Sukladno ranijem dogovoru s Rumunjskom i Finskom, koje su predsjedale Europskom unijom prije Hrvatske kao dio trojnog predsjedanja, Stalno predstavništvo Hrvatske pri EU od srijede je počelo objavljivati detaljan popis svih sastanaka koje su stalna predstavnica Irena Andrassy i njezin zamjenik Goran Štefanić imali s lobistima u Bruxellesu.
Naime, oni se na sastancima sada pojavljuju kao predstavnici Europske unije, a ne samo Hrvatske te je osobito važno da budu transparentni. Predstavnica Andrassy objavila je popis sastanaka koje je imala od 28. listopada prošle godine do 6. veljače ove godine. Dogovor je bio da se popis sastanaka predstavnika države predsjedateljice počinje objavljivati šest mjeseci prije službenog preuzimanja predsjedanja. No Ireni Andrassy, koja je inače zaposlenica Europske komisije, mandat na mjestu šefice Stalnog predstavništva RH započeo je tek u kolovozu.
Transparentnost
Andrassy i njezin zamjenik Štefanić su se od kraja listopada sastali s doista širokom lepezom predstavnika tvrtki i organizacija - od predstavnika Microsofta, Konfederacije europskih sindikata i izdavača novina do predstavnika organizacija za ljudska prava. Primili su i predstavnika Facebooka, Britanske trgovinske komore, Zaklade Konrad Adenauer, Konferencije europskih crkava, udruge ženskih političkih vođa i lobistica, a među gostima bio je i Natko Vlahović, poznati hrvatski lobist u Bruxellesu i vlasnik tvrtke Vlahović Group. Šefica Stalnog predstavništva navela je među sastancima i nastupe u kojima je predstavljala prioritete hrvatskog predsjedanja Europskom unijom.
Inače, hrvatski diplomati prije nisu objavljivali s kojim su se lobistima sastajali. To nije propisana obveza te o tome odlučuje svaka država članica zasebno. Italija je, primjerice, objavila da će i njihovo Stalno predstavništvo pri EU od početka ovog mjeseca objavljivati imena lobista kako bi dali doprinos većoj transparentnosti.
Andrassy i Štefanić sastajali su se, sukladno dogovoru, samo s lobistima koji su kao takvi registrirani u Bruxellesu te su odbijali sastanke s onima koji to nisu.
Time žele poticati lobiste da se u što većem broju prijave u registar interesnih skupina EU. Lobiranje je u Bruxellesu profesija koja se još uvijek regulira, a europske institucije žele ohrabriti što veću transparentnost kako bi se i lobisti registrirali. U tu svrhu i EU ima popis registriranih predstavnika interesnih skupina iako je taj registar još na dobrovoljnoj bazi. U ovom se trenutku na tom popisu nalazi blizu 12 tisuća lobista, iako se vjeruje da je pravi broj lobista u Bruxellesu daleko veći. Među njima ima i konzultanata, odvjetnika, nevladinih udruga do predstavnika vjerskih zajednica.
U svojim nastojanjima da svoje argumente i interese ugrade u postupke institucija EU, lobisti imaju tri linije pristupa u Bruxellesu. Prva je lobiranje izravno u Europskoj komisiji, drugi način lobiranje u Europskom parlamentu, a treći u državama članicama.
Česte kritike
Europska komisija već dugo ima praksu obveznog objavljivanja imena lobista s kojima se sastaju povjerenici. Potpredsjednica za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica zasad je objavila da je imala sastanak s udrugama koje zastupaju prava djeteta poput Save the Children Europe, SOS dječje selo i drugih.
Vijeće Europske unije najčešće je predmet kritike novinara i aktivista za veću transparentnost jer nisu lako dostupne sve informacije o sastancima radnih skupina u vijeću. No svi se u EU zalažu za veću transparentnost.
Izravni utjecaj
Zastupnici Europskog parlamenta često su meta lobista jer oni mogu izravno, predlaganjem amandmana, utjecati na određene izvještaje i rezolucije. Kao institucija, Europski parlament je i fizički lakše dostupan lobistima koji dobivaju i akreditacije kojima mogu ući u zgradu Parlamenta. Za druge institucije EU moraju imati dogovoren sastanak. Bilo je i primjera kad su neki zastupnici Europskog parlamenta upali u novinarsku zamku pa su za novac pristali pisati prijedloge amandmana.
Takvi skandali dovodili su i do ostavke nekih zastupnika - neki su to odbili učiniti iako uhvaćeni s rukama u pekmezu. Dok su po jedan zastupnik iz Slovenije i iz Austrije dali ostavku čim je članak objavljen, kolega iz Rumunjske ostao je do kraja svog mandata europarlamentarca. Novinarima akreditiranim u Bruxellesu pri EU nije dopušteno bavljenje lobističkim aktivnostima, a u slučaju kršenja ovog pravila gube akreditaciju i mogućnost praćenja institucija EU kao medijski predstavnici.
Iako je transparentnost sve veća, ipak još ima mjesta za napredak. Novinari su kritizirali povjerenike EU i za to što još nisu osvježili svoje imovinske kartice, iako bi to trebali učiniti početkom svake godine.
Sve je veći pritisak da registriranje lobista postane obveza, a ne samo izbor.