Neovisne institucije, poput Pučkog pravobranitelja nisu ukras. I nisu tu da govore ono što bi neki željeli čuti o vlastitom radu, nego upravo da progovaraju o problemima građana. Da budu glas ljudskih prava u javnosti. Ja predstavljam ovo izvješće pred vama među ostalim i zato što ne želim da njegovo prvo predstavljanje bude u Hrvatskom saboru tek za par godina - kazala je u srijedu predstavljajući novinarima najnovije godišnje izvješće o stanju ljudskih prava u 2025. godini pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.
I dok se pučka pravobraniteljica i njezini suradnici svake godine potrude izvješće za proteklu godinu uputiti Saboru zakonskom roku, do 31. ožujka, Sabor još nije raspravio ni godišnja izvješća o stanju ljudskih prava za 2023. i 2024.
"Doživljam li činjenicu što se o godišnjim izvješćima pučke pravobraniteljice godinama ne raspravlja u Saboru kao utišavanje kritike, kao utišavanje glasa, kao izmicanje tih problema iz rasprave u Saboru? Da! Mislim li je da je to dobro? Ne! I mislim da s tom praksom treba prekinuti", bila je decidirana odgovarajući na novinarsko pitanje je li frustrirajuće godinama ukazivati na iste probleme s kojima se građani suočavaju u ostvarivanju svojih prava na različitim područjima života, a koji se sporo ili nikako ne rješavaju.
Izvješće pučke pravobraniteljice: Rekordan broj pritužbi na zdravstveni sustav
Neraspravljanje godišnjih izvješća u Hrvatskom saboru, upozorava Pučka pravobraniteljica, ostavlja višestruke posljedice. Time Vlada i Sabor šalju višestruke poruke: "Građanima koji nam se obraćaju i čiji problemi se obrađuju u našim godišnjim izvješćima, šalju poruku da njihovi problemi nisu bitni. Instituciji Pučkog pravobranitelja, šalju poruku, možda o načinu na koji u izvješćima obrađuje teme, možda i o samim zaključcima i onemogućavaju joj da radi svoj posao".
Šimonović Einwalter podsjeća da pučki pravobranitelj nije u mogućnosti rješavati probleme zbog kojih im se građani obraćaju, njegova je ustavna i zakonska zadaća ukazati tijelima izvršne vlasti na propuste u njihovu postupanju prema građanima, i dati preporuke kako probleme riješiti.
Ažurno raspravljanje godišnjih izvješća u Saboru je, naglašava pravobraniteljica, i pitanje vladavine prava jer ustavna uloga parlamenta je raspraviti preporuke i mjere koje moraju provesti tijela izvršne vlasti i nadzirati njihovu provedbu. Ažurna rasprava o godišnjem izvješću, pojašnjava Šimonović Einwalter, je ona rasprava koja je provedena u istoj godini u kojoj su izvješća podnesena.
O činjenici da se u 2025. godini instituciji Pučkog pravobranitelja za pomoć obratilo najviše građana od kada ta institucija postoji Jutarnji list je izvijestio u utorak. Pučka pravobraniteljica u prošloj je godini otvorila 4491 novi predmet po pritužbama građana, ili na vlastitu inicijativu, što je 21 posto više nego u prethodnoj godini, također rekordnoj po broju prijava.
Neslavno prvo mjesto po broju pritužbi i dalje drži zdravstveni sustav, na njega je podneseno 525 pritužbi, više nego ikada dosad. Slijede pritužbe građana za diskriminaciju u raznim područjima života, a na treće mjesto prvi put su se probile pritužbe na socijalnu skrb. Pravobranitljica je u izvješću dala i 181 preporuku tijelima vlasti o tome što učiniti da se nepravilnosti izbjegnu ili barem ublaže.
Uz redovito godišnje izvješće, Tena Šimonović Einwalter ove je godine Saboru uputila i Posebno izvješće o pravima starijih osoba u Hrvatskoj. Prema zadnjem popisu, u Hrvatskoj je 869.239 ili 22 posto ukupnog broja stanovnika starije od 65 godina.
Čak 329.587 ili 27 posto umirovljenika (s međunarodnim ugovorom) u prošloj je godini primalo najnižu mirovinu u prosječnom iznosu od 406,94 eura. Upravo je društvena skupina starijih od 65 godina, navodi se u izvješću, u Hrvatskoj izložena najvećem riziku od siromaštva: 39,4 posto starijih od 65 lani je bilo u riziku od siromaštva. Kad je riječ o starijim osobama koje žive same, stopa rizika od siromaštva penje se na 64,4 posto. Velika poskupljenja hrane i energenata u prošloj su godini, najbolnije pogodile upravo starije od 65.
"Ja i moj muž smo bolesni i fizički i psihički, nemamo se nikome obratiti ni za kakvu pomoć. Muž ima mirovinu 300 eura, ja nemam nikakvo primanje, još njega služim. Dok sam mogla raditi, imala sam nešto malo dnevnice", samo je jedno u nizu pisama starijih koje se bore s bolestima i s teškim siromaštvom, koje je lani stiglo pučkoj pravobraniteljici.
Pravobraniteljica i udruge: Povećanje osnovica socijalnih naknada nedostatno
Pučka pravobraniteljica u posebnom izvješću o pravima starijih skreće pažnju na rastući problem nasilja nad starijima. Ono ima različite oblike: od psihičkog i ekonomskog nasilja do zanemarivanja i fizičkog nasilja. Događa u obitelji i institucijama za starije. Navodi podatke Povjerenstva za praćenje i unapređenje rada tijela kaznenog i prekršajnog progona nasilja u obitelji prema kojima je 2018. u Hrvatskoj registrirano 150 soba starije životne dobi žrtava nasilja u obitelji. Broj žrtava iz godine u godinu je rastao, da bi u 2024. godine Povjerenstvo registriralo 964 starije osobe žrtve nasilja u obitelji.
Pri tome valja imati na umu da velik broj starijih ne prijavljuje nasilje koje trpi. Šimonović Einwalter navodi podatke iz istraživanja Udruge Duga Vukovar prema kojemu čak polovica starijih od 65 godina koji su doživjeli neki oblik nasilja izjavljuje da nasilje nikom ne prijavljuju. Strah i sram imaju najveću ulogu kod prešućivanja nasilja. Pučka pravobraniteljica navodi i istraživanje Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Zagreba prema kojem je čak 19,3 posto, dakle gotovo petina Zagrepčana, starije životne dobi, izjavilo da je doživjelo neki oblik nasilja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....