Sadašnji rast ekonomije od 2,5 do 3 posto sljedećih će godina usporiti i približit će se potencijalnoj stopi rasta BDP-a zemlje od oko dva posto. Želi li ubrzati rast i sustići zemlje EU, Hrvatska bi morala uložiti značajne napore i barem udvostručiti stopu rasta.
Pitanjem kako to postići u uvjetima niskih investicija, emigracije radne snage i odljeva ljudskog kapitala pozabavili su se predstavnici misije MMF-a koji su upravo završili redovite godišnje konzultacije s hrvatskim vlastima. Da bi se stvorilo povoljnije okruženje za rast ekonomije, MMF smatra da bi se najvažnije promjene trebale dogoditi u javnoj upravi i pravosuđu.
Sudski postupci
- Dinamičnija država može olakšati trajan rast. U odnosu na usporedive zemlje regije, rashodi koji se odnose na ukupno zaposlene u javnom sektoru (12 posto BDP-a, op.a.) su, s obzirom na veličinu gospodarstva u Hrvatskoj, među najvećim - navodi se u zaključnoj izjavi Fonda. Pritom pojašnjavaju da smanjenje rashoda ne znači nužno niže plaće, štoviše, onima koji to zaslužuju treba ih povećati, nego smanjenje broja zaposlenih na određenim poslovima u javnoj administraciji. Vladin Nacrt zakona o određivanju plaća državnih službenika na temelju učinkovitosti, ocjenjuje MMF, prvi je korak prema djelotvornijim javnim službama, ali ujedno poručuje da bi trebao biti dopunjen “odgovarajućim smanjenjem ukupnih rashoda za zaposlene kako bi se stvorio prostor za povećanje plaća produktivnijih zaposlenih”.
Veći broj zaposlenika trebalo bi angažirati na povećanju povlačenja sredstava iz fondova EU, a dobra dopuna restrukturiranju javne uprave trebala bi biti i reforma sudskih i pravnih postupaka.
Prijevremene mirovine
MMF je uglavnom zadovoljan i mirovinskom reformom, premda bi pozdravio i jače destimuliranje prijevremenog umirovljenja, a prostor za poboljšanje vidi ponajprije u preispitivanju slabosti 2. mirovinskog stupa koje je “opravdano na programu hrvatskih vlasti”. Nužne su promjene i u području tržišta rada, pri čemu MMF zagovara dosta oprezan pristup, “kako bi se uravnotežili interesi poslodavaca i zaposlenika”.
Zdravstvo
Jedno od rješenja mogao bi biti “hibrid” između sadašnjih ugovora na određeno i neodređeno tako da se zaposlenicima ponudi početni probni rok, pa obvezan prelazak na puni ugovor na neodređeno vrijeme. Drugo, trebalo bi potaknuti prelazak zaposlenih iz javnog u privatni sektor, “uz primjerene, ali privremene sigurnosne mehanizme”.
Iako je fiskalna politika postigla dobre rezultate, kako bi se smanjila ranjivost državnih financija u slučaju promjene globalnih uvjeta, potrebni su dodatni napori. Prema mišljenju MMF-a, među glavnim prioritetima su povećanje javnih ulaganja, smanjenje ukupnih rashoda za zaposlene i bolje usmjeravanje socijalnih davanja. Kad je riječ o prihodima, MMF opet preporučuje uvođenje suvremenog poreza na nekretnine, čime se stvorio prostor za smanjenje drugih poreza, a podsjeća i na nužnost veće učinkovitosti zdravstva te bolje upravljanje državnim poduzećima.