Najviši predstavnici hrvatske državne vlasti upoznati su sa sadržajem dokumenta koji je State Department 27. prosinca uputio izraelskoj vladi, a u kojem se navode američki uvjeti za odobrenje prodaje aviona F16 Barak Hrvatskoj, saznaje Jutarnji list.
Prema neslužbenim informacijama, Sjedinjene Države od Izraela traže da Hrvatskoj prodaju avion F16 u prvobitnom stanju, odnosno u stanju u kojem su ga oni dobili od SAD-a prije oko 25 godina. State Department traži odgovor od Tel Aviva do 4. siječnja.
Konačni krah posla
Ako su neslužbene informacije o sadržaju ovog dokumenta točne, to znači i kraj priče o hrvatskoj kupnji izraelskog borbenog aviona. Naime, Izraelu su ovi zahtjevi neprihvatljivi, a Hrvatska odbija kupiti bilo što drugo osim Baraka. Slanje ovog dokumenta izraelskoj vladi istodobno znači da je SAD zauzeo službeni stav o ovom pitanju koji moraju zastupati svi vladini dužnosnici. Odnosno, eventualno lobiranje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua kod američkog državnog tajnika Mikea Pompea na predstojećem sastanku u Brazilu više nema smisla. Dok je cijela priča bila u fazi telefonskih razgovora, američki stav se još mogao promijeniti, no kada je on formaliziran u službeni dokument poslan u Izrael, on je nepromjenjiv.
Da je hrvatska politička, ali i vojna struktura upoznata sa službenim američkim stavom, dao je naslutiti i brigadir Davor Tretinjak, voditelj stručnog tima MORH-a za nabavu borbenih zrakoplova. On je u petak navečer prvi put s hrvatske strane službeno rekao kako će odgovor Izraela, ide li se u potpisivanje ugovora ili ne, čekati do kraja sljedećeg tjedna. Ako odgovor bude negativan, MORH će Vladi predložiti plan B. O čemu je tu riječ, brigadir nije želio odgovoriti, ali je znakovito da je na pitanje hoće li se natječaj poništiti odgovorio: “Vidjet ćemo”. Naime, dosad je stav politike, predsjednice Republike i premijera, bio da se u tom slučaju ide na poništenje natječaja. A to je jedna od mogućih varijanti.
Kolinda Grabar Kitarović, Andrej Plenković, Damir Krstičević
U slučaju poništenja natječaja Ministarstvo obrane vrlo brzo bi trebalo raspisati novi, prikupiti ponude, razmotriti ih, odabrati najpovoljniju, osigurati financijska sredstva i krenuti u pregovore s odabranim ponuditeljem. Sve u svemu, oko godinu dana posla. Druga je varijanta da se krene u razgovore s drugorangiranim na postojećem natječaju, a to je švedski SAAB koji je ponudio 12 novih aviona JAS 39 C/D verziju, za 903 milijuna eura, na što treba dodati još oko 17,1 milijun eura za naoružanje te oko 13,1 milijun eura za uređenje hangara. No, pitanje je stoje li Šveđani i dalje kod te ponude ili su spremni na pregovore. Naime, u međuvremenu su izgubili na više natječaja u Europi i svakako bi im bilo u interesu zaustaviti taj negativan niz.
Uostalom, iz SAAB-a su nakon otvaranja natječajnih ponuda, prije skoro godinu dana, sugerirali kako su spremni avione ponuditi za manje novca. Prema dostupnim informacijama, Šveđani najveće oponente imaju u hrvatskoj političkoj vlasti koja propagira ni sa čim argumentiran i potvrđen stav kako bi u slučaju nekog ratnog sukoba Šveđani izigrali strateško partnerstvo i Hrvatskoj zbog svoje neutralnosti ne bi isporučivali rezervne dijelove i naoružanje.
Strateški partner
Treća moguća opcija je aktiviranje, kako to kaže ministar obrane Damir Krstičević, strateškog partnerstva sa SAD-om. Logika je jednostavna: SAD nam je onemogućio nabavu borbenog zrakoplova pa neka nam sada pomogne, odnosno neka u direktnim pregovorima ponude eskadrilu polovnih F16. Pritom se zaboravlja da je SAD to već posredno učinio na ovom natječaju gurajući Grčku na hrvatski natječaj s 12 “šesnaestica”, no hrvatski pregovarački tim je tu ponudu ocijenio nepotpunom. Prema nekim neslužbenim informacijama, hrvatska službena politika šalje signale u State Department da bi željela razgovarati s američkim državnim tajnikom Pompeom na tu temu. No, tu ne treba očekivati neku veliku američku blagonaklonost zbog njihove grižnje savjesti jer su nam “uništili” posao s Izraelcima. Amerikanci su, naravno, spremni svom strateškom partneru prodati 30 godina star avion. Čak je i cijena poznata: 135 milijuna dolara za 12 aviona, simulator, naoružanje, opremu i obuku. Naravno, na to treba dodati cijenu za ugradnju nove originalne američke opreme. Uostalom, američki veleposlanik u Hrvatskoj Robert Kohorst u nekoliko je navrata javno poručio “kako SAD podupire hrvatsku namjeru da modernizira svoje zrakoplovstvo”. Jedino što Hrvatskoj za modernizaciju neumitno istječe vrijeme jer je vrlo upitno koliko još dugo može postojećim MiG-ovima nadzirati zračni prostor države i NATO-a. Operativnih je MiG-ova, navodno, tri do četiri, ovisno o danu, i dugoročno se teško na njih osloniti.