Zlata Hrvoj-Šipek, prva zamjenica glavnog državnog odvjetnika, Nikša Wagner, zamjenik županijskoga državnog odvjetnika u Splitu, odvjetnici Mladen Dragičević, Veljko Miljević i Marija Cvitanušić te bivši odvjetnik Marko Bonifačić kandidati su za glavnog državnog odvjetnika. Tih šest imena objavilo je Državnoodvjetničko vijeće poslije današnje sjednice, održane nakon isteka roka za primanje prijava na natječaj.
Imena četvero od ukupno šestero kandidata, koliko ih se prijavilo na natječaj, Jutarnji je list objavio još prošli tjedan. Novost su imena odvjetnice Marije Cvitanušić i bivšeg odvjetnika Marka Bonifačića.
Natječaj je pokazao iznenađujuće nizak interes tužitelja iz sustava DORH-a za poziciju glavnog državnog odvjetnika. Samo dvoje kandidata dolazi iz tog sustava: prva zamjenica bivšeg glavnog državnog odvjetnika Zlata Hrvoj-Šipek i zamjenik županijskog odvjetnika iz Splita Nikša Wagner.
Zlata Hrvoj-Šipek prema neformalnim informacijama iz državnoodvjetničkih i političkih krugova slovi kao kandidatkinja koju bi Vlada mogla predložiti Saboru za novu glavnu državnu odvjetnicu. Obistine li se te neslužbene informacije, na čelo DORH-a bi prvi put od 2000. godine mogla doći osoba kojoj specijalnost nije kaznena grana prava. Hrvoj-Šipek je, naime, iz Građansko-upravnog odjela DORH-a kojemu je zadaća štititi imovinske interese države. U tom je odjelu provela posljednjih 20 godina. U DORH je došla 2000. pripajanjem nekadašnjeg Državnog pravobraniteljstva, koje je 90-ih bilo samostalna institucija, DORH-u. Bude li izabrana na čelo DORH-a, bit će ujedno i prva žena na toj funkciji.
Prednošću Zlate Hrvoj-Šipek smatra se njezino iskustvo i dobro poznavanje sustava DORH-a jer je u njemu dugo, a kao manjkavost činjenica da se nije bavila kaznenom granom prava, što je ozbiljan hendikep ako se ima na umu da je primarna zadaća DORH-a kazneni progon.
Zahvaljujući novom Zakonu o Državnom odvjetništvu, koji je stupio na snagu u rujnu 2018., promijenila se procedura izbora glavnog državnog odvjetnika, i to formalno, ali ne i suštinski. Dosad je, naime, kandidata za glavnog državnog odvjetnika bez raspisivanja javnog natječaja Vlada predlagala Saboru, a Sabor je, uz prethodno mišljenje Odbora za pravosuđe, taj izbor potvrđivao običnom većinom.
Zahvaljujući zakonskim izmjenama iz 2018., sada je prvi put raspisan natječaj za glavnog državnog odvjetnika. U ožujku ove godine raspisalo ga je Državnoodvjetničko vijeće (DOV), 11-člano tijelo koje čini sedam zamjenika državnih odvjetnika, dvoje sveučilišnih profesora prava te dvoje saborskih zastupnika, od kojih je jedan iz oporbe, a drugi iz redova vladajućih. Natječaj je, podsjetimo, raspisan nakon što je bivši glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić primoran na ostavku jer je otkriveno da je neposredno prije izbora na tu dužnost u proljeće 2018. postao član masonske organizacije.
Iako formalno raspisuje natječaj i prikuplja ponude, DOV nema nikakve stvarne ovlasti - ne može provjeravati čak ni pravodobnost i formalnu valjanost pristiglih prijava, a kamoli intervjuirati kandidate i Vladi preporučiti nekoga od njih. Ponude koje su pristigle na natječaj DOV prosljeđuje Vladi, a ona jednog kandidata predlaže Saboru. Saborska je procedura ostala ista kao i prije: nakon prethodnog mišljenja saborskog Odbora za pravosuđe potvrđuje ga obična saborska većina. Za njegov izbor, dakle, nije potrebna čak ni natpolovična većina svih zastupnika, a kamoli dvotrećinska većina koja bi iziskivala konsenzus vladajućih i većeg dijela oporbe, nego ga se može izabrati isključivo rukama vladajućih.
Ključnu ulogu u izboru glavnog državnog odvjetnika, dakle, i dalje ima Vlada, odnosno vladajuća većina u Saboru.