Hoće li zasad nepravomoćna rješenja koja je donijela sutkinja Općinskog suda u Novom Zagrebu Zorka Čačić Zagrajski uzdrmati hrvatski ovršni sustav? Ta je sutkinja od proljeća ove godine do danas donijela nekoliko nepravomoćnih odluka u kojima je uvažila žalbu ovršenika i zauzela stajalište da se ovrha ne može provesti na temelju rješenja koje je donio javni bilježnik, nego samo na temelju sudskog rješenja.
Niti jedna od njezinih odluka koja sadrži takvo stajalište, međutim, još nije potvrđena na višem Županijskom sudu i bit će zanimljivo vidjeti konačni ishod.
Naime, Čačić Zagrajski prva je sutkinja u Hrvatskoj koja je odlučila i na hrvatske građane primijeniti stajalište sadržano u prethodnom mišljenju Suda EU iz Luxembourga koje je objavljeno u ožujku ove godine.
Sudska isprava
Sud EU koji je zadužen za jedinstvenu primjenu prava EU u članicama u ožujku je objavio dva prethodna mišljenja dana na zahtjev dvaju općinskih sudova iz Hrvatske. U prvom mišljenju Suda EU stoji da se Nijemcu Svenu Klausu Tederahnu, koji je tijekom ljetovanja u Puli nepropisno parkirao pa otišao iz Hrvatske ne plativši kaznu, ta kazna ne može prisilno naplatiti na temelju javnobilježničkog rješenja o ovrsi koje mu je iz Hrvatske stiglo u Njemačku. Ovršno rješenje koje je izdao javni bilježnik, ustvrdio je Sud EU, ne može se provesti nad osobom koja prebiva u drugoj članici EU, jer javni bilježnik nije sud pa se rješenje koje je on donio ne može smatrati sudskom ispravom.
Odluka jedne države članice izvršna je u drugoj državi članici EU, ustvrdio je Sud u Luxembourgu, samo ako je donesena u sudskom postupku u kojem su zajamčena načela neovisnosti i nepristranosti te poštivanje načela kontradiktornosti postupka. U javnobilježničkom postupku, istaknuo je Sud EU, ne poštuje se načelo kontradiktornosti, jer ovršenik prije donošenja ovršnog rješenja nema priliku iznijeti svoje argumente, pa javni bilježnici ovršna rješenja donose isključivo na temelju jednostranog izračuna koji sastavljaju vjerovnici. U drugom mišljenju Europski sud u Luxembourgu je konstatirao da se na temelju javnobilježničkog rješenja o ovrsi ne može ovršiti ni hrvatskog državljanina Slavena Gajgera koji je na privremenom radu u Njemačkoj.
Općinski suci u Hrvatskoj tumačili su nam, međutim, da se navedena prethodna mišljenja toga suda neće odnositi na hrvatske građane koji prebivaju u Hrvatskoj, nego samo na građane drugih članica EU i hrvatske građane koji prebivaju u drugim državama EU. Isticali su tada da prema hrvatskom Ovršnom zakonu rješenja o ovrsi donose javni bilježnici i da sudovi moraju provoditi hrvatski zakon, a na Saboru je da odluči hoće li taj zakon mijenjati ili ne.
No, sutkinja Zorka Čačić Zagrajski ne dijeli njihovo stajalište.
Ravnopravnost
Odbila je govoriti i o konkretnim rješenjima o ovrsi koje je donijela i koja su još nepravomoćna. - Vodila sam se načelom ravnopravnosti građana EU i to sam načelo ugradila u svoja rješenja. Ako po stajalištu Suda EU javni bilježnik nije sud, a javnobilježnički akt se ne može tretirati kao ovršna isprava i ako to vrijedi za državljane EU, zašto se to onda ne primjenjuje i na hrvatske državljane koji su također državljani EU? Ako isto načelo ne primjenjujemo i na naše građane, narušava se načelo ravnopravnosti državljana EU - izjavila je sutkinja Čačić Zagrajski za Jutarnji.
Na novozagrebačkom Općinskom sudu neslužbeno doznajemo da se sutkinja Čačić Zagrajski u odlukama kojima osporava javnobilježnička rješenja o ovrsi nije pozvala na Ovršni zakon, nego na odredbe Zakona o obaveznim odnosima, našavši u tome zakonu uporište za pravnu interpretaciju sukladnu stajalištu Suda EU.
Ove nepravomoćne odluke u javnobilježničkim krugovima nisu dočekane s oduševljenjem. Predsjednica Javnobilježničke komore Lucija Popov poslala nam je pisani odgovor u kojem ističe da ne žele komentirati postupke koji su u tijeku. No, kaže da se predmeti pred Sudom EU na koje se sutkinja poziva odnose isključivo na postupanje javnih bilježnika u prekograničnim predmetima koji su regulirani uredbama EU.
“Presude Suda EU ne dovode u pitanje hrvatsko zakonodavstvo niti strukturu hrvatskog ovršnog postupka, što je u svom očitovanju od 5. srpnja 2017. potvrdila i Europska komisija na pitanje hrvatske eurozastupnice Ruže Tomašić”, kaže Popov.