VIŠNJA LJUBIČIĆ

PRAVOBRANITELJICA ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA 'Moramo zaštiti sve kojima je zaštita potrebna, ali ovaj Ured nije svemoguć'

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 06.06.2019. u 15:24

Zagreb, 170912.
Povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad zenama, 22. rujna, saborski Odbor za obitelj, mlade i sport organizirao je okrugli stol o obiteljskom nasilju s naglaskom na borbu protiv nasilja nad zenama. Prije rasprave, izlaganje su odrzale predsjednica Odbora Jadranka Kosor, Visnja Ljubicic, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Helena Stimac Radin, predstojnica ureda Vlade za ravnopravnost spolova i Neva Tolle, koordinatorica Autonomne zenske kuce.
Na fotografiji: Visnja Ljubicic, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.
Foto: Bruno Konjevic / CROPIX
Bruno Konjevic / HANZA MEDIA

Višnja Ljubičić

Saborski Odbor za ravnopravnost spolova u četvrtak je jednoglasno podržao i pohvalio izvješće pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2018., Višnje Ljubičić koja je ustvrdila da treba zaštititi sve kojima je pomoć potrebna, ali da Ured nije svemoguć.

Pravobraniteljica Ljubičić izvijestila je da je u 2018. bilo između 1500 i 2000 predmeta vezanih uz pritužbe građana i na inicijativu pravobraniteljice te da se kontinuirano pojavljuju prijave spolne diskriminacije u kojima u dvije trećine slučajeva žrtve žene.

Moramo zaštiti sve kojima je zaštita potrebna, istaknula je Ljubičić te poručila da je Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova neovisan u svome djelovanju, ali da nije svemoguć.

Ljubičić je istaknula da je zabilježen vrlo visok porast pritužbi (za 150 posto) osoba istospolne seksualne orijentacije koje se obraćaju pravobraniteljici.

Ured provodi projekte vezane uz suzbijanje obiteljskog nasilja, a bavi se i problematikom spolne diskriminacije vezane uz nejednake plaće za jednaki rad. U tom smislu najviše diskriminacije prijavljeno je u području rada - 44 posto i to najviše žene - 56 posto. Prema raspoloživim podacima žene imaju 13 posto manju plaću i 20 posto nižu mirovinu.

Ljubičić: U 78 posto slučajeva obiteljskog nasilja počinitelji su muškarci, u 22 posto žene

Seksualno uznemiravanje isključivo prijavljuju žene (100 posto) i nije zabilježen ni jedan slučaj da ga je prijavio muškarac, rekla je Ljubičić.   

Kad je riječ o obiteljskom nasilju, u 78 posto slučajeva su počinitelji muškarci, a u 22 posto žene, bilježe se slučajevi dvostrukog privođenja (počinitelja i žrtve), krše se zaštite mjere.

Postoji nerazumijevanje obiteljskog nasilja nadležnih institucija i sve više žena odustaje od prijavljivanja svojih partnera, upozorila je.

Također je upozorila i na blagu kaznenu politiku pa je tako broj bezuvjetnih zatvorskih kazni ispod 10 posto, a podrška žrtvama nasilja je slaba. U slučajevima smrtnog stradavanja žena zakazale su državne institucije, rekla je pravobraniteljica Ljubičić.

Dodala je kako su zabilježili pozitivan trend žena s invaliditetom koje sve više žive u obiteljima i postaju majke.

Predsjednik Odbora za ravnopravnost spolova Mihael Zmajlović (SDP) rekao je kako se smanjuje trend prijavljenog nasilja, jer se žrtve zbog straha da ih sustav neće zaštiti ne prijavljuju nasilje.

"Sustav često ne prepoznaje nasilje, ne reagira na vrijeme i prešućuje. Moramo podržati inicijativu 'spasi me', ponekad je potrebno da nas građani prodrmaju", rekao je Zmajlović.

Članica inicijative "spasi me" Jelena Veljača upozorila je kako u šest županija ne postoje skloništa za zlostavljane žene.

Hrelja: Represivni aparat ima oprečno mišljenje o nasilju u obitelji, sudska praksa neujednačena

Državna tajnica Ministarstva demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Margareta Mađerić izvijestila je kako je Ministarstvu državne imovine upućen upit o raspoloživim prostorima s obzirom na potrebe te najavila da će se premijer Andrej Plenković do kraja lipnja sastati sa županima kako bi se riješio taj problem. Dodala je kako se iz EU fondova financiraju edukacije i kampanje protiv nasilja.

Problem nasilja nije samo problem žrtve nego čitave zajednice, poručila je Mađerić. Dodala je da problem nasilja u obitelji nema i ne smije imati politički predznak i traži suradnju svih sudionika.

Potpredsjednica odbora Irena Petrijevčanin Vuksanović (HDZ) ustvrdila je kako su ostvareni mali, ali kvalitetni pomaci.

Vesna Bedeković (HDZ) rekla je kako je slika tog segmenta odraz cjelokupnog stanja u društvu i ustvrdila kako je na djelu brutalizacija nasilja prema ženama i u obitelji. Postoji nedostatak organiziranog sustava, a nasilje se ne može iskorijeniti samo represijom, rekla je Bedeković.

Silvano Hrelja (HSU) rekao je kako se ne možemo boriti protiv nasilja u obitelji dok represivni aparat ima oprečne stavove o tome, a sudska praksa nije ujednačena. Kao društvo nesposobni smo predvidjeti što zakon donosi u provedbi, dodao je.


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo