Nezadovoljni domaćim pravosuđem, klijenti koji su nekad imali kredite u švicarskim francima gajili su velika očekivanja od Suda Europske unije, ali konačna odluka o pravu na obeštećenje nakon konverzije za njih je bila razočaravajuća. Taj se sud ne smatra nadležnim za sporne kredite jer ocjenjuje da oni ne spadaju pod Direktivu o zaštiti potrošača.
Pozivajući se na tu direktivu iz 1993. godine, Sud EU navodi da ugovorne odredbe "nisu obuhvaćene materijalnim područjem primjene te direktive" u slučaju kada je pružatelj usluge (banka) dužan potrošaču predložiti izmjenu originalnog govora putem sporazuma, a potrošač je imao mogućnost prihvatiti takvu izmjenu.
Revizijski postupci
Odluka u ovom slučaju čekala se od listopada 2020. kada se Općinski građanski sud u Zagrebu obratio Sudu EU u slučaju prava na obeštećenje nakon konverzije kredita. No, već nedavno izneseno mišljenje nezavisne odvjetnice Juliane Kokott upućivalo je da bi se Sud EU mogao proglasiti nenadležnim. U Udruzi Franak ipak su se nadali drugačijem ishodu.
"Nažalost, ono što nismo očekivali ipak se dogodilo. Sud EU nije se proglasio nenadležnim za predmet C-567/20, ali svejedno nije odgovorio na postavljena pitanja", priopćili su. Kako je više puta rekao Goran Aleksić, svoj optimizam su temeljili na dosadašnjim odlukama Suda u sličnim predmetima, a koje su išle u korist potrošača.
Sva svoja nadanja Udruga Franaka sada polaže u Vrhovni sud, na koji se "seli" odluka o pravu na obeštećenje svih potrošača s konvertiranim kreditima. To se osobito odnosi na predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića, koji je postao poznat upravo po tom slučaju kada je prije gotovo devet godina, kao sudac Trgovačkog suda, donio iznenađujuću prvostupanjsku presudu protiv osam banaka o ništetnosti promjenjive kamatne stope i valutne klauzule za kredite u švicarskim francima.
Sada bi Vrhovni sud trebao riješiti nekoliko revizijskih postupaka, a odnose se na pravo obeštećenja nakon konverzije kredita. Kada se to može očekivati, predsjednik Dobronić nije želio spekulirati, ali otklanja i svaki pritisak. Samo je poručio kako su svjesni da se ovo tiče velikog broja građana, da se radi na svim predmetima i da "ne treba sada stvarati paniku".
Za razliku od Udruge Franak, bankari su iznimno zadovoljni time što je Sud EU potvrdio ono što su i sami tvrdili, da su svi računi riješeni konverzijom kredita, na koju su banke bile zakonom primorane, a klijenti su imali izbor hoće li ju prihvatiti ili ne. Utoliko je "slučaj franak" u Hrvatskoj specifičan u odnosu na druge države EU-a, pa bankari smatraju da presuda i nije mogla biti drugačija.
Hrvatska udruga banaka podsjeća da je 94 posto korisnika CHF kredita dobrovoljno konvertiralo svoje obveze. Isto tako, zakonskim rješenjem koje je Vlada donijela banke su u cijelosti snosile trošak konverzije, u ukupnom iznosu od 7,5 milijarda kuna. Kako je time ostvaren "jednakopravni položaj dužnika tako da se položaj korisnika CHF kredita izjednačio s položajem u kojem bi bili da su koristili kredit u eurima", bankari ustraju na stajalištu da bi dodatno obeštećenje jedne kategorije dužnika bilo diskriminatorno i narušilo bi zakonom uspostavljenu postojeću ravnotežu.
Ništetni ugovori
Pitanje obeštećenja korisnika kredita u švicarskim francima već je dugo prisutno i nižestupanjski sudovi o njemu su različito sudili. Vrhovni sud sada bi se trebao očitovati prema tome jesu li CHF ugovori ništetni u cijelosti ili samo djelomično te imaju li pravo potrošači s konvertiranim kreditima na puno obeštećenje.
No, bankari podsjećaju da je Vrhovni sud o tome već odlučio u oglednom postupku kojim je utvrđeno "da je sporazum o konverziji sklopljen na osnovi izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju valjan i da ima pravne učinke u slučaju kada su ništetne odredbe osnovnog ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli te da su korisnici kredita u francima izjednačeni s eurskim dužnicima".
