Ukidanje prekršajnih sudova i njihovo spajanje s općinskima, objava imovinskih kartica sudaca na internetu, preciznije propisivanje procedure imenovanja predsjednika Vrhovnog suda, određivanje preciznijih kriterija po kojima će Državno sudbeno vijeće (DSV) imenovati suce, obaveza sudaca da se stalno educiraju, uvođenje sudskih odjela za praćenje europskih propisa i prakse suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava spadaju u najvažnije promjene koje donosi paket pravosudnih zakona koji je u četvrtak prihvaćen na Vladi i upućen u saborsku proceduru.
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković Vladi je predstavio izmjene Zakona o sudovima, Zakona o područjima i sjedištima sudova, Zakona o Državnom sudbenom vijeću, Državnom odvjetništvu i Državnoodvjetničkom vijeću.
Višak sudaca
Prekršajni sudovi odlaze u povijest, ali ne i prekršajno sudovanje. Ono će i dalje egzistirati u sklopu općinskih sudova s kojima se prekršajni spajaju, i to u okviru specijaliziranih odjela. Ovaj potez bio je nužan jer se bitno smanjio priljev prekršajnih predmeta i stvorio se višak sudaca.
Bitnije korekcije uvedene su u način izbora predsjednika Vrhovnog suda. I dalje ga imenuje Sabor, a predlaže predsjednik/ica države, kako je to definirano Ustavom. Međutim, Bošnjakovićevim zakonskim prijedlogom postupak izbora pokretao bi DSV objavom javnog poziva, i to najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata, odnosno najkasnije 30 dana nakon prestanka (ostavka, smrt, osuda za kazneno djelo...).
Godišnja izvješća
Javni poziv objavljuje se u Narodnim novinama i na web stranici DSV-a, a kandidate se poziva na prijavu u roku koji ne smije biti kraći od 15 ni dulji od 30 dana. Kaže se i da kandidati u prijavi moraju podnijeti životopis, ali i program rada predsjednika Vrhovnog suda koji se također objavljuje na web stranici DSV-a.
Prispjele kandidature dostavljaju se na Pantovčak, a predsjednik/ica će prije nego što odluči koga će predložiti zatražiti mišljenje nadležnog saborskog odbora i Opće sjednice Vrhovnog suda.
Premda je bilo zahtjeva da predsjednikom Vrhovnog suda može biti imenovan samo sudac toga suda, ostavljena je mogućnost da tu dužnost preuzme i netko “izvana”, no ta se osoba istodobno s izborom za predsjednika imenuje i sucem Vrhovnog suda.
Intervencije u proceduru imenovanja prvog čovjeka sudbene vlasti pokazale su se nužnima nakon posljednjeg izbora, kada je predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović otegnula proceduru do zadnjeg trenutka i dovela Sabor u situaciju da u zadnji čas mora odlučiti o njezinu kandidatu Đuri Sessi. Osim što se kandidatima za predsjednika Vrhovnog suda nalaže da napišu svoj program, zakonski je uređena i njihova obveza davanja godišnjeg izvješća Saboru.
Prevelika količina arbitrarnosti DSV-a pri izboru sudaca izazvala je potrebu da se zakonski korigira i rad ovoga tijela. Tako se propisuje sadržaj i način vođenja razgovora s kandidatima i propisano je da se DSV mora pridržavati redoslijeda kandidata prema ukupnom zbroju postignutih bodova. Zahtjev da se osigura izravni TV prijenos intervjua s kandidatima za suce nije prošao.
Mijenja se i sastav DSV-a iz reda sudaca pa bi tako u njemu bila tri (umjesto dva) županijska suca, jedan (umjesto dva) sudac prvostupanjskog suda te jedan član iz reda visokih sudova. Mora se voditi računa i o teritorijalnoj zastupljenosti članova DSV-a. Članom DSV-a moglo bi se biti maksimalno dva puta, ali ne za redom.
Transparentnost
Bitna novost je objava podataka iz imovinske kartice na web stranicama DSV-a, čime oni postaju svima dostupni. Suci moraju dostavljati podatke o svojoj imovini i članovima njihove obitelji. Detaljno se navode koji sve podaci moraju ući u imovinsku karticu, a DSV ima obavezu njihove kontrole usporedbom podataka s onima kojima raspolaže Porezna uprava. Ako se podaci razlikuju, a sudac u očitovanju nije dao logično objašnjenje za to, DSV će o svemu obavijestiti predsjednika suda koji će protiv suca morati zatražiti pokretanje stegovnog postupka.