Hrvatski biskupi u srijedu su barem na papiru odbili mogućnost da s oltara reklamiraju dvije građanske inicijative, Narod odlučuje i Istina o Istanbulskoj, u vezi s prikupljanjem potpisa za referendumom koje će krenuti ove nedjelje, 13. svibnja, i trajati puna dva tjedna.
Naime, obje građanske inicijative slale su dopise brojnim župnim uredima uz zamolbu da im se omogući prikupljanje potpisa unutar crkvenih prostora te da se o tim inicijativama obavijesti vjernike za vrijeme svetih misa.
Uz te molbe, ove građanske inicijative župnicima su dale na znanje da su biskupi o svemu obaviješteni, što je mnoge u HBK neugodno iznenadilo jer njihova blagoslova za prikupljanje potpisa unutar crkvi kao i pozivanje vjernika da potpišu referendum nije bilo.
- Stalno vijeće Hrvatske biskupske konferencije smatra da takve aktivnosti nisu primjerene sakralnom prostoru te da se o njima u crkvi ne daju obavijesti kako se ne bi opterećivalo nedjeljno bogoslužje - navode biskupi.
Podijeljeni kler
Ipak, biskupi su odmah nakon ovih obavijesti naglasili kako potiču svoje vjernike “da pridonose humanijoj izgradnji društva, posebno kad je u pitanju dostojanstvo braka i obitelji” te kako im je stalo da se “promiče i poboljšava proces političkoga odlučivanja” kako bi se, među ostalim, onemogućilo “izigravanje i odstupanje od stavova i vrjednota za koje su zastupnici dobili povjerenje svojih birača”.
No unatoč tome, biskupi u svom priopćenju nisu poslali jasnu poruku da se dopušta prikupljanje potpisa ispred crkava kakvu su, primjerice, poslali 2014. godine.
- Daje se mogućnost građanskoj inicijativi U ime obitelji skupljati potpise ispred crkve - pisali su biskupi 2014. godine.
Prema našim sugovornicima koji su dobro upućeni u rad biskupa, cijela priča oko ovih referenduma podijelila je biskupe.
Da je tome tako, jasno pokazuje i izjava gospićko-senjskog biskupa Zdenka Križića koji se na redovitoj proljetnoj sjednica Prezbiterskoga vijeća svoje biskupije, među ostalim, dotaknuo i ovih građanskih inicijativa. Tom prilikom naglasio je kako “građanske inicijative treba podržati i omogućiti im održavanje referenduma, premda neki biskupi imaju određene rezerve glede tih akcija”.
- Biskupima je poznata situacija da je došlo do određenih razmirica između ove dvije inicijative. Dio biskupa smatra kako bi se trebalo dati prednost inicijativi Istina o Istanbulskoj koju predvode istomišljenici Ladislava Ilčića, a drugi smatraju da bi se trebalo podržati Narod odlučuje koji su pokrenuli suradnici Željke Markić. Da riješe problem između 'posvađane djece', odlučili su ne dozvoliti reklamiranje s oltara - smatraju naši sugovornici.
Taština i politika
Naglašavaju kako biskupi dobro znaju za prigovore koji se od aktivista Istina o IK upućuju aktivistima inicijative Narod odlučuje, a koji idu u smjeru da su unijeli zbunjenost među građane jer su uletjeli u njihov termin referenduma koji je najavljivan mnogo ranije.
- Tu je vjerojatno pitanje taštine i politike. U Istini o Istanbulskoj uvjereni su da im je druga inicijativa uletjela i u prvi plan stavila političko pitanje, dok je Istanbulska konvencija čisto svjetonazorsko pitanje. Jedno od objašnjenja ide i u smjeru da ekipa oko Ilčića želi na platformi Istanbulske preuzeti vodstvo na konzervativnoj katoličkoj političkoj sceni - objašnjavaju.
S druge strane, dio aktivista inicijative Narod odlučuje smatra kako samo promjena izbornog sustava može omogućiti da izabrani zastupnici uistinu zastupaju stavove svojih birača.
- Ako Ilčić i Hrvoje Zekanović smatraju da su ljudi koji su izašli na prosvjede o Istanbulskoj, isključivo njihovi birači, grdno se varaju. Svjetonazorska pitanja mogu se rješavati samo ako građani mogu izabrati zastupnike koji imaju iste svjetonazore kao i oni. A to se može omogućiti samo promjenom izbornog sustava - navode.
Razmirice
Službenih izjava na razmirice među ovim inicijativama nije bilo.
Kristina Pavlović iz inicijative Istina o Istanbulskoj diplomatski nam je tek kratko poručila kako bi im bilo bolje da se potpisi za referendum o izmjeni izbornog sustava prikupljaju u drugo vrijeme.
- No što je tu je. Imat ćemo lokacije na 1500 mjesta, na nekim mjestima bit ćemo ispred crkvi, na nekim drugim lokacijama malo udaljeniji od crkvi - rekla je Pavlović i dodala kako će njihovi štandovi, zbog zakona o referendumu, biti odijeljeni od štandova Narod odlučuje.
Zvonimir Troskot, koordinator GI Narod odlučuje, rekao nam je kako mu je drago “da su biskupi poduprli referendumsku inicijativu za promjenu izbornog sustava” te kako dozvole za prikupljanje potpisa u nekim biskupijama imaju, a u nekim još nemaju.
Objasnio je kako se u priopćenju HBK nigdje “ne zabranjuje prikupljanje potpisa pred crkvama pa je za očekivati da će svaki biskup i nadbiskup odlučiti ponaosob”.
- Prikupljanje pred crkvama nam je jako važno, ne samo zato što se u njima nedjeljom okuplja veliki broj hrvatskih građana, već i zato što se crkve nalaze na glavnim gradskim i mjesnim trgovima, u okolnostima u kojima nam sad neki gradovi, osobito oni u kojima je HDZ na vlasti, ali nažalost i Grad Zagreb, traže da im se za lokacije na kojima će stajati stolovi plaća pristojba kao da radi za komercijalne djelatnosti ili kao ona koju plaćaju političke stranke, to nam je još važnije - rekao nam je Troskot i dodao kako su se prijavili na više od 1000 lokacija.
Predstavnici Hrasta žale se da se njihova referendumska inicijativa sabotira na lokalnim razinama: Ništa od besplatnih štandova, gradonačelnici se boje prijava
Hrastovi Ladislav Ilčić i Hrvoje Zekanović u srijedu su se na konferenciji za novinare požalili kako se i na nacionalnoj i lokalnoj razini suočavaju sa sabotiranjem referendumske inicijative Narod odlučuje, koja od 13. do 27. svibnja kani skupljati potpise za izmjene izbornog zakona.
Kao primjer sabotaže hrastovci su naveli slučaj Osijek i prozvali tamošnjeg gradonačelnika Ivicu Vrkića zato što im je odbio besplatno osigurati štandove na javnom prostoru za prikupljanje potpisa, nego traži naknadu. Cijena po štandu iznosi 200 kuna, a njima treba barem 1800 štandova u cijeloj zemlji, što bi stajalo pet milijuna kuna, a toliko novca udruge nemaju, izračunali su hrastovci. Spomenuli su i načelnika općine Gradac koji je zabranio skupljanje potpisa za raspisivanje referenduma kojim bi se zatražilo otkazivanje Istanbulske konvencije.
- Ne mogu izdvojiti inicijativu Narod odlučuje. To nema veze s politikom, nego komunalnim redom i zakonima koji postoje i jednak je za sve. Nikome u Osijeku nismo to osigurali pa ne možemo ni njima. Njihove prozivke su politiziranje - objasnio je osječki gradonačelnik Ivica Vrkić i pojasnio da su štandovi zapravo besplatni, ali se po gradskim aktima plaća zakupnina javnog prostora u Osijeku. No, dodao je, Osijek im je spreman izaći u susret i još raspraviti cijenu, ali nije moguće da ne plate zakupninu.
Kad smo varaždinskog gradonačelnika Ivana Čehoka pitali kako je Varaždin regulirao to pitanje, on nas je uputio na direktora Tržnice Predraga Ciglara.
- Tražili su osam mjesta, ali kad su čuli cijenu, nisu htjeli platiti pa su na kraju zakupili tri štanda po osamdeset kuna. Oni bi mogli sami staviti svoje štandove, da ih imaju, na javni prostor, ali ih nemaju. Sve to košta; i štandovi i prijevoz i postavljanje, nije ih moguće dobiti besplatno. Uostalom, podsjećam na to da je moja kolegica u Zagrebu zbog slične stvari, kad im je Grad ustupio prostor, zaradila kaznenu prijavu - odgovorio je Ciglar.
Načelnik općine Gradac Matko Burić objasnio je zašto je protiv.
- Istina je da nisam dozvolio na javnom prostoru skupljanje potpisa protiv Istanbulske jer su njihovi zahtjevi neustavni. Za drugu inicijativu nas još ništa nisu tražili, ali ako procijenimo da nije u skladu s Ustavom, odbit ćemo ih - rekao je.