Pravni fakultet u Zagrebu na ime poreza i prireza na dohodak državi duguje sve skupa 26 milijuna kuna, i to zato što je, barem tako tvrdi Porezna uprava, pogrešno obračunavao namet na autorske honorare kojima je godinama plaćao angažman vlastitih zaposlenika.
Riječ je o honorarima koji su redom bili isplaćivani tijekom 2013., 2014. i 2015. godine, a cijela stvar u javnost je dospjela jučer nakon što je proces između sveučilišne institucije i Ministarstva financija završio na Ustavnom sudu, kojemu je Pravni fakultet predao ustavnu tužbu.
Fakultet šuti
Ustavni sud, naime, u petak je privremeno odgodio rješenje Porezne uprave iz studenoga 2018. godine prema kojemu fakultet državi treba vratiti 26 milijuna kuna: 14,7 milijuna na ime pogrešno obračunatog poreza za autorske honorare iz 2013., 4,7 milijuna za honorare iz 2014. te 6,4 milijuna kuna za autorske honorare iz 2015. godine, a rješenje je odgođeno kako bi sud mogao obaviti uvid u cijeli spis predmeta koji je u tijeku pred Upravnim sudom u Zagrebu te donijeti odluku o dopuštenosti ustavne tužbe.
O kojem je broju autorskih honorara riječ, kao i koliko je iznosio sveukupan iznos isplaćen po ovoj osnovi nismo doznali jer se tijekom jučerašnjeg dana na naše telefonske pozive nije javljao ni dekan Igor Gliha niti itko iz uprave fakulteta, a komentar je odbio dati i bivši dekan Hrvoje Sikirić, koji je tu dužnost obnašao od listopada 2013. godine pa sve do pred kraj 2015. godine - dakle, u vrijeme isplate spornih honorara. Prema nalazu državne revizije za 2014. godinu, samo je te godine Pravni fakultet sklopio 835 ugovora o autorskom honoraru, od čega njih 546 s vlastitim zaposlenicima, te 606 ugovora o djelu vrijednih 2,5 milijuna kuna, od čega 261 sa zaposlenicima.
Prema podacima koji su zasad dostupni u rješenju Ustavnoga suda, vidljivo je kako je Porezna uprava Ministarstva financija u studenome 2018. godine donijela rješenje prema kojem fakultetu nalaže da uplati 26 milijuna kuna na ime manje obračunatog poreza i prireza na dohodak od nesamostalnog rada i obveznih doprinosa, za period od tri godine, i to u roku od osam dana od izvršnosti, na što se fakultet žalio Upravnome sudu, a kasnije podnio i tužbu protiv drugostupanjskog rješenja.
Između ostaloga, Pravni je fakultet u ustavnoj tužbi objasnio kako je predmet prijepora između ustanove i Porezne uprave način obračuna poreza na autorske honorare, pri čemu Porezna uprava smatra da bi se oni trebali oporezovati kao dohodak od nesamostalnog rada dok je Pravni fakultet primjenjivao drugačiju praksu.
Različita tumačenja
- Konkretno, smatramo da se takva vrst honorara u ovom slučaju ne može smatrati dohotkom od nesamostalnog rada jer nije bila riječ o radu po nalogu poslodavca niti je taj rad bio reguliran ugovorom o radu - kratko je za Jutarnji list izjavila odvjetnica Pravnog fakulteta Zdenka Koharić.
Prema objašnjenju Fakulteta, riječ je bila o angažmanu njegovih zaposlenika na “određenim projektima, izvođenjima nastave na doktorskim studijima i slično”, a napominje se i kako fakultet na računu nema dovoljno novca da pokrije ovaj trošak, čime bi u pitanje došle isplate plaća zaposlenika, kao i plaćanje svih ostalih materijalnih troškova.
Slučaj Pravnog fakulteta, međutim, nije prvi takav jer su se s Poreznom upravom na isti način 2014. godine “borili” Građevinski, Arhitektonski i Kineziološki fakultet, a kojima je Porezna uprava izdala rješenja prema kojima duguju 40 milijuna kuna na ime pogrešno obračunatog poreza za autorske honorare.
Odvjetnica Koharić tvrdi da je u dosadašnjim slučajevima sudska praksa išla u prilog fakultetima, ali tu informaciju službeno nismo mogli potvrditi.