Nezadovoljni smo tvrdnjama povjerenice za pravo na pristup informacijama Anamarije Muse da je ZAMP tijelo javne vlasti.
ZAMP nije tijelo javne vlasti i nije dužan građanima odgovarati na pitanja o svom poslovanju i odlukama, objavili su.
Razlog njegova nezadovoljstva je kratki intervju s prvom povjerenicom za pravo na pristup informacijama, Anamarijom Musom, objavljen 24. studenoga u Jutarnjem listu, u kojem je povjerenica, rezimirajući prvu godinu rada na toj dužnosti, uz ostalo ustvrdila da se na listi od 6000 tijela javne vlasti nalazi i HDS (Hrvatsko društvo skladatelja) i ZAMP (Služba zaštite muzičkih autorskih prava).
Pravo na informacije
Tijela javne vlasti obveznici su Zakona o pravu na pristup informacijama (ZPPI-ja) što znači da su građanima dužna odgovoriti na bilo koje pitanje vezano uz način na koji troše novac i donose odluke, tj. da moraju polagati račune građanima.
Povjerenica je u istom intervjuu napomenula kako se čitav niz državnih poduzeća, agencija i udruga građana opire podvrgavanju Zakonu o pravu na pristup informacijama.
Međutim, kriterij prema kojem se dolazi na listu tijela javne vlasti jasan je - svako tijelo, agencija ili udruga kojoj je povjeren posao prikupljanja javnih sredstava i obavljanja javne ovlasti, moraju polagati račune građanima.
Grupa građana još je početkom ove godine povjerenici Anamariji Musi uputila pitanje je li HDS ZAMP tijelo javne vlasti.
Ured povjerenice, 18. veljače ove godine, donio je mišljenje čiji primjerak posjedujemo. HDS ZAMP je, stoji u tome mišljenju, pravna osoba na koju su prenesene javne ovlasti, pa sukladno članku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama (ZPPI-ja), spada u tijela javne vlasti.
Važne odredbe
U navedenom mišljenju povjerenica citira i niz odredbi Statuta HDS-a ZAMP-a i Zakona o autorskim pravima, u kojima su navedene javne ovlasti koje je država prenijela na HDS ZAMP, a zbog čega Hrvatsko društvo skladatelja i ZAMP kao njegova izvršna služba, spadaju u tijela javne vlasti.
Podsjetimo, Zakonom o autorskim i srodnim pravima država je HDS-u i njegovoj izvršnoj službi ZAMP-u povjerila da u ime zaštite glazbenih autorskih prava naplaćuje naknadu od medija koji emitiraju glazbu, od ugostitelja, hotelskih tvrtki, kabelskih operatera i organizatora koncerata.
Doprinos ZAMP-u u cijeni proizvoda plaća i svatko tko kupi prazan CD, kompjuter ili neki drugi uređaj koji može biti nosač zvuka. Osim prikupljanja novca, država je na HDS ZAMP prenijela i ovlast da prikupljeni novac raspoređuje.
ZAMP bez informacija
Premda je spomenutu odluka donijela još prije pola godine, u ZAMP-u tvrde da su za nju prvi put čuli u intervjuu povjerenice objavljenom u Jutarnjem listu.
Reakcija HDS ZAMP-a na mišljenje povjerenice pokazuje koliko su žilavi otpori te udruge da ih se podvrgne kontroli građana.
Glasnogovornik ZAMP-a Milan Stilinović-Majerović proslijedio nam je opširnu reakciju HDS ZAMP-a na stajalište Anamarije Muse. Prema tome stajalištu, HDS ZAMP je građanska-privatna udruga svojih članova na koje nisu prenesene javne ovlasti i koji ne prikuplja nikakva javna sredstva pa je se ne može smatrati tijelom javne vlasti.
Tvrde kako u ime svojih članova autora glazbenih djela izdaju odobrenja za korištenje glazbe onim korisnicima koji u svom poslovanju koriste njihova autorska djela.
“Pri tome su autorska djela”, tvrde u ZAMP-u “isključivo vlasništvo autora, čime i sredstva prikupljena od njihova korištenja predstavljaju isključivo prihod autora te nije riječ o javnim sredstvima.
Financiranje članstva
HDS se tako financira od svojih članova čija privatna prava ostvaruje. Društvo kontroliraju i nadležne institucije RH, od Porezne uprave do Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo koje nadzire rad svih sličnih udruga”.
Predstavnici ZAMP-a ističu da su zatražili sastanak s povjerenicom Anamarijom Musom kako bi joj “pojasnili djelatnost kojom se bave i otklonili nesporazume”. Godišnji prihodi ZAMP-a usprkos recesiji rastu: u 2013. godini ostvarili su prihod od 104,6 milijuna kuna, što je 13,5 milijuna kuna više nego u pretkriznoj 2008. godini.
Povećanje budžeta u zadnji tren
U zadnji čas, prije usvajanja proračuna za 2015. Vlada je Uredu povjerenice za pravo na pristup informacijama povisila budžet za iduću godinu sa sadašnjih 1,8 milijuna kuna za dodatnih 500.000 kuna. Međutim, iznos od 2,3 milijuna kuna, koliko će njezin ured imati na raspolaganju u idućoj godini, i nakon spomenutog povećanja još uvijek je za 800.000 kuna manji od onoga što je Anamarija Musa tražila kako bi mogla obavljati najosnovnije funkcije predviđene Zakonom o pravu na pristup informacijama. Njezin ured ima svega petero zaposlenih. Usporedbe radi, ured slovenske povjerenice ima tridesetak zaposlenih i 15 puta veći budžet od hrvatskog.