Vlada je odustala od osnivanja Jedinstvenog centra za naknade (JCN) - svojevrsnog one-stop-shopa u kojem su se trebale izdavati sve socijalne naknade u državi, čije se osnivanje najavljuje još od 2013. i posljednje je dvije godine okosnica Nacionalnog plana reformi u dijelu socijalne skrbi, zbog kojeg je dignut kredit Svjetske banke te je četiri puta mijenjan Zakon o socijalnoj skrbi.
Potvrdio nam je to državni tajnik za demografiju dr. Marin Strmota, ujedno voditelj zajma Svjetske banke.
- Predložili smo promjenu koncepta. Nastavit ćemo objedinjavanje sustava isplate naknada radi bolje ciljanosti, kontrole i planiranja, ali tako da se povežemo s informatičkim sustavima resora iz kojih se isplaćuju razne naknade kako bismo napravili objedinjeni sustav na informatičkoj razini. Bio bi to svojevrsni virtualni jedinstveni centar, a ne fizički kako je bilo planirano - kaže dr. Strmota.
Podsjetimo, osnivanje JCN-a bilo je jedna od devet ključnih reformi Kukuriku Vlade predstavljenih 2013. godine, koji je - uz financijska sredstva iz državnog proračuna - trebao početi s radom u rujnu 2014. godine.
Dječji doplatak
Međutim, umjesto toga, krajem 2014. dignut je kredit Svjetske banke za reformu socijalnih naknada u vrijednosti od 70 milijuna eura na 20 godina, od čega su 32 milijuna eura trebala biti potrošena na osnivanje JCN-a.
Zamišljeno je da se za tu namjenu uredi 128 ureda državne uprave diljem zemlje te da se od rujna 2015. u tim uredima počnu isplaćivati socijalne pomoći, pola godine kasnije dječji doplatak, zatim naknade za nezaposlene te rodiljne naknade.
Od samog početka ovaj potez Vlade bio je kritiziran jer nije bilo jasno što će se točno postići uređenjem ureda državne uprave i zaduženjem od 32 milijuna eura, iznosa koji, primjerice, odgovara iznosu koji se godišnje troši za cjelokupno funkcioniranje svih centara za socijalnu skrb. Ministarstvo je tada tvrdilo da bi, zbog smanjenja administracije, ovakav način isplate u četiri godine doveo do uštede od 600 milijuna kuna.
Međutim, analiza tog troškovnika pokazala je da se očekuje samo 10 milijuna kuna ušteda na administraciji, a da se ostalih 590 milijuna odnosi na uštede na ukupnom iznosu naknada, što je izazvalo niz novih kritika.
Struka je istovremeno upozoravala da se socijalna pomoć ne može isplaćivati u uredu državne uprave, jer korisnici socijalne pomoći najčešće trebaju i čitav niz socijalnih usluga te im je odlazak u JCN samo dodatno administriranje, a ne olakšanje i smanjivanje procedure.
Ipak, od koncepta se nije odustajalo, u Nacionalnom planu reformi iz 2015. i 2016. naširoko je razložen model JCN-a kao ključni moment u konsolidaciji naknada, a svakih nekoliko mjeseci mijenjao se Zakon o socijalnoj skrbi kako bi se odgodio početak rada JCN-a. Istovremeno, nije se radilo ništa osim što su angažirani konzultanti koji su napravili nekoliko snimaka stanja i na koje je potrošeno nekoliko milijuna kuna.
Izlazna strategija
Već je prošla Vlada počela tražiti izlaznu strategiju, a nove analize, kaže dr. Strmota, jednostavno ne opravdavaju osnivanje takvog JCN-a.
- Nismo dobili jasan odgovor zašto bi nam bio potreban fizički JCN i uređivanje svih tih zgrada te zašto bismo za to morali vraćati kredit kad se slični projekti mogu financirati bespovratnim sredstvima Europskog socijalnog fonda? Zato smo odlučili virtualno ujediniti sustave i tako dobiti jedinstvenu bazu podataka te smo predložili povlačenje ovog projekta iz zajma Svjetske banke, koji će se, vjerujem, restrukturirati i orijentirati na neke druge projekte - kaže dr. Strmota.
Novac koji je do sada potrošen, kaže, vratit će se u sklopu kredita.
Kredit Svjetske banke bazirao se na ukupno pet projekata, a Ministarstvo demografije, obitelji, mladih i socijalne politike, kaže dr. Strmota, predložit će povlačenje i drugog projekata iz njihove nadležnosti.
Radi se o deinstitucionalizaciji, za koju je, u sklopu kredita, bilo planirano 18 milijuna eura, no jedina izravna ulaganja bila su namijenjena - konzultantima.
- Cilj nam je više se orijentirati na europske fondove i domaće planove, uz istodobno kadrovsko jačanje centara za socijalnu skrb koji bi mogli s vremenom preuzeti širu ulogu i u dodjeli raznih demografskih naknada - kaže dr. Strmota.
Kronologija
2013.
Jedinstveni centar za naknade jedna je od devet ključnih reformi Kukuriku Vlade; treba početi s radom u rujnu 2014. godine
2014.
JCN nije organiziran, dignut kredit Svjetske banke od 70 milijuna eura, od čega 32 milijuna za organiziranje JCN-a; treba početi s radom u rujnu 2015. godine
2015.
Mijenjaju se zakoni i prolongira početak rada JCN-a; nekoliko milijuna kuna potrošeno za konzultante
2016.
Ponovno se mijenjaju zakoni, JCN-a i dalje nema
2017.
Vlada odustaje od JCN-a i predlaže restrukturiranje kredita