Predstavnici sindikata javnih službi na današnjem prvom sastanku pregovaračkih odbora o izmjenama i dopunama Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama izašli su pred Vladu s konkretnim zahtjevima.
Osim što traže rast osnovice plaće od 15 posto, sindikati javnih službi od Vlade očekuju povećanje niza materijalnih prava: nakon što je sporazumom definiran iznos regresa od 300 eura, očekuju da će i božićnica rasti s 232 na 300 eura. Isti iznos očekuju i za novougovoreno pravo tzv. uskrsnicu, a povećali su i zahtjev za iznosom jubilarne nagrade na 250 eura i dara za djecu sa 100 na 150 eura.
Prema riječima koordinatorice pregovora sindikata javnih službi, Sanje Šprem (Sindikat hrvatskih učitelja), cilj je kroz pregovore osigurati i rast osnovice u narednoj godini.
– Tražimo rast od 15 posto, budući da je rast plaća u privredi 14 posto te se očekuje rast minimalne plaće u Hrvatskoj od 15 posto. Zbog toga naš zahtjev upravo u tomu ima uporište. Naime, ministar Piletić je rekao da bi prema svim pokazateljima minimalna plaća u 2024. trebala rasti za 15 posto, izjavila je Šprem.
Predstavnici Vlade na sastanku su izašli s prezentacijom o kretanju (rastu) plaća u periodu od 2016. do danas. Sindikati ne spore da su plaće već rasle, no po riječima predsjednice Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Nade Lovrić, ni tako narasle plaće ne uspijevaju zadržati radnike u javnom sektoru i održati funkciju države kao servisa građanima. Sve je teže naći radnike i u znanosti i u zdravstvu, socijali, napominje Lovrić.
Stoga je sindikalna strana izašla s zahtjevom za rastom osnovice za ostatak 2023. i cijelu 2024., u iznosu od 15 posto.
- U vremenu nikad boljeg punjenja proračuna, sindikalna strana smatra da je došlo vrijeme za hrabriji i značajniji iskorak u rastu plaća kako bi se barem krenulo prema usklađivanju s plaćama u EU kako bismo zadržali dio radnika u Hrvatskoj i pokušali privući dio onih koji su otišli. Vladina strana se obvezala napraviti izračun fiskalnih učinaka sindikalnog zahtjeva te izaći sa svojim protuprijedlogom, rekla nam je Nada Lovrić.
Kako je pojasnila Sanja Šprem, inflacija im nije bila jedini orijentir već i cijena rada drugih. Isto tako, dodala je, činjenica je da je Zakon o plaćama u javnim i državnim službama treba stupiti na snagu u siječnju iduće godine, no iz samoga zakona neće proisteći rast plaća, nego iz podzakonskih akata, odnosno uredbi.
- Sve će ovisiti kada će uredbe stupiti na snagu u idućoj godini. Moramo biti svjesni činjenice da inflacija raste sustavno, tako očekujemo rast i u idućoj godini, a naši zaposlenici u javnom sektoru moraju živjeti od svoje plaće i do donošenja samog Zakona o plaćama, a još bitnije uredbi o koeficijentima, kaže Šprem.
Treća točka pregovora je usklađivanje Temeljnog kolektivnog ugovora sa Zakonom o radu koji je stupio na snagu u siječnju ove godine.
- Moramo uskladiti TKU sa svim izmjenama Zakona, ali tu treba voditi računa da će neovisno o tomu što se radi o uskladbi doći do određenih poboljšanja materijalnih prava, poput rada nedjeljom. Sada je rad nedjeljom u TKU-u definiran iznosom od 35 posto, dok Zakon o radu 50 posto. Naravno, tu vidimo prostor da se kolektivnim pregovorima utvrdi i viši iznos, objasnila je koordinatorica pregovora.
Slijedeći sastanak dogovoren je za 9. listopada, što ujedno znači da ništa od sindikalne nade o rastu plaća za rujan.
– Ulaskom u listopad, rast osnovice je izgubljen za rujan, poručili su.