Ured za borbu protiv poreznih utaja koji je s radom započeo u rujnu, kako eksluzivno doznaje Jutarnji list, posljednih tjedana intezivno radi na desetak velikih slučajeva poreznih prijevara.
O kojim je slučajevima riječ i o kojem novcu se radi, nije poznato, budući da se istrage vode u suradnji s Državnim odvjetništvom i sve informacije o velikim poreznim utajivačima su tajne.
- Predmeti se obrađuju u suradnji s DORH-om. U stalnoj su komunikaciji djelatnici Ureda i istražitelji DORH-a. Po potrebi se i sastaju i analiziraju dobivene podatke kako bi što prije počeli rješavati neke slučajeve - ispričao nam je jedan izvor upoznat s radom ovog Ureda koji je oformljen u Ministarstvu financija.
Primaju nove ljude
Ono što smo uspjeli doznati jest to da Ured za sada broji tek nekoliko djelatnika, ali je raspisan i interni natječaj u Ministarstvu financija na koji se javilo čak 70 zaposlenika i trenutno se provode testiranja kandidata. Oni koji su već zaposleni prošli su edukacije u Uredu za sprječavanje pranja novca. Koliko će ljudi na kraju brojati Ured, nije poznato, ali svi oni koji budu zaposleni proći će brojne edukacije, radionice i savjetovanja koje će u Zagrebu voditi stručnjaci iz Njemačke. Financijski, tehnički i savjetodavno u radu Ureda pripomoći će i stručnjaci iz SAD-a.
Upute iz SAD-a
Naime, ministar financija Boris Lalovac i predstavnici DORH-a nedavno su boravili u SAD-u gdje su se u Washingtonu sastali s vodstvom američkog ministarstva financija i njihove porezne uprave. Tada je i dogovorena tehnička suradnja između američkih i hrvatskih poreznih vlasti oko utaje poreza. Najavljen je i uzvratni posjet visoke delegacije američkih dužnosnika krajem godine.
Također, Lalovac je nedavno boravio i u Njemačkoj gdje se sastao s bavarskim kolegom Wolfgangom Schaeubeleom, jednim od najutjecajnijih minisitara financija u EU koji se zalaže za striknu fiskalnu disciplinu. Osim razgovora o europskoj fiskalnoj politici i mjerama za smanjenje prekomjernog deficita, prilikom tog susreta Lalovac je zatražio pomoć Nijemaca oko rješavanja velikih poreznih utaja. Nakon tog sastanka Lalovac je medijima rekao kako dio prihoda od PDV-a u Hrvatskoj nije naplaćen i zbog prijevara. Neki su, naime, iskoristili ulazak Hrvatske u EU kako bi lakše varali na porezu.
Raste broj utaja
“Ako industrijska proizvodnja raste, ako potrošnja nije pala, a zaposlenost je veća nego lani, očito se još nešto događa. Događalo se to i drugim zemljama u EU. Zato smo i tražili pomoć Nijemaca”, rekao je tada Lalovac.
A osim pomoći Nijemaca i Amerikanaca, Lalovac je potražio savjete i kod Nizozemaca. Hrvatskoj su nizozemska iskustva dragocjena. Oni su prije bilježili čak četiri milijarde eura poreznih prijevara, a sada su taj iznos smanjili na tek 400 milijuna eura.
Ulazak u EU
Porezne prijevare velik su problem u SAD-u i nekim državama članicama EU, pa tako i u Hrvatskoj. Iznosi utaja poreza u prosjeku u Europskoj uniji dosežu oko dva posto BDP-a, odnosno godišnje se u EU ne naplati čak 193 milijarde eura PDV-a. U nekim zemljama ti iznosi dosegnu i do pet ili šest posto BDP-a. Koliko se godišnje u Hrvatskoj utaji poreza, nije poznato, ali ako uzmemo u obzir iskustva u EU, onda se da zaključiti da se godišnje u Hrvatskoj utaji najmanje oko sedam milijardi kuna poreza. Prijevare su sada učestalije nakon što je Hrvatska ušla u Europsku uniju. Događa se ista situacija kao i kod drugih država članica nakon što su ušle u EU.
STROGI ZAKON Kazne od šest mjeseci do 10 godina
Kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina, prema članku 256. Kaznenog zakona, kaznit će se onaj tko utaji porez ili carinska davanja u iznosu koji prelazi 20.000 kuna. Ako je pak kazneno djelo dovelo do smanjenja ili neutvrđenja porezne obveze velikih razmjera, ta će se osoba kazniti zatvorom od jedne do čak 10 godina. Lalovac ovim svojim projektom želi poslati i poruku kako se Ministarstvo financija pod njegovim vodstvom ne želi više baviti malim poduzetnicima i obrtnicima koji su možda krivo obračunali porez, pa su zbog toga bili kažnjeni.