. Povećati zaposlenost starijih osoba (50-64 godine):

stopa 2017. godine: 49,2%

cilj za 2018. godinu: 51,7%

ostvareno 2018.: 51,3%

OSTVAREN 

 

4. Smanjiti udio dugotrajno nezaposlenih u ukupnom broju zaposlenih:

stopa 2017. godine: 46,6%

cilj za 2018. godinu: 45,7%

ostvareno 2018.: 40,46%

OSTVAREN 

 

5. Smanjiti udio ranjivih skupina (osoba s invaliditetom i hrvatskih branitelja) u ukupnom broju nezaposlenih:

stopa 2017. godine: 13%

cilj za 2018. godinu: 12,5%

ostvareno 2018. godine: 14,2%

NIJE OSTVAREN 

 

6. Povećati udio stanovništva u dobi od 25 do 64 godine u cjeloživotnom učenju:

stopa 2017. godine: 2,6%

cilj za 2018. godinu: 3,3%

ostvareno 2018. godine: 2,7%

NIJE OSTVAREN 

 

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo