Dan nakon odluke da nastavi s rastom kamatnih stopa, unatoč potresima na bankarskom tržištu, Europska središnja banka sazvala je izvanredni sastanak Nadzornog odbora kako bi raspravili utjecaj financijskih previranja na bankarski sektor eurozone.
Početkom tjedna kontaktirala je sistemski važne banke kako bi ih ispitala o izloženosti posrnulom švicarskom zajmodavcu Credit Suisseu. Prikupljene informacije, očito je, upućuju na to da su problemi Credit Suissea specifični i nisu sistemske prirode. Svrha izvanrednog sastanka, pojasnio je glasnogovornik ESB-a za Reuters, praćenje je likvidnosti bankovnog sektora eurozone i procjena mogućeg masovnog povlačenja pologa, ali ESB, procjenjuje, neće odmah poduzeti nikakve mjere.
Iako vlasti pokazuju spremnost brzo se pozabaviti mogućim problemima, prostor za širenje krize ostaje otvoren i vlada zabrinutost već zbog samog "zveckanja" povjerenjem u bankarski sustav. Sjećanja na globalnu financijsku krizu iz 2008.-2009. ipak su još svježa.
Za razliku od vidljivih slabosti u američkom sustavu, vlasti u eurozoni inzistiraju da su bilance europskih banaka danas u mnogo boljem stanju nego tada: bolje su kapitalizirane, a sredstva u slučaju potrebe lakše su im dostupna.
Sredstva pri ruci
Predsjednica ESB-a Christine Lagarde i sama je bila uključena u financijsku krizu 2008., kao ministrica financija Francuske, i dobro je poznato, ističe, da su od tih dramatičnih dana provedene reforme. Reformiran je okvir za jačanje financijskog sustava, dogovorena su nova pravila u okviru Basela III, povećan je omjer kapitala (određivanje koliko kapitalnih banaka mora imati u slučaju krize) i omjer financijske pokrivenosti.
"Mislim da je bankarski sektor trenutno u mnogo jačoj poziciji nego što je bio još 2008. godine. Imamo i alate i sredstva pri ruci", kaže Lagarde te dodaje da su svi naporno radili posljednjih nekoliko dana, "a posebno posljednjih nekoliko sati". Osoblje ESB-a, ocjenjuje, "može djelovati brzo i kreativno u slučaju da se moraju boriti protiv krize likvidnosti".
Za razliku od brojnih europskih i američkih banaka koje nose traume iz krize 2008. godine, hrvatski bankarski sustav u to je vrijeme tek potvrdio vlastitu otpornost. U ovom trenutku, naravno, važno je pitanje u kojoj su mjeri matice hrvatskih banaka izložene posrnulom Credit Suisseu.
No, čak i u slučaju da netko zapadne u probleme, ESB je spreman djelovati. Kao članica bankarske unije i eurozone, Hrvatska je također dobila "veliki kišobran". Efekti na Hrvatsku, napominje analitičar koji je želio ostati anoniman, mogu biti indirektni, u smislu reputacijske štete za banke, cijene zaduživanja ili sporijeg rasta ekonomije.
U analizi objavljenoj ovih dana, Hrvatska udruga banaka podsjeća kako je u drugom tromjesečju 2015. godine omjer kapitala dosegnuo 22,3 posto, zatim je u trećem tromjesečju te godine pao na 19,9 posto zbog troškova vezanih uz konverziju kredita u švicarskom franku, ali brzo se oporavio i krajem prošle godine bio je na razini od 24,6 posto.
"Stopa adekvatnosti kapitala hrvatskih banaka jedna je od najviših među europskim državama koje izvještavaju MMF u okviru baze podataka Financial Soundness Indicators. Hrvatska je pozicionirana između Islanda i Norveške", navode. Udjel loših kredita u ukupnim kreditima na razini je od oko 3 posto.
Na rubu recesije
Nastojeći i same spriječiti širenje zaraze, velike američke banke (uključujući JP Morgan Chase i Morgan Stanley) odlučile su spasiti treću po redu posrnulu banku u SAD-u First Republic tako što su joj posudile 30 milijardi dolara. Tako buran tjedan za bankarske dionice završava manje pesimistično, napose nakon što je samo dan prije švicarska središnja banka odobrila kreditnu liniju Credit Suisseu.
Ipak, povećane nestabilnosti u financijskom sustavu, ocjenjuje Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a, "sada prijete još snažnijem usporavanju američke ekonomije ili čak recesije u slučaju stresa u segmentu brojnih manjih banaka". Stoga brojni analitičari smatraju da će Fed, za razliku od ESB-a, barem privremeno pauzirati podizanje kamatnih stopa kako ne bi ugrozio napore u stabilizaciji bankarskog sektora.
Procjene velikih investicijskih banaka govore da bi narušena kreditna aktivnost mogla negativno utjecati na rast BDP-a, na razini od 0,5 do 1 posto u nadolazećim kvartalima, što je, kaže Stojić, "konzistentno ulasku ekonomije u recesiju krajem ove godine".
Vladalo je uvjerenje da su i američke banke uspješno zaliječile slabosti iz krize 2008., ali najnoviji događaji pokazuju da uvijek nešto ispliva. Ponovno se nameće pitanje osjetljivosti banaka i propusta regulatora. Uz ostalo, to bi mogla biti mnoga neobična izuzeća za američke banke srednje veličine uvedena uslijed lobiranja 2018. i 2019. Samo velike banke moraju prijavljivati tržišnu vrijednost obveznica kojima raspolažu, a slučaj SNB-a pokazuje kako to izgleda kad nerealizirani gubici postanu stvarni.