Provedbom Zakona o otpisu dugova fizičkim osobama, koji je na snagu stupio prije dva dana, od subote su otpisani dugovi 150.474 građana koji su imali dug prema državi do 10.000 kuna plus kamate, a iznos otpisanog duga je 1,338 milijardi kuna, izvijestio je u ponedjeljak premijer Andrej Plenković.
Plenković je u izjavi u Banskim dvorima naglasio da je Vlada, kako bi riješila problem insolventnosti građana čiji su računi bokirani, predložila Saboru tri zakona prijedloga koji su usvojeni - Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama, Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, te izmjene Zakona o stečaju, a u izradi je i četvrti - novi Ovršni zakon.
Riješiti dio problema 326.379 građana
Uredno ispunjenje dugova je standard kojeg se moramo pridržavati i koji se treba poštivati jer je to jedno od osnovnih načela obveznih odnosa, kao i procedure naplate preuzetih obaveza. Dugove treba podmirivati, kazao je Plenković.
"Međutim, isto tako smo Vlada koja je svjesna teškoga stanja u kojem se našao dio naših sugrađana, socijalno smo osjetljivi i stoga smo s tri zakonska prijedloga željeli riješiti dio problema koji se odnosi na čak 326.379 naših sugrađana koji su bili blokirani 31. svibnja 2018. godine", dodao je.
Ukupni dug koji su oni imali je 43,6 milijardi kuna, a na to ide otprilike još oko 22 milijarde kuna kamata, rekao je Plenković te iznio prve podatke o primjeni Zakona o otpisu dugova fizičkim osobama.
Smisao tog zakona je otpis duga do 10.000 kuna od države i pravnih osoba kojima je država jedini osnivač ili isključivi vlasnik, poput HRT-a ili HZZO-a, i to građanima koji su bili u blokadi na dan 31. prosinca 2017.
"Tijekom vikenda, dakle bez ikakve inicijative, papirologije, poduzimanja bilo kakvih radnji blokiranih sugrađana, Financijska agencija (Fina) je krenula u provedbu zakona i uspješno provela prvu mjeru, što znači da je izvršen otpis duga za 150.474 građana koji su imali dug prema državi i s državom povezanim osobama u iznosu od 10.000 kuna plus kamate", izvijestio je premijer.
Ukupno otpisano 1,338 milijardi kuna
U Zagrebu je tako otpisan dug 28.743 građana, u Splitu 4302, Osijeku 3701 i u Rijeci 3842 građana, a od ukupnog broja od 150.474 u potpunosti je deblokirano 6248 građana.
Ukupan iznos otpisanog duga je 1,338 milijardi kuna, od čega je glavnica nešto veća te iznosi 846 milijuna kuna, a kamate gotovo 492 milijuna kuna.
Isti zakon predviđa mjeru da takav dug otpišu i jedinice lokalne samouprave i privatni vjerovnici, primjerice teleoperateri, pa ime je Plenković u ime Vlade uputio apel da na isti način kao što je to napravila država otpuste dugove blokiranim građanima.
"Da bi ih motivirali na takav potez, predvidjeli smo u zakonu porezne olakšice u sustavu poreza na dobit i poreza na dohodak, kako bi upravo ti vjerovnici, kao i država i vlada, iskazali socijalnu odgovornost prema dugotrajno blokiranim građanima", dodao je Plenković.
Podsjetio je da Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama predviđa i treću mjeru - poticajni model reprograma poreznog duga za blokirane građane. "Oni koji su u blokadi mogu u razgovor s nadležnom poreznom upravom vidjeti kako reprogramirati vlastiti dug", kaže.
Uskoro i Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima
Početkom kolovoza na snagu stupa i Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, usmjeren prema destimulaciji blokada računa koje traju dulje od tri godine, te se uvodi obustava postupanja Fine ako se tražbina nije naplatila u cijelosti u roku tri godine, uz dodatni uvjet da u posljednjih šest mjeseci nije bilo nikakve naplate po toj tražbini.
Vlada od provedbe toga zakona, rekao je premijer, očekuje smanjenje broja blokiranih građana za oko 70.000 i iznos blokade od oko 30 milijardi kuna.
Plenković naglašava da se tu ne radi o otpisu ili otpustu duga, već o deblokadi računa za otprilike 70.000 građana i iznos od oko 30 milijardi kuna.
Izmjene Zakona o stečaju potrošača, koje stupaju na snagu početkom iduće godine, treći su dio iz paketa usmjerenog na pomoć blokiranima.
Cilj je smanjiti broj blokiranih za 150.000
Izmjenama zakona će se pojednostaviti stečaj potrošača kako bi se u fleksibilnom postupku dugotrajno blokiranima za iznos glavnice do 20.000 kuna pružila mogućnost da se oslobode obveza, a obuhvatilo bi se više od 80.000 ljudi.
Cilj je svih mjera, naglašava premijer, značajno smanjiti broj blokiranih građana. "Naša intencija je da to bude otprilike za oko 150.000 ljudi i iznos evidentiranoga duga za oko 33 milijarde kuna po blokiranim računima", naveo je.
Ističe kako to nije sve, jer se radi na novome Ovršnome zakonu. Radna skupina je pri kraju posla pa će Ministarstvo pravosuđa konture novih zakonskih rješenja predstaviti Vladi, nakon čega slijede javna rasprava, savjetovanje, te predlaganje novog zakona i upućivanje u saborsku proceduru.
"Cilj je osuvremeniti i učiniti ta rješenja bržim, jednostavnijim i troškovno značajno jeftinijom nego dosad, te zaštititi dostojanstvo i egzistenciju ovršenika", dodao je Plenković i izrazio uvjerenje da će sva zakonska rješenja imati jasne efekte za više od 320.000 blokiranih građana.
Fina: Krajem lipnja u blokadi 323.758 građana i 23.159 poslovnih subjekata
Krajem lipnja ove godine blokirani su bili računi 323.758 građana, s ukupnim dugovanjem od 43,81 milijardu kuna, a u blokadi su bili i računi 23.159 poslovnih subjekata, s dugovanjima od 12,29 milijardi kuna, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina) objavljeni u ponedjeljak.
Podaci Fine pokazuju da je broj građana s blokiranim računima smanjen na mjesečnoj i godišnjoj razini, ali iznos njihova duga nastavlja rasti. Tako je blokirane račune u lipnju ove godine imalo 2.621 građana manje nego u svibnju, dok je na godišnjoj razini njihov broj pao za 1.251, odnosno za 0,4 posto.
Pritom, je njihov dug od 43,81 milijardu kuna bio 0,4 posto viši u odnosu na prethodni mjesec te za 3,8 posto više u odnosu na lanjski lipanj, kada je iznosio 42,18 milijardu kuna.
Po podacima Fine za lipanj ove godine, najveći broj građana ima dug prema teleoperaterima, njih 160 tisuća. Najveći dio duga građana - 17,7 milijardi kuna - odnosi se na dugovanje prema bankama, a prema cijelom financijskom sektoru (uz banke i štedionice, kreditne unije, društva za osiguranje, leasing, faktoring...) dug je krajem lipnja iznosio 20,5 milijardi kuna ili 46,9 posto.
Krajem lipnja ove godine bilo je blokirano 23.159 poslovnih subjekata, a ukupna vrijednost njihovih neizvršenih osnova za plaćanje iznosila je 12,29 milijarde kuna.
Broj blokiranih poslovnih subjekata, pak, u lipnju je smanjen za 1,8 posto u odnosu na mjesec ranije, dok je njihov dug pao 2,7 posto.
Na godišnjoj pak razini, smanjenje je znatnije - krajem lipnja ove godine u blokadi je bilo 3.646 ili 13,6 posto poslovnih subjekata manje nego krajem lipnja prošle godine, a iznos njihova duga je smanjen za 3,41 milijardu kuna ili za 21,7 posto.
Podaci Fine pokazuju da među blokiranim poslovnim subjektima i dalje dominiraju oni u dugotrajnoj blokadi, dužoj od 360 dana, kako po broju tako i po iznosu blokade.
Takvih je poslovnih subjekata krajem lipnja bilo 15.514, što je udio od 67 posto u ukupnom broju poslovnih subjekata s blokiranim računima. Na takve se poslovne subjekte odnosi i 79,4 posto ukupnog duga, odnosno 9,75 milijardi kuna.
U blokadi do 120 dana bilo je 3.965 poslovnih subjekta, a njihove prijavljene dospjele neizvršene osnove za plaćanje iznosile su 1,1 milijardu kuna.
I dalje više od 60 posto blokiranih poslovnih subjekata ili njih 14.504 nema ni jednog zaposlenog, a na njih se odnosi 67,1 posto iznosa ukupnih neizvršenih osnova za plaćanje.
Od ukupno 23.159 blokiranih poslovnih subjekata, više od trećine, 34,9 posto, su pravne osobe, na koje se odnosi najveći dio iznosa ukupnih dugovanja ili 55,7 posto.
Naime, krajem lipnja u blokadi je bilo 8.078 pravnih osoba, s neizvršenim osnovama za plaćanje u iznosu od 6,84 milijarde kuna. Te su blokirane pravne osobe zapošljavale 8.825 radnika.
U blokadi je krajem lipnja bila i 15.081 fizička osoba, odnosno obrtnik, sa 7.904 zaposlenih, a njihove su nepodmirene obveze iznosile 5,44 milijarde kuna.
Hina