Predstojnik Klinike za ženske bolesti i porode KBC-a Split, dr. Deni Karelović, javnim iznošenjem podataka o medicinskom postupku kojemu je u njegovoj bolnici bila podvrgnuta saborska zastupnica Mosta Ivana Ninčević Lesandrić prekršio je barem pet odredbi Opće uredbe o zaštiti podataka (eng. GDPR), a pritom se ogriješio i o Zakon o liječništvu.
Suština je to preliminarnog stava Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP) iznesenog u odgovoru na naše pitanje je li dr. Karelović demantirajući saborsku zastupnicu (Ninčević Lesandrić je u saborskoj raspravi kazala da je nakon spontanog pobačaja u splitskoj bolnici bila podvrgnuta kiretaži bez anestezije i proživjela najgorih 30 minuta u životu) prešao dopuštene okvire javno iznoseći podatak da je u hitnom prijemu KBC-a Split zastupnici rađena aspiracija zbog male trudnoće te da je to bilo u lokalnoj anesteziji.
Stupanj zaštite
U odgovoru AZOP-a citiraju se članci Opće uredbe o zaštiti podataka prema kojima se podaci prikupljaju u točno određene svrhe i ne smiju se van njih koristiti, moraju biti strogo ograničeni i svedeni samo na ono što je nužno. Potom ističu odredbe prema kojima se osobni podaci moraju obrađivati na način da su sigurni i zaštićeni od neovlaštene i nezakonite obrade.
“Navodimo i kako je sukladno članku 9.1 Opće uredbe o zaštiti podataka zabranjena obrada posebnih kategorija osobnih podataka u koje spadaju i podaci o zdravlju, budući da se radi o podacima posebno osjetljive prirode koji uživaju veći stupanj zaštite u odnosu na sve druge osobne podatke koji ne spadaju u navedenu kategoriju”, ističe se u odgovoru koji je potpisala načelnica Službe za zaštitu osobnih podataka Branka Radelić.
Postupak liječenja
U drugom dijelu odgovora AZOP upozorava na članak 21 Zakona o liječništvu u kojem je propisano da sve što liječnik sazna o pacijentu mora čuvati kao liječničku tajnu.
“Iz opisanog slučaja proizlazi da su od strane KBC-a Split u javnost iznesene pojedinosti vezane uz konkretan postupak i veći opseg osobnih podataka koji je prije toga u javnost iznijela saborska zapstupnica, što je protivno načelu razmjernosti i načelu smanjenja količine podataka i došlo je do prekomjerne obrade osobnih podataka protivne svrsi prikupljanja osobnih podataka, a time i do povrede privatnosti pacjentice”, stoji u odgovoru Agencije.
“Isto tako, činjenica da se u ovom slučaju radi o saborskoj zastupnici kao javnoj osobi ne umanjuje obavezu čuvanja liječničke tajne, a time i povjerljivosti osobnih podataka o njenom zdrastvenom stanju, dijagnozama i liječenju od strane liječnika, odnosno bolničke ustanove bez obzira što je ona sama pretnodno iznijela određene podatke. Držimo da za iznošenje dodatnog opsega podataka ne postoji nikakav opravdani interes, odnosno interes javnosti za otkrivanje predmetnih osobnih podataka”, naglašavaju u Agenciji.
Zaključno navode da se eventualni demanti mogao objaviti na drugi, manje invanzivan način i bez otkrivanja dodatnih pojedinosti vezanih uz njen postupak liječenja.