Za iznenađujuće veliki rast bruto domaćeg proizvoda od 3,9 posto u prvom tromjesečju ove godine, koji nije predvidio nitko od ekonomskih analitičara, a značajno su premašene i Vladine prognoze, morala su se poklopiti dva glavna momenta: ionako rastuća potrošnja dodatno je ojačala, a investicije, vjerojatno iz fondova Europske unije, počele su se zamjetnije osjećati u gospodarskom tkivu.
Pritom je potrošnja kućanstava ipak najviše zaslužna za rast BDP-a. A da se dobri trendovi u potrošnji nastavljaju, govore i novi podaci Državnog zavoda za statistiku, prema kojima je realan promet u trgovini na malo u travnju 2019. bio 4,8 posto veći u odnosu na travanj 2018., pa je tako u razdoblju od siječnja do kraja travnja realni promet u trgovini na malo viši za 5,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani.
Gastarbajteri
Rastu potrošnje građana je, osim nominalnog rasta plaća, povećanja novčanih pošiljki od naših gastarbajtera i rasta kredita građana, jako pridonio i rast optimizma. On je i statistički zabilježen u posljednjim podacima za travanj iz Ankete pouzdanja potrošača HNB-a, koji su ukazali na njihovo poboljšanje i na mjesečnoj i na godišnjoj razini. Hrvatska, naime, nakon šestogodišnje recesije bilježi već četvrtu godinu zaredom gospodarski rast, i građani su se okuražili. U prilog tome dovoljno govori podatak da je rast potrošnje kućanstava od 4,4 posto u prvom kvartalu ove godine veći od rasta nominalnih plaća u tom periodu, koji je iznosio 3,6 posto. Stoga nije čudno da je potrošnja građana “kriva” za čak dvije trećine rasta BDP-a od 3,9 posto, odnosno u tom prirastu sudjeluje s 2,6 postotna boda.
Podaci DZS-a pokazuju pritom kako rastu sve razine plaća u državi, a najbrže rastu najniže plaće. Tako su neto plaće u najniža dva decila (prvih dvadeset posto) rasle po stopi od gotovo pet posto u odnosu na ožujak prošle godine, dok su u najviša tri decila plaće (zadnjih trideset posto) rasle stopama od malo ispod tri posto. A potrošnja kućanstava je, kao što smo naveli, u prvom kvartalu rasla iznad rasta plaća. Taj potrošački optimizam se oslikava i u HNB-ovu indeksu očekivanja potrošača za narednih 12 mjeseci po pitanju financijske situacije u njihovu kućanstvu, te ukupne ekonomske situacije u Hrvatskoj. Jednako tako se popravlja i raspoloženje potrošača glede promjena u financijskoj situaciji u kućanstvima u posljednjih 12 mjeseci i očekivanju je li povoljno vrijeme za investiranje u trajna dobra. Dapače, jučerašnji podaci Europske komisije pokazali su da je indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj porastao u svibnju za 1,3 boda u odnosu na prošli mjesec, dosegnuvši 113,5 bodova. Optimizam su u svibnju iiskazali u prvom redu poslovni čelnici u proizvodnom sektoru, a pratili su ih i potrošači, čija su očekivanja u svibnju dosegnula najvišu razinu otkada je EK počela objavljivati pokazatelje za Hrvatsku.
Da je taj optimizam možda u nekim slučajevima prešao u riskantne vode, dovoljno govori podatak da je HNB krajem veljače ove godine izdala Preporuku bankama da postrože uvjete za gotovinske kredite. Rast gotovinskih nenamjenskih kredita tijekom protekle je dvije godine dao najveći doprinos jačanju zaduživanja kućanstava kod kreditnih institucija, te čini približno dvije trećine njegova ukupnog povećanja.
Porezno opterećenje
Pozitivnim očekivanjima građana, nadalje, svakako pridonosi i rast zaposlenosti, jer administrativna zaposlenost koju prikazuje DZS, ali i Anketa o radnoj snazi već godinama iskazuju trend rasta zaposlenih. Tako je, sukladno Anketi, u 2017. bilo 35 tisuća više zaposlenih nego u 2016., a u 2018. 30 tisuća zaposlenih više nego u 2017., dok podataka za prvo tromjesečje ove godine još uvijek nema, jer se rezultati ankete objavljuju tek u srpnju. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), krajem ožujka ove godine bilo je 32.168 osiguranika više nego krajem ožujka prošle godine, odnosno došlo je do porasta od 2,16 posto. Psihološki je bitno i to što građani ne očekuju povećanje poreznog pritiska na dohodak ili PDV, jer posljednje četiri godine bilježimo smanjenje porezne presije, a i za 2020. je najavljeno smanjenje opće stope PDV-a s 25 na 24 posto. Među ekonomskim ekspertima prevladava stav da bi bilo bolje dodatno rasteretiti porez na dohodak, no u ovom kontekstu je važno to da se građani ne plaše rasta poreznog opterećenja i da očekuju rast plaća i zapošljivosti.
Tom potrošačkom bumu se u prvom tromjesečju, kao što smo naveli, pridodao rast investicija, koji je zabilježio rast od 11,5 posto. Pritom je, kako investicije u BDP-u sudjeluju sa 21 posto, njihov udjel u prirastu BDP-a bio 2,4 postotna boda, tek nešto manje od potrošnje, koja u strukturi BDP-a sudjeluje sa 57,5 posto. Tu je dodatna dobra vijest to što su (uz jaku ogradu da zasad nema službene potvrde DZS-a za to) vjerojatno značajno porasle investicije koje se temelje na projektima financiranim iz fondova EU, ali je loša vijest to što se bilježi samo anemično kretanje privatnih investicija. Zasad nema službenih podataka DZS-a o tome, ali dostupni podaci govore kako javne investicije čine čak 80 posto ukupnih investicija, a od toga ja najveći dio onaj iz fondova EU.
Pelješki most
Među projektima EU zasad dominiraju oni iz prometnog sektora, a ono što je zanimljivo jest to da je krajnjim korisnicima dosad podijeljeno samo 20 posto od 10,3 milijarde eura, koliko nam je na raspolaganju od 2014. do 2020., s mogućnošću korištenja do 2023. To znači da nas u idućim godinama čeka realizacija najvećeg dijela projekata EU, i to će biti snažan izvor rasta, ali i stabilizator tog rasta ako negdje nešto zapne (ili ako si samo na zapletemo noge). Kada su prometni projekti u pitanju, treba reći kako je počela gradnja Pelješkog mosta, projekta ukupno vrijednog 2,08 milijardi kuna, iako je tu problem što se kasni s pristupnim cestama. Počeli su i radovi na kontejnerskom terminalu Brajdica u riječkoj luci vrijedni 270 milijuna kuna, te željezničkoj pruzi Zaprešić - Zabok, “teški” 614 milijuna kuna. Od ostalih prometnih projekata koji su započeti ili će tek početi valja izdvojiti gradnju željezničke pruge Vinkovci - Vukovar (677 milijuna kuna), radove na dovršetku punog profila Istarskog ipsilona (1,23 milijarde kuna), gradnja županijskih luka (169 milijuna kuna), obnovu voznih parkova javnih gradskih prijevoznika (315 milijuna kuna), a ukupno je ugovoreno 76 projekata vrijednih 25,5 milijardi kuna, od čega će udjel EU biti najmanje 15 milijardi kuna. Kada se tome priključe očekivani projekti iz drugih područja, poput vodnoga gospodarstva i zaštite okoliša, čija realizacija kaska za prometnim sektorom, investicijski zamah će davati BDP-u stalni poticaj. Naravno, ponavljaju analitičari, tu je najvažnije pitanje koliko ti projekti pomažu povećanju produktivnosti gospodarstva, i bilo bi dobro da se naprave stručne studije koja će dati izračune po tom pitanju. To je bitno zato što na dugi rok isključivo povećanje produktivnosti može održivo generirati rast plaća i zaposlenosti. I baš zbog toga se politička elita ne bi trebala pretjerano zanositi rastom gospodarstva u prvom kvartalu, nego dodatno zasukati rukave kako bi se privatnom sektoru, ključnom motoru dugoročnog razvoja, omogućio rast.